293

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

NE SAMO O ŠUMAMA • Not only about forests

KAKO JE ZGRADA ŠUMSKOG RAVNATELJSTVA U GOSPIĆU POSTALA ZGRADA GRADSKE UPRAVE

Oliver Vlainić

 Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. tajnik HŠD

 

Arhivsko istraživanje povijesti izgradnje zgrade Ravnateljstva državnih šuma u Gospiću / Šumskog gospodarstva „Kapela“ Gospić 1941. – 1953. godine – zgrada današnjeg Ureda gradonačelnika grada Gospića i dijela Gradske uprave grada Gospića na adresi Budačka 55, Gospić

Hrvatsko šumarstvo ima dugu i bogatu povijest, ali dobrim dijelom nije istražena. Stoga se i djelomičnim istraživanjem povijesne građe mogu otkriti mnoge zanimljivosti. Osobno sam posljednjih petnaestak godina u više navrata istraživao dokumentaciju vezanu za šumarstvo u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, ali i u drugim arhivima. Prema količini građe koja postoji, mogu reći da sam samo zavirio u to prostranstvo informacija. Nažalost, građa nije sistematizirana i treba ju listati, čitati, fotografirati i iz toga slagati mozaik događanja. Iako mi je ponajprije namjera bila istraživati povijest šumarstva karlovačkog područja, zbog raznih organizacijskih povezanosti ostalih područja s tim područjem tijekom protekla dva i pol stoljeća, prikupio sam neke podatke i za sisačko, ogulinsko i ličko područje. Tako sam nailazio i na opise raznih zgrada koje su tijekom vremena služile šumarstvu, a danas su u vlasništvu drugih institucija, i moram priznati ne bi ih se moglo povezati sa šumarstvom. Jedna od zanimljivijih priča odnosi se na današnju zgradu Gradske uprave grada Gospića.

Podatke sam počeo prikupljati 2010. i 2011. godine u Hrvatskom državnom arhivu. Raspolagao sam tada s podacima dijela fonda HR-HDA-1108: Glavna uprava za šumarstvo Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo Narodne Republike Hrvatske 1951. – 1952. Tijekom 2017. godine istraživao sam dio građe iz fonda HR-HDA-222: Ministarstvo šumarstva i rudarstva Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945. Dodatne podatke prikupio sam 2021. i 2022. godine u fondovima HR-HDA-297: Ministarstvo šumarstva Narodne Republike Hrvatske 1947. – 1951. i HR-HDA-219: Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945. te pregledavanjem starih brojeva Ličkih novina u Državnom arhivu u Gospiću. U svim tim istraživanjima pokušavao sam skratiti vrijeme provedeno u čitaonici arhiva, pa sam dijelom nasumice, a dijelom nekom logikom povezivanja birao kutije s građom za koje sam mislio da bih u njima mogao pronaći najviše korisnih informacija. Pomoć oko pronalaženja podataka pružili su i zaposlenici Državnog arhiva u Gospiću upućivanjem na pretraživanje fonda HR-HDA-219 Hrvatskoga državnog arhiva.

Prva informacija na koju sam slučajno naišao prilikom istraživanja 2011. godine bio je zapisnik sastanka predstavnika Glavne uprave za šumarstvo Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo NR Hrvatske i Šumskog gospodarstva „Kapela“ Gospić iz siječnja 1952. godine. U njemu se spominje izgradnja zgrade direkcije u Gospiću s uredskim prostorijama za direkciju i šumariju Gospić, stanom podvornika, sindikalnom salom, sobom za crveni kutić, sobom za prolaznike, službenom sobom i dvije sobe za Šumarski klub. (U Gospiću je 10. veljače 1951. godine osnovan Šumarski klub Gospić kao prvi klub u sastavu Šumarskog društva NR Hrvatske u cilju decentralizacije i početka djelovanja Društva van Zagreba. Znači da se i tada podržavalo rad strukovne udruge). Planirana veličina zgrade bila je 500 m2. Uz upravnu zgradu planirana je i izgradnja dva paviljona sa četiri stana za šumarsko osoblje u Gospiću.

Sljedeći dokument bio je dopis Ministarstva šumarstva, Sektora za iskorištavanje šuma pronađen 2021. godine. To je bilo obrazloženje investicionog plana za 1948. godinu u kojemu se spominje kako je u vrijeme Drugog svjetskog rata započeta izgradnja upravne zgrade u Gospiću s temeljem, podrumom i međukatnom konstrukcijom.

 

Situacioni nacrt za gradnju zgrade Ravnateljstva državnih šuma u Gospiću iz lipnja 1941. godine (fond HR-HDA-219: Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945.)

 

Najzanimljiviji podaci koje sam pronašao 2017. i 2022. godine, bili su iz vremena Drugog svjetskog rata. Osnutkom Nezavisne Države Hrvatske Ministarstvo šuma i ruda (kasnije Ministarstvo šumarstva i rudarstva pa Ministarstvo narodnog gospodarstva) u svibnju 1941. godine premjestilo je sjedište Ravnateljstva državnih šuma iz Sušaka u Gospić. Pod tim ravnateljstvom nalazilo se čitavo područje od Sušaka do nekadašnje ličko-dalmatinske granice (u biti bivše granice Habsburške Monarhije i Mletačke Republike). Ličko šumsko područje imalo je od 1907. godine sjedište na Sušaku. Od 1885. do 1907. godine sjedište za isto područje bilo je u Otočcu. Nakon reorganizacije šumske uprave u Kraljevini Jugoslaviji 1931. godine, šumarije dotadašnje Direkcije šuma Zagreb s ogulinskog i delničkog područja potpale su pod Direkciju šuma Sušak. U travnju 1942. godine, nakon ukidanja imovnih općina, čije su šume pripojene državnim šumama, osnovano je Ravnateljstvo šuma u Ogulinu te su šumarije ogulinskog i delničkog područja izdvojene iz Ravnateljstva šuma u Gospiću. Pod Ravnateljstvom šuma u Gospiću bile su šumarije: Kosinj, Perušić, Sveti Rok, Gospić, Udbina, Korenica, Donji Lapac, Plitvička Jezera, „Dubrava“ Otočac, „Senjsko bilo“ Otočac, „Duliba“ Krasno, „Velebit“ Karlobag, „Mala Kapela“ Vrhovine, „Dolac“ Vrhovine, „Plješivica“ Bihać, Pazarište, Gračac i Plitvički Ljeskovac. To je područje skoro istovjetno današnjem prostoru Uprave šuma Podružnice Gospić, s dodatkom područja Brinja i bez Nacionalnog parka Plitvička jezera, Krasna i Bihaća (područje nekadašnje šumarije Zavalje dok je pripadalo Hrvatskoj).

U podacima Ministarstva prometa i javnih radova NDH istraživanim 2022. godine nalaze se dopisi vezani za građevnu dozvolu te planski situacioni nacrt i nacrti zgrade po etažama. Ravnateljstvo državnih šuma u Gospiću na temelju odobrenog elaborata za gradnju upravne zgrade u kolovozu 1941. godine tražilo je od Kotarske oblasti Gospić dobivanje građevne dozvole za izgradnju zgrade na državnom zemljištu poznatom kao Kasumovićevo biljevište. To je bio šumski rasadnik kojega je početkom 20. stoljeća za vrijeme šumarske službe u Gospiću osnovao županijski šumarski nadzornik Bogoslav Kosović (na zgradi UŠP Gospić 30. rujna 2016. postavljena mu je spomen-ploča). U rasadniku su se proizvodile šumske sadnice za pošumljavanje ličkih vriština. Naziv je dobio po prvom ličko-krbavskom županu Marku Kasumoviću (1830.–1889.) koji se zalagao za bolje gospodarenje ličkim šumama. Situacioni nacrt zgrade izrađen je u lipnju, a nacrti zgrade u srpnju 1941. godine.

Nakon pregleda zemljišta iskolčeno je zemljište i izdana građevna dozvola. Zapisnik o iskolčenju sastavljen je 25. kolovoza 1941., a građevna dozvola 13. studenoga 1941.

U građevnoj dozvoli od 13. studenoga 1941. navedeno je sljedeće:

1. Zgrada ima biti udaljena od vanjskog ruba cestovne grabe državne ceste Gospić-Perušić 30 metara, a od međe istočnog susjeda Ike Svetić kbr. 266 iz Gospića 15 metara.

2. Zgrada ima biti 30 m duga, 16 m široka te visoka 15 m.

3. Zgrada ima biti izvedena u armirano-betonskoj skeletnoj izvedbi, a vanjske i unutarnje stijene u opeci.

4. Zgrada se ima sastojati od:

Podruma za smještaj kotlovnice, skladišta i praone rublja,

Prizemlja sa stanom vratar, ekonoma, ekonomatom, telefonskom centralom, urudžbenim zapisnikom, otpremom, pisarnom, prostorijama šefa, arhivom te spremištem instrumenata,

Prvog sprata s prostorijama personalnog odsjeka, zamjenika ravnatelja, ravnatelja, velikom salom, blagajnom i računovodstvom,

Drugog sprata sa građevnim odsjekom, eksploatacijom i taksacijom te sa sobom za kopiranje.

5. Svi stropovi imaju biti od armirano betonskih ploča prema statičkom računu.

6. Podovi imaju biti iz parketa i keramita, a nusprostorije iz terazza.

7. Stepenište ima biti izvedeno iz kamena, kao i rednji piloni pročelja. Pročelje se ima ožbukati u teraboni.

8. Krovište ima biti iz drveta prekrito salonitom.

9. Zgrade se imaju grijati centralnim loženjem.

10.  Gradnja ima biti izvedena točno prema priloženom nacrtu i prema povjerenstvenom iskolčenju na licu mjesta.

11.  Zidovi imaju počivati na čvrstim temeljima od betona ili kamena te biti izloriani od prodiranja vlage.

12.  Gradnju treba izvoditi tako da tjelesna sigurnost radnika i prolaznika bude osigurana.

13.  Po čl. 47. Zakona o radnjama novogradnja se ima izvesti pod stvarnim i neposrednim vodstvom ovlaštenog graditelja, odnosno majstora.

14.  Izvoditelj gradnje pri izvođenju povjerenog rada ima se strogo pridržavati postojećih građevnih propisa i tehničkih načela.

15.  Materijal po kvaliteti mora odgovarati namijenjenoj svrsi.

16.  Dimnjaci imaju biti izvedeni iz dobro pečenog materijala, izvana i iznutra dobro ožbukani, te moraju sljeme krova nadvisivati bar za 60 cm.

17.  Zahodna jama mora biti nepromočiva i s poklopcem proviđena, a od zdenca najmanje 10 m udaljena.

Po dovršetku valja od ovog Ministarstva zatražiti dozvolu za upotrebu građevine.

Ova građevna dozvola vrijedi dvije godine, računajući od dana njena primića.

Ovim se ujedno odobrava projekt građevine. Proti ovoj odluci nije dozvoljena žalba u upravnom postupku.

 

Nacrt prednjeg zgrade Ravnateljstva državnih šuma u Gospiću iz srpnja 1941. (fond HR-HDA-219: Ministarstvo prometa i javnih radova Nezavisne Države Hrvatske 1941. – 1945.)

 

Zgrada ureda gradonačelnika i gradske uprave Grada Gospića 2024. godine

 

Po arhivskim dopisima istraživanim 2017. godine mogu se pratiti i pojedine aktivnosti na izgradnji zgrade. Ravnatelj Ravnateljstva državnih šuma u Gospiću ing. Josip Mahovlić izdao je 21. kolovoza 1941. putni nalog šumarskom vježbeniku Velimiru Staniću sa zadatkom konsignacije (doznake) stabala na području Vrhovina za drvenu građu za gradnju zgrade Ravnateljstva. Nalogom je obuhvaćena i izrada materijala, prijevoz do željezničke stanice, utovar i prijevoz do Gospića. Rok za izvršenje naloga bio je 12 dana.

Upečatljiv je opis nadzornog inženjera Eduarda Manca koji se uputio vlakom iz Zagreba 6. ožujka 1943. i vratio se natrag 20. ožujka 1943. nakon 15 dana putovanja i obavljanja nadzora. Čitav prvi dan putovao je putničkim vlakom do Moravica u Gorskom kotaru gdje se vlak zaustavio prije noći. Drugi dan nastavio je putovanje istim vlakom do željezničke stanice Plase odakle se autobusom spustio u Crikvenicu. Treći dan je brodom iz Crikvenice otputovao do Svetog Jurja. Četvrti dan se teretnim vozilom Ravnateljstva šuma Gospić odvezao od Svetog Jurja do Gospića. Peti i šesti dan obavio je pregled radova na gradnji zgrade Ravnateljstva u Gospiću. Sedmi dan se vratio teretnim vozilom do Svetog Jurja. Od osmog do desetog dana pregledavao je radove na novogradnji ceste Sveti Juraj-Krasno. Jedanaesti dan osobnim je vozilom otputovao iz Svetog Jurja u Senj, Novi Vinodolski i Crikvenicu gdje je obavio druge poslove. Dvanaesti dan je proveo putujući osobnim vozilom od Crikvenice do Plasa, a odatle putničkim vlakom do Ogulina. Zbog prekida željezničkog prometa trinaesti i četrnaesti dan proveo je u Ogulinu.

Putovanje je nastavio petnaestog dana te je u Zagreb stigao u večernjim satima. Putovanje mu je trajalo tri dana duže nego je putnim nalogom bilo predviđeno, ali to je bilo ratno vrijeme pa su putovanja bila nepredvidiva.

Pregledom radova na zgradi Ravnateljstva u Gospiću ustanovio je da su svi armirano-betonski radovi završeni i dobro izvedeni do armirano-betonske ploče nad prizemljem. Radovi su nastavljeni sa savijanjem željeza za grede nad prvim katom, ali to nije završeno uslijed manjka materijala. Zbog nedostatka materijala, posebice dasaka za oplate i cementa, teškoća u dostavi cementa te nedostatka radne snage, radovi na izgradnji zgrade su privremeno obustavljeni. Uz zgradu ravnateljstva gradila se i garaža za automobile koja je također bila nedovršena. Nadzorni inženjer propisao je popravak dijelova zgrade koji su stradali od vlage, dopremu i skladištenje potrebnog građevnog materijala, zatvaranje svih otvora na zgradi s drvenim oplatama i postavljanje čuvara gradilišta. U opisu pregledanog materijala i živežnih namirnica naveo je da se pod obavezom Ravnateljstva šuma u Gospiću nalazi 808 članova (vjerojatno zaposlenika i njihovih obitelji) kojima prema pravilniku treba osigurati određenu količinu namirnica.

Budući da je zbog ratnih zbivanja zgrada ostala nedovršena, njena gradnja se nastavila nakon Drugog svjetskog rata. U planu investicija za 1949. godinu Šumsko gospodarstvo Gospić planiralo je za upravnu zgradu 2,1 milijun dinara. Gradnja se očito odužila, pa je Šumsko gospodarstvo „Kapela“ Gospić u planu investicija 1952. godine predvidjelo za upravnu zgradu gospodarstva 15,5 milijuna dinara. U Šumskogospodarskoj osnovi za ličko područje za razdoblje 1986.–1995. godine navodi se kako se ŠG „Kapela“ Gospić bavila i visokogradnjom: U vlastitoj režiji dovršilo je velike upravne zgrade Šumskog gospodarstva u Gospiću, u kojoj se danas nalazi skupština i uprava općine Gospić.

Vrijeme napuštanja završene zgrade otkriva se u polemičnom članku ing. Ferde Šulentića, koji je objavljen u Ličkim novinama broj 11 od 1. listopada 1953. pod naslovom „Velebit pripada Lici, ali…“: Rukovodeće šumarsko osoblje gotovo bez izuzetaka premještalo se je u Liku po – kazni. Na taj način naša lijepa Lika pretvorena je u hrvatski – „Sibir za šumare“. Da bi se to provjerilo da je to točno, mogli bi sprovesti anketu u Gračacu, Gospiću i Otočcu. U tome pogledu niti lokalne vlasti nisu pokazale puno više razumijevanja. Na pr. komfor koji je pružen šumarima u Gospiću – mizeran je. Da bi razočarenje bilo još veće, ovoga proljeća kada su se ispraznile bivše službene prostorije Šumskog gospodarstva, umjesto da se olakšalo šumarskom osoblju, koje se već godinama muči u teškim stambenim prilikama, najbolji stan (bilo ih je svega tri) gotovo je pod presijom otrgnut za jednog službenika iz druge struke. Nesumnjivo, trebao je stan i tome „uzurpatoru“, no stvar je ipak simptomatična i dobro baca sliku kako se podcjenjivački gleda na šumarstvo i šumarsko osoblje.

U istim novinama broj 7 od 1. travnja 1957. i broj 18 od 15. rujna 1958. nalaze se fotografije zgrade Narodnog odbora kotara Gospić, koja je danas zgrada gradske uprave grada Gospića.

Znači još 1953. godine šumarstvo je posjedovalo veliku upravno-stambenu zgradu koja je prepuštena političkoj vlasti. Od tada do 2005. godine sjedište ličkoga šumskog gospodarstva i kasnije Uprave šume Podružnice Gospić nalazilo se u manjim i neadekvatnim zgradama. Današnja upravna zgrada UŠP Gospić sagrađena je i useljena 2005. godine, a nalazi se u istoj ulici kao i zgrada gradske uprave, na adresi Budačka 23, udaljena 400 m od nje.

Gospićki ogranak Hrvatskoga šumarskog društva, povodom obilježavanja Međunarodnog dana šuma, posadio je 21. ožujka 2019. ispred zgrade grada Gospića klon Gupčeve lipe. Lipa je podsjetnik na Kasumovićevo biljevište, prvi šumski rasadnik u Lici osnovan 1903. godine. Na prostoru rasadnika počela se graditi zgrada Ravnateljstva šuma u Gospiću, koja je točno 50 godina nakon osnutka rasadnika prešla u vlasništvo i dana na uporabu nekadašnje općinske i kotarske vlasti, odnosno današnje gradske vlasti.

 

Tekst dopunjen s prilozima iz arhivske građe i novina te fotografijama možete pronaći na web stranici Šumarskog lista https://www.sumari.hr/sumlist

 

Gupčeva lipa ispred zgrade grada Gospića u svibnju 2024. godine (foto: Mandica Dasović)

 

 

 

299

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI • Scientific and professional meetings

ZNANSTVENI SKUP GOSPODARENJE ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI

Igor Anić

 akademik Igor Anić, predsjednik Organizacijskog odbora

 

Znanstveni skup Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti održan je u Vinkovcima, 18. – 19. travnja 2024. godine. Znanstveni skup su organizirali Centar za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima i Hrvatske šume, d. o. o., povodom obilježavanja 150 godina znanstvenoga i organiziranoga pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije i djelovanja Brodske imovne općine (1873. – 1942.). Održan je u Velikoj županijskoj vijećnici Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima.

Pokrovitelj znanstvenog skupa je Vlada Republike Hrvatske, a suorganizatori su Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU, Hrvatske šume, d. o. o. – Uprava šuma podružnica Vinkovci, Akademija šumarskih znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Državni arhiv u Vukovaru.

Na otvaranju sudionike su redom pozdravili akademik Igor Anić, predsjednik Organizacijskog odbora i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Ante Sabljić, član Uprave Hrvatskih šuma, d. o. o., Krasnodar Sabljić, voditelj Uprave šuma podružnica Vinkovci, Ivan Bosančić, gradonačelnik Grada Vinkovaca, Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije, Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske i Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske koji je otvorio znanstveni skup.

 

Dio sudionika znanstvenog skupa

 

Otvaranje znanstvenog skupa u Vinkovcima, 18. travnja 2024.

 

Znanstveni skup je okupio znanstvenike iz područja šumarstva, arhivistike i povijesti i brojne šumarske stručnjake iz prakse. Prezentirana su 24 znanstvena rada po tematskim sekcijama: Obnova i njega šuma hrasta lužnjaka, Stanište i flora šuma hrasta lužnjaka, Glavni i sporedni proizvodi šuma hrasta lužnjaka, Stanje i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka te Neki aspekti društvene povijesti šuma. Prvoga dana, nakon završetka znanstvenoga programa, prezentiran je prigodni šumarski rokovnik, dok je u Gradskom kazalištu Joza Ivakić održan prigodni koncert Kulturno-umjetničkog društva Šumari iz Vinkovaca. Drugoga dana, nakon prezentacije znanstvenih radova, organizirana je stručna ekskurzija u spačvansku šumu. Pokazane su posljedice nevremena iz srpnja 2023. i postupak sanacije štete i obnove šuma. Znanstveni skup Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti završio je obilaskom Šumarskog muzeja u Bošnjacima.

 

Ekskurzija u Spačvi na području Šumarije Otok

 

 

 

 

301

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

 

U ZAGREBU ODRŽAN 26. EUROPSKI FORUM O URBANOM ŠUMARSTVU

Silvija Krajter Ostoić, Damir Dramalija, Martina Kičić

Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić, dr. sc. Martina Kičić, Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko

 Damir Dramalija, dipl. ing. šum., Hrvatsko šumarsko društvo, Sekcija za urbano šumarstvo

 

 

Zagreb i Hrvatska po prvi su puta bili domaćini Europskog foruma o urbanom šumarstvu (European Forum on Urban Forestry – EFUF), međunarodne znanstveno-stručne konferencije koja okuplja stručnjake i znanstvenike koji se bave urbanim šumama, stablima, zelenilom i zelenom infrastrukturom. Konferencija je održana na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu od 22. do 24. svibnja. Sudjelovalo je više od 180 sudionika iz 29 zemalja, od čega 129 međunarodnih sudionika sa četiri kontinenta. Održano je 10 plenarnih predavanja, 57 predavanja u paralelnim sesijama i 37 posterskih prezentacija.

Europski forum o urbanom šumarstvu (EFUF) predstavlja jedinstvenu platformu koja okuplja zainteresirane pojedince, organizacije i institucije uključene u djelatnost urbanog šumarstva i zelene infrastrukture općenito (https:// efuf.org/). Od 1998. godine EFUF se sastaje jednom godišnje kako bi znanstvenici, kreatori javnih politika, menadžeri, edukatori i stručnjaci iz prakse razmijenili iskustva i vidjeli primjere dobre prakse u planiranju, oblikovanju i upravljanju urbanim šumama (od šuma i urbanih parkova

do uličnog drveća) te razgovarali o novim razvojnim idejama.

Uz Europski forum o urbanom šumarstvu (EFUF), glavni organizator ovogodišnje konferencije bio je Hrvatski šumarski institut s partnerima Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije, tvrtkom Hrvatske šume d.o.o., Hrvatskim šumarskim društvom sa Sekcijom urbanog šumarstva i Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Konferencija je organizirana uz partnerstvo Javne ustanove Park prirode Medvednica, sponzor je bila Turistička zajednica Grada Zagreba, a pokrovitelji Grad Zagreb, IUFRO (Međunarodna unija istraživačkih organizacija koje se bave šumama) i Europski šumarski institut.

Prije same konferencije, 21. svibnja 2024. u prostorima Hrvatskoga šumarskog društva za sudionike konferencije organiziran je prigodni prijam dobrodošlice. Konferencije Europskog foruma o urbanom šumarstvu koncipirane su na način da kombiniraju predavanja, radionice i stručne posjete.

 

 

 

 

Clive Davis, osnivač EFUF-a                                                                 Dr. sc. Martina Kičić

 

Naziv ovogodišnje konferencije bio je „Urbane šume za sve“, čime se htjela naglasiti važnost šuma, zelenila, stabala i zelene infrastrukture u urbanim sredinama za ljude i sva živa bića. Konferencija je imala četiri glavne teme – urbane šume za društvo, urbane šume za održivu budućnost, urbane šume za sva živa bića i inovacije u urbanom šumarstvu.

Pozdravne govore održali su dr. sc. Jasnica Medak u ime Hrvatskoga šumarskoga instituta, prof. dr. Stjepan Posavec, prodekan za međunarodnu znanstvenu suradnju Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, dr. sc. Marina Popijač, ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, akademik Igor Anić kao predstavnik Hrvatskoga šumarskog društva, mr. sc. Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma d.o.o., dr. sc. Rik de Vreese iz Europskoga šumarskoga instituta (EFI) i Renate Späth iz upravnoga odbora EFUF-a.

Prvi dan plenarni predavači pružili su uvid u situaciju s urbanom zelenom infrastrukturom na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ines Androić Brajčić, arhitektica i načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH koja je govorila o upravljanju zelenom infrastrukturom na razini RH, načinu njenog financiranja, tipologiji i registru urbane zelene infrastrukture. Marijo Spajić, krajobrazni arhitekt iz Grada Zagreba govorio je o upravljanju i gospodarenju zelenom infrastrukturom u Gradu Zagrebu, a Matea Vuković, magistra inženjerka šumarstva iz Hrvatskih šuma d.o.o., u ime kolegice Izabele Kuzle i cijelog tima zagrebačkih urbanih šumara, govorila je o izazovima i primjerima dobre prakse gospodarenja park-šumama u Gradu Zagrebu, kao i periurbanim šumama na Medvednici. Ova predavanja dala su odličan pregled aktualnih politika, načina upravljanja i gospodarenja urbanom zelenom infrastrukturom te urbanim šumama i zelenim površinama kao ključnim elementima urbane zelene infrastrukture.

 

 

 

Nakon toga su uslijedila dva pozivna predavanja. Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić govorila je o gotovo 15 godina znanstvenih istraživanja u urbanom šumarstvu koja su se provodila na Hrvatskome šumarskom institutu. Pri tomu je naglasak stavila na dva velika znanstvena projekta provedena s građanima Zagreba u kojima je istraživana njihova percepcija urbanih šuma i urbanog zelenila. Riječ je o projektima Građani i upravljanje urbanim šumama u JI Europi – studije slučaja u odabranim gradovima (FORCITY) u kojima se po prvi puta sustavno provelo istraživanje percepcije građana o šumama i zelenim površinama u sedam gradova i pet država u JI Europi, i to na uzorku od gotovo 2700 ispitanika, a koji je financiralo Finsko ministarstvo vanjskih poslova preko Europskoga šumarskoga instituta.

Nakon toga uslijedio je uspostavni istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost „Unaprjeđenje planiranja i gospodarenja zelenom infrastrukturom kroz participativno mapiranje kulturoloških usluga ekosustava“ (CULTURES), a koji je percepciji građana dao prostornu dimenziju i istražio niz kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Uključivao je sve oblike zelenih površina u Zagrebu koje u svom sastavu imaju stabla. Predstavljen je i novi projekt koji se bavi participativnim kartiranjem usluga park-šuma u urbanim sredinama – Zeleno srce grada, a koji se financira iz programa NextGenerationEU.

Uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Wendy Chen sa Sveučilišta u Hong Kongu i dr. sc. Rika de Vreesa iz Europskoga šumarskog instituta o rezultatima EU projekta CLEARING HOUSE koji se bavio urbanim šumama kao na prirodi temeljenim rješenjima za probleme urbanih sredina, a provodio se u Europi i Kini. Hrvatski šumarski institut bio je partner na ovom projektu koji je financiran iz programa Obzor 2020. Bilo je riječi i o sličnosti i razlikama u percepciji šuma građana u Europi i Kini kao rezultatima velikoga društvenog istraživanja provedenog istovremeno u Europi i Kini te o drugim rezultatima projekta koji su namijenjeni različitim ciljanim skupinama, kao što su priručnici City of Trees. Jedan je namijenjen odgajateljima i nastavnicima, a drugi samim učenicima, a govori o važnosti stabala u gradovima te daje primjere kako uključiti stabla i šume u učenje i poučavanje o prirodi u urbanim sredinama. Prijevod ovih priručnika na hrvatski jezik tek slijedi.

 

 

Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić                                                                 Prof. dr. sc. Wendy Chen

 

 

Nakon toga uslijedile su četiri stručne radionice. Ana Macias iz Arbocity držala je radionicu u kojoj je upoznala sudionike s programom Tree Cities of the World koji potiče pozitivne prakse planiranja i gospodarenja urbanim stablima. Trenutačno u programu nema hrvatskih gradova. Dr. sc. Rik de Vreese iz Europskoga šumarskoga instituta održao je radionicu o potrebama jedinica lokalne samouprave za stručnim usavršavanjima u kontekstu planiranja i provedbe urbanog ozelenjavanja, koje uključuju i sadnju stabala. Vrlo zanimljiv način prezentacije stručnih znanja u smislu brige za veteranska stabla pokazali su Karen Kantor i Guy Meilleur iz SAD-a u lutkarskoj predstavi PuppetTREE koja je namijenjena arboristima, ali se u prilagođenome obliku prikazuje i nestručnjacima, uključujući i djecu. Pitanjima urbane biosigurnosti vezane za stabla u urbanim sredinama bavila se radionica dr. sc. Dijane Vuletić iz Hrvatskoga šumarskog instituta u kojoj su sudionici raspravljali o ključnim istraživačkim temama i prioritetima u sklopu ove teme.

U poslijepodnevnim satima planirano je stručno vodstvo po parku Maksimir s predstavnicima JU Priroda Grada Zagreba dr. sc. Biljanom Janev Hutinec i Anjom Jambrešić i RJ Urbano šumarstvo Ninoslavom Matoševićem i Antom Pejićem, koje je, nažalost, bilo odgođeno zbog jake kiše.

Drugi dan je započeo s dva pozivna predavanja. Posebno je emotivno i motivirajuće bilo predavanje Roberta Hostnika, urbanog šumara iz Zavoda za gozdove Slovenije, koji je govorio o svojoj tri desetljeća dugoj karijeri u urbanom šumarstvu i Gradskoj šumi Celje (Mestni gozd Celje), koja se proteklih desetljeća prometnula u međunarodni primjer dobre prakse. Govorio je o načinu na koji je u 1990-im godinama krenuo projekt Gradske šume Celje, aktivnostima koje su provedene kako bi se u toj šumi pružila mogućnost rekreacije za lokalno stanovništvo, gradnji kućice na stablu i svim aktivnostima koji provode šumari s lokalnim stanovništvom, poput koncerata, čitanja poezije i slično, a cilj je povezati ljude sa šumama.

Stefania Gasperini, predsjednica Europskog savjeta za arborikulturu (European Arboricultural Council) govorila o ulozi Europskoga savjeta za arborikulturu, važnosti certifikacije profesionalaca koji se bave urbanim stablima, kao i priručnicima za pojedine prakse njege stabala. Ove godine se održava i konferencija Europskoga savjeta za arborikulturu u Zadru. Hrvatska također ima svoje predstavnike u ovoj organizaciji, a to su Hrvatska udruga za arborikulturu i Hrvatsko šumarsko društvo.

Nakon pozivnih predavanja uslijedile su kratke posterske prezentacije, gdje su prezenteri u jednoj minuti trebali predstaviti bit svojih postera. U ovom dijelu sudjelovalo je 37 sudionika, od čega osam iz Hrvatske. Irena Franjić iz Hrvatskih šuma d.o.o. koja je govorila o obrazovnim aktivnostima i uključivom obrazovanju koje se provodilo u sklopu projekta Naturavita. Andrea Kostelić iz JU Park prirode Medvednica pričala je o poučnoj stazi Bliznec na Medvednici i izazovima s kojima se trenutačno suočavaju. Tonko Megyery iz Instituta za primijenjenu ekologiju OIKON d.o.o. predstavio je istraživanje o zalihama ugljika u šumskoj prostirci i tlu u šumama hrasta kitnjaka u Maksimiru. Prof. dr. sc. Damir Ugarković govorio je o rezultatima istraživanja uzroka i intenziteta sječe stabala u zagrebačkim urbanim šumama. Predstavljeni su i studentski radovi studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Nikolas Keller govorio je o studentskom projektu Urban Green on Screen, Iva Šikić o utjecaju oštećenja korijenskog sustava na stabilnost i proizvodnju sekundarnog ksilema na stabalima hrasta kitnjaka, a Magdalena Brener o vegataciji vrtova oko kurija u istočnoj Slavoniji. Na kraju ove sesije doc. dr. sc. Jelena Kranjec Orlović predstavila je studijski program na engleskome jeziku pod nazivom Prirodi blisko šumarstvo (Close-to-nature forestry).

 

 

 

Nakon toga uslijedile su paralelne sesije koje su pokrivale četiri glavne teme, a kojima su predsjedavali dr. sc. Martina Kičić iz Hrvatskoga šumarskog instituta, dr. sc. Jerylee Wilkes-Allemann sa Sveučilišta za primijenjene znanosti (HALF) iz Švicarske, izv. prof. Vinko Paulić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i prof. dr. sc. Alan Simson sa Sveučilišta Leeds-Beckett iz Ujedinjenog Kraljevstva. Od sudionika iz Hrvatske predstavila se arhitektica Iva Bedenko iz Grada Zagreba koja je govorila o projektima Grada koji se bave na prirodi utemeljenim rješenjima i o projektu urbanih vrtova u Gradu Zagrebu.

U poslijepodnevnim satima organiziran je posjet Dubravkinom putu i Tuškancu za pola sudionika, a drugi su obilazili centar grada i Zelenu potkovu. Stručno vodstvo po park-šumama su bile Matea Vuković, Tihana Otmačić i Izabela Kuzle iz Hrvatskih šuma d.o.o., a po centru i Zelenoj potkovi vodili su nas profesionalni vodiči koje nam je sponzorirala Turistička zajednica Grada Zagreba.

Tijekom posjeta Dubravkinom putu, na padini prema Ljetnoj pozornici u svrhu obilježavanja ove konferencije u Zagrebu, posađena su četiri klona Gupčeve lipe – važnog veteranskog stabla u Hrvatskoj. Klonovi Gupčeve lipe pro-

izvode se u rasadniku Hrvatskoga šumarskog instituta u svrhu očuvanja genetskog materijala i sade u prigodne svrhe. U sadnji su sudjelovali predstavnici Grada Zagreba, Hrvatskoga šumarskog instituta, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Europskog foruma o urbanom šumarstvu, Europskoga šumarskog instituta i Hrvatskih šuma d.o.o.

Treći dan konferencije počeo je s tri odlična pozivna predavanja. Keith Sacre, direktor tvrtke Barcham Trees, kao najvećeg europskog proizvođača kontejnerskih sadnica, održao je predavanje o participativnim procesima s primjerima takvih procesa u Ujedinjenom Kraljevstvu, važnosti uključivanja građana i drugih sudionika te načinima na koji takvi procesi mogu biti uspješniji za sve uključene. Prof. dr. sc. Giuseppe Scarascia-Mugnozza, voditelj ureda Biocities Europskoga šumarskog instituta u Rimu govorio je o konceptu Biogradova i ulozi koju imaju šume i urbane šume, kao i cjelokupno šumarstvo i drvna prerada u stvaranju održivih i otpornijih gradova i zdravijeg stanovništva. Sharon Durdant-Hollamby, arboristica i vlasnica tvrke Sharon Hosegood Associates Ltd., kao i voditeljica vrlo popularnog podcasta Tree Lady Talks govorila je o svom radu s građevinskim sektorom o brizi za stabla tijekom građevinskih radova i tehničkim propisima koji se moraju zadovoljavati na gradilištima, kao i iskustvima u radu s građanima.

 

 

 

 

 

Nakon toga uslijedile su paralelne sesije koje su moderirali Renate Späth iz EFUF-a, Robert Hostnik iz Zavoda za gozdove Slovenije, Naomi Zürcher, arboristica i vlasnica privatne tvrtke iz Švicarske te Clive Davis, osnivač EFUF-a. Dr. sc. Martina Kičić govorila je o percepciji kulturoloških usluga urbane zelene infrastrukture po zagrebačkim gradskim četvrtima na osnovi primjene PPGIS-a. Izv. prof. Vinko Paulić govorio je o utjecaju povećanja vlage u tlu na stabilnost stabala u zagrebačkim park-šumama, a Kristina Duvnjak Perković s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci o važnosti urbanih i periurbanih šuma za dobrobit ljudi i brendiranje grada.

Treći dan organiziran je posjet Park prirode Medvednica, kao i Vidikovcu Sljeme te vožnja žičarom, što je svakako bilo zanimljivo iskustvo za strane sudionike. Stručno vodstvo pružili su djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. (Matea Vuković, Tihana Otmačić i Hrvoje Brnica) koji su govorili o problematici gospodarenja šumama na Medvednici i Martina Belović Kelemen iz JU Park prirode Medvednica.

Također treba napomenuti da je upravo na ovoj konferenciji Europski forum o urbanom šumarstvu, kao međunarodna strukovna organizacija registrirana u Belgiji, predstavila članski program, tj. različite razine članstva sa i bez prava glasa.

Kao i svake godine predstavljena je nagrada Europski

mladi/a šumar/ica godine koji se dodjeluje istraživačima i

kolegama iz prakse u dobi do 40 godina, koji su svojim radom značajno doprinijeli urbanom šumarstvu u Europi. Ove godine nagradu je dobila Livia Shamir. Dobitnik dobiva novčanu nagradu u iznosu od 200 EUR, priznanje i godišnju pretplatu na časopis Urban Forestry and Urban Greening.

Predstavljen je i grad domaćin iduće konferencije koja će se održati 3.-7. lipnja 2025. u Zürichu u Švicarskoj.

 

 

U subotu 25. svibnja 2024. za manju grupu sudionika organiziran je stručni posjet Varaždinu, gdje su nas dočekali predstavnici gradskoga komunalnog poduzeća Parkovi. Prezentirana je problematika sušenja tuja koje su simbol varaždinskog groblja, a posjetili smo i druge zelene površine poput Parka Vatroslava Jagića i govorili o zahvatima na stablima koju su provođeni te vrednovanju ekoloških funkcija pojedinih važnih stabala. Tijekom posjeta Varaždinu pozdravio nas je i varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.

Na samom kraju konferencije, prof. dr. sc. Cecil Konijnendijk, osnivač EFUF-a, sažeo je svoje viđenje ovogodišnjeg Foruma u 10 ključnih riječi: pomlađivanje – mnogo mladih i novih lica, globalizacija – konferencija prerasta u globalnu, inspiracija – EFUF kao mjesto gdje možemo biti inspirirani i motivirani tuđim iskustvima i primjerima dobre prakse, potvrda – važnosti urbanih šuma i zelenila i da je ono što radimo važno za društvo u cjelini, inovacije – predstavljeni neki inovativni postupci metode, potreba da se neprestano trudimo biti bolji u svom radu i koristiti najnovije spoznaje, participacija – važnost uključivanja javnosti i drugih dionika, smjer – važnost strateškog razvoja urbanih šuma i urbanog šumarstva pri čemu nam pomažu alati i indikatori poput Tree Equity Score ili pravila 3+30+300, povezivanje – EFUF kao mjesto za umrežavanje stručnjaka iz različitih struka i disciplina te povezivanja znanosti i prakse, očekivanja – velika očekivanja od urbanih šuma, urbanog šumarstva i nas kao stručnjaka u kontekstu klimatskih promjena, javnozdravstvenih problema i drugih izazova za nas, i postignuća – EFUF kao mjesto gdje slavimo svoja i tuđa postignuća, jer zajedno doprinosimo boljem svijetu, boljim i održivijim gradovima sa zdravijim i sretnijim stanovništvom.

 

 

Clive Davis                                                                                        Prof. dr. sc. Cecil Konijnendijk

 

Dr. sc. Rik de Vreese i prof. dr. sc. Alan Simson                                                    Dr. sc. Silvija Krajter Ostoić

308

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

 

 

 

Na samom kraju treba istaknuti zadovoljstvo svih organizatora što se i na zagrebačkom skupu pokazalo da EFUF predstavlja veliku obitelj urbanih šumara, koja će obogaćena novim znanjima i iskustvima iz cijeloga svijeta, kao i uspostavljenim poznanstvima i prijateljstvima nastaviti s predanim radom, ne bi li se osigurala održivost urbanih i peri-urbanih područja na dobrobit svih njihovih korisnika. Uspjeh ove konferencije poticaj nam je da i dalje ustrajemo na stalnoj promociji i unaprjeđenju urbanog šumarstva u znanosti i praksi.

U sklopu konferencije izdana je knjiga sažetaka koja se može skinuti na mrežnoj stranici EFUF-a (https://efuf. org/2024/05/13/efuf-2024-book-of-abstracts/).

 

 

 

309

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

 

KNJIGE I ČASOPISI • Books and journals

MONOGRAFIJA TLO I ŠUMSKA VEGETACIJA NACIONALNOG PARKA RISNJAK

Damir Ugarković

 Prof. dr. sc. Damir Ugarković, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

 

„Podnoseći ovaj prijedlog i obrazloženje za proglašenje Risnjaka narodnim parkom ističem, da je zadnji čas, da se spasi i sačuva potomstvu jedno maleno područje na komu se stjecajem prilika skupio bezbroj najznačajnijih fenomena geomorfološke, geološke, klimatske, vegetacijske i šumskogospodarske prirode s poznatim ljepotama krajine.“

(profesor Ivo Horvat, 1953)

 

Povodom 70 godina od proglašenja Nacionalnog Parka Risnjak, izdana je monografija „Tlo i šumska vegetacija Nacionalnog parka Risnjak“ autora Jose Vukelića, Nikole Pernara, Ivana Perkovića, Darka Bakšića, Mateja Banekovića i Irene Šapić. Monografija je multidisciplinarna sinteza rezultata provedenih u dva projekta koja su obuhvatila istraživanje ključnih prirodnih značajki Parka – tlo i šumsku vegetaciju, ali i spoznaje do kojih su došli drugi znanstvenici i stručnjaci istražujući tlo i šume Nacionalnog parka Risnjak. Prvi dio monografije obuhvaća rezultate istraživanja tla, a u drugom dijelu su obrađeni osnovni ekološki čimbenici koji određuju sastav i rasprostranjenost vegetacijskih tipova.

Istraživanje tala obuhvatila su pedogenetske čimbenike i procese koji imaju odlučujući utjecaj na značajke tla NP Risnjak, a ističu se litološkom, reljefnom i bioklimatskom raznolikošću, što u konačnici rezultira složenošću pedogenetskih procesa i odnosa, pa stoga i prostornom raznolikošću fiziografije tla. Uz ranije objavljene podatke, otvoren je 101 pedološki profil na temelju kojega je definirana zastupljenost 14 tipova, unutar njih 25 podtipova, odnosno više od 40 varijeteta. Fitocenološki rezultati utemeljeni su na 135 fitocenoloških snimki, u kojima je opisano šesnaest asocijacija. Na temelju rezultata istraživanja tla i vegetacije izrađena je vegetacijska karta u mjerilu 1:10000 i karta tala u mjerilu 1:25000, koje su zajedno s lokacijama i istraživanim parametrima priloženi na memorijskoj kartici koja se nalazi u monografiji.

Monografija je namijenjena znanstvenicima, šumarskim stručnjacima, studentima i svim ljubiteljima prirode te je važan izvor informacija o prirodnom blagu NP Risnjak. Ovo je korisno djelo koje na razumljiv način objašnjava dio procesa i građe šumskih sastojina i tala NP Risnjak, a istovremeno promiče njihovu posebnost i raznolikost.

 

 

 

 

310

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

ŠUMARSKIM STAZAMA VLADOJA KÖRÖSKENYIA

Branko Meštrić

 Branko Meštrić, dipl. ing. šum.

 

 

 

 

 

 

Mnogi će se čitatelji ovog lista sjetiti "starih" web stranica HŠD-a koje su do prošle godine čuvale svoj prvotni dizajn i na kojima je u desnom uglu godinama stajao lik osebujnog čovjeka sa još posebnijom bradom. No malo tko će naslutiti da ovaj lik predstavlja tek tridesetogodišnjaka i malo tko će znati da se radi o liku prvog tajnika 1876. godine obnovljenog Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva te prvog urednika prvog broja časopisa Šumarski list, časopisa kojega upravo čitate.

Vladoj Köröskeny je njegovo ime, rođen je u Vidovcu kod Varaždina 1845., a već ga je 1876. godine u 31. godini života, kao nadšumara Zagrebačke županije, zadesila iznenadna smrt na cesti u Zagrebu. U tih tako malo godina stala je zapažena šumarska karijera, angažirano društveno djelovanje i vrijedan stručni književni rad istog čovjeka. Sve to sakupljeno je na stranicama ove knjige.

Kako se da naslutiti već iz impresuma, ova knjiga je očito nastala velikim trudom članova varaždinskog ogranka HŠD-a, posebno predsjednika Davora Topolnjaka i Tomice Cukora. Početna namjera je bila da se napravi pretisak Köröskenyieve knjige Obće šumarstvo, a potom se dodalo još ova, pa ono – i tako je nastala ova zbirka svega što se dalo dovesti u vezu sa njenim autorom.

 

 

Glavni dio, čak 59% obima knjige čini pretisak Köröskenyieva maestralnog djela, i to istovjetni pretisak skena njena originalnog izdanja, relativno dobre kvalitete. Znači, 167 stranica knjige iz 1873. je ovdje u knjizi. Ali to još nije sve. Tu je i sken stručnog prikaza iste knjige iz pera Oskara Piškorića objavljenog u Šumarskom listu br. 1-2 iz 1975. godine. Ovdje se zaista radi o vrlo detaljnom i zaista stručnom prikazu na čak šest stranica. Kako je već to, stručno i detaljno, Oskar radio.

Šta još ima u knjizi? Pa puno toga. Zapravo svega što ima veze sa Vladojom Köröskenyijem. Od prikaza Vidovca i cijelog kraja gdje je Vladoje rođen, preko znatnog prikaza plemićke obitelji Köröskenyi, prikaza šumarske povijesti sjeverozapadne Hrvatske i uopće šumarskih okolnosti u kojima je djelovao. Hvale vrijedan je osvrt na miholjački period njegova djelovanja na imanju baruna Prandaua, gdje je Vladoje surađivao sa velikim šumarom Adolfom Danhelovskim. Osim što je vrijedan, ovaj dio je i zapažen jer su u knjizi, nakon punih 150 godina, ponovno reproducirani ingeniozni crteži radnika i radova u šumi, koje je Danhelovsky objavio u svojoj knjizi 1873. Priča se na neki način zaključuje sa Zagrebom, Šumarskim društvom i Šumarskim listom, opet s obiljem materijala, gdje se životni put Vladoja Köröskenyia tragično završava. A završava doslovno s prvim brojem našeg Šumarskog lista. Bio mu je urednikom ali … višja providnost nedosudi da vidi prvi broj društvenog organa, da se veseli nad prvim uspjehom svoga neumornoga truda. Prvi broj, osim slavne prve glavne skupštine hrvat. – slavon. šumarskoga druživa, obržavane dne 14. i 15. listopada 1876 u Zagrebu, a na kojoj je bio izvjestiteljem i na kojoj je bio izabran za tajnika, donosi na 49. stranici i osmrtnicu svoga glavnog urednika. Vjerojatno jedinstven slučaj u izdavaštvu.

 

Iz recenzije dr. sc. Tomislava Dubravca

…

U povijesti hrvatske šumarske struke brojni su ugledni vrhunski stručnjaci uložili svoja znanja i energiju u promicanju ugleda šumarske struke i gospodarenja našim prirodnim bogatstvom. Jedan od zaslužnika naše šumarske struke koji je ostavio duboki trag, utabao tvrdu stazu, šumarsku stazu i zaorao duboku brazdu u memoriju naših sjećanja, je svakako i Vladoj Köröskényi. Jer, kako napisa pjesnik Cronin: „sjećanje je jedini raj iz kojeg ne možemo biti protjerani“.

Knjigom naslova: „Šumarskim stazama Vladoja Köröskényia“, koja se objavljuje povodom 150 godina tiskanja prvog izdanja knjige „Obće šumarstvo“, Vladoja Köröskényia, prisjećamo se velikoga zaslužnika hrvatskoga šumarstva, vrsnoga intelektualca onoga vremena, koji je dao nemjerljiv doprinos vremenu u kojemu je živio, vremenu važnom za naše šume i šumarstvo, za našu povijest, ali i za našu kulturu. Stoga više nego ikada, u današnjim bremenitim vremenima sveopće globalizacije i zaborava, kultura i kulturna baština mora dobiti svoje mjesto u povijesnoj vertikali naše domovina Hrvatske. Kultura uvijek i svagda ujedinjuje i ruši barijere i pravi mostove. Upravo je kultura, shvaćena u širem smislu, sve nas i održala tijekom prošlosti i sačuvala identitetski koncept hrvatskoga naroda. Najvrjedniji doprinos očuvanju kulture jednoga naroda su svakako pisane riječi, dakle knjige.

Govoriti, pisati o knjigama, posebice ovakvima koje baštine našu prošlost, otimaju od zaborava važne ljude i događaje iz naše prošlosti je velika čast ali i odgovornost. Kako netko napisa: „knjige imaju moć zaustaviti vrijeme, vratiti ga u prošlost ili poletjeti u budućnost“. Upravo su to temeljne odrednice knjige: „Šumarskim stazama Vladoja Köröskényia“.

Prvo: bavi se prošlošću. Znamo kako je još davno rekao Ciceron: Historia est magistra vitae (povijest je učiteljica života). Knjiga je zapravo uvijek svjedok jednog vremena. Ova svjedoči o jednom minulom vremenu, jednom od najistaknutijih hrvatskih šumarskih stručnjaka druge polovice 19. stoljeća, vrsnom mladom obrazovanom čovjeku Vladoju Köröskényu. Njegovom je zauzetošću obnovljen rad Hrvatskog šumarskog društva (1876.), kada je izabran i za tajnika Društva, pokrenuto izlaženje Šumarskog lista (1877.), kome je povjereno i uređivanje časopisa. Svojim je aktivnostima i nizom brojnih drugih korisnih rasprava na temu boljitka hrvatskoga šumarstva zaslužio naše poštovanje. Osim brojnih drugih zasluga za preuzete funkcije, treba svakako istaknuti da je 1873. godine napisao i prvu knjigu: „Obće šumarstvo“ (1873.) na hrvatskome jeziku sa svega 28 godina života. Na granici je mogućega, da je sve to postigao vrlo mlad, jer je iznenada preminuo u 31. godini života. Izvorni pretisak knjige: „Obće šumarstvo“ (temelj hrvatske šumarske struke), okosnica ovoga izdanja, obujmom i najveće poglavlje, nas podsjeća kako se nekada, praktično i razumno (Cum grano salis) u vremenu ondašnjem radilo i promišljalo o šumi i šumarstvu. Hrvatska povijesna šumarska baština učinjena u tom vremenu i povijesnim okolnostima zaslužuje sav naš respekt na koji trebamo biti i jesmo ponosni. Ljudima, stručnjacima, zanesenjacima takvoga kova, oskudijeva naša država Hrvatska i danas.

Drugo: ova knjiga ukazuje i na sadašnjost, na potrebitost očuvanja našega identiteta, ali i diginiteta i prijeko potrebnoga čuvanja od zaborava važnih ljudi i događaja iz naše povijesti. Posebice u ovim teškim, bremenitim vremenima

„okupacije“ od strane sveopće globalizacije, konformizma, nastajanja modernih oblika kulture, galopirajućih promjena, otuđenja čovjeka od prirode. Pri tome, često zaboravljajući da je čovjek kao pojedinac, kao i svi ostali oblici života, samo prolaznik, a Blaise Pascal bi rekao: "Čovjek je samo trska koja misli: lomljiva, slabašna i krhka". Osim bogatih povijesnih činjenica iz našega šumarstva, u ovoj knjizi možemo pronaći i vrijedne recentne podatke o vrijednostima i bogatstvu naših šuma, našega šumarstva, posebice

sa područja djelovanja lika i djela Vladoja Köröskényia, sjeverozapadne Hrvatske, područja Varaždinske županije.

I treće: ovakve knjige ukazuju i ostavljaju poruku, ali i putokaz za budućnost, svima nama. Budućnost, današnjemu naraštaju kako treba sačuvati od zaborava ljude koji su ugradili sebe u našu povijest i sve nas podsjećati na svoje korijene, sa koje smo točke krenuli i da nismo „repa bez korijena“. Zato moramo znati i učiti naše mlađe generacije da samo čuvajući prošlost možemo graditi i našu budućnost.

Autori knjige su se držali poznate latinske izreke, "što je zapisano ostaje" (Quod scriptum manet). U tome i jest vrijednost knjiga ovakvoga karaktera. Knjiga je to koja budi emocije i čuva uspomene, otimajući od zaborava zaslužnike naše hrvatske, u ovome slučaju, naše šumarske prošlosti, na koju počesto zaboravljamo. Zaboravljamo da se život ne cijeni koliko je dug, već koliko je vrijedan. Knjiga: „Šumarskim stazama Vladoja Köröskényia“ je upravo na tome tragu. Od zaborava otima svoje zaslužnike i daje im zasluženo mjesto u našoj prošlosti, našoj šumarskoj prošlosti.

…

Zagreb, prosinca 2023.

Dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

 

 

 

312

ŠUMARSKI LIST, 5–6, CXLVIII (2024)

IZ HŠD-a • From the Crostian Forestry Association

ZAPISNIK

1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD 2024. GODINE

ODRŽANE 24. SVIBNJA 2024. U PILANI BLIZNEC NA MEDVEDNICI (BLIZNEC 68, ZAGREB)

 

Nazočni članovi Upravnog odbora: akademik Igor Anić (predsjednik), Emil Balint, dipl. ing. šum., Domagoj Devčić, dipl. ing. šum. (umjesto mr. sc. Borisa Belamarića), Daniela Cetinjanin, dipl. ing. šum., David Crnić, dipl. ing. šum., mr. sp. Mandica Dasović (dopredsjednica), mr. sc. Damir Delač, Anto Glavaš, dipl. ing. šum., Goran Gobac, dipl. ing. šum., mr. sc. Goran Gregurović, prof. dr. sc. Marijan Grubešić, prof. dr. sc. Boris Hrašovec, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, Bojana Bijač, dipl. ing. šum. (umjesto Marine Juratović, dipl. ing. šum.), Josip Kovačić, dipl. ing. šum., Ivan Krajačić, dipl. ing. šum., Valentina Kulaš, dipl. ing. šum., prof. dr. sc. Josip Margaletić, Mario Jazbec, dipl. ing. šum. (umjesto Dorice Matešić, dipl. ing. šum.), Darko Mikičić, dipl. ing. šum., Damir Miškulin, dipl. ing. šum., Krešimir Pavić, dipl. ing. šum., Martina Pavičić, dipl. ing. šum., Darko Posarić, dipl. ing. šum. (dopredsjednik), Ankica Komadina, dipl. ing. šum. (umjesto Ante Šimića, dipl. ing. šum.), Emilija Seidl, dipl. ing. šum. (umjesto Davora Topolnjaka, dipl. ing. šum.), Silvija Zec, dipl. ing. šum. i Dražen Zvirotić, dipl. ing. šum. – ukupno 28

Ostali nazočni: Goran Bukovac, dipl. ing. šum. (predsjednik Nadzornog odbora), Mario Bošnjak, dipl. ing. šum. (član Nadzornog odbora), Branko Meštrić, dipl. ing. šum. (član Nadzornog odbora), Davor Prnjak, dipl. ing. šum. (član Nadzornog odbora), Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. (tajnik), Biserka Marković, dipl. oec. (voditeljica računovodstveno-financijskih poslova) i Damjan Metličić, dipl. ing. šum. (tajnik Ogranka Split) – ukupno 7

Ispričani: Damir Dramalija, dipl. ing. šum., Krešimir Jakupak, dipl. ing. šum., izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac, doc. dr. sc.

Sanja Perić, prof. dr. sc. Ivica Tikvić, mr. sc. Dalibor Tonc i doc. dr. sc. Dinko Vusić – ukupno 7

 

U privitku poziva za 1. sjednicu UO HŠD 2024. godine članovima Upravnog i Nadzornog odbora HŠD poslani su pripadajući materijali i program održavanja sjednice:

24. svibnja 2024.

10:00 sati – okupljanje u Pilani Bliznec na Medvednici (Bliznec 68, Zagreb)

11:00 sati – Pilana Bliznec – 1. sjednica Upravnog odbora HŠD

13:30 sati – Pilana Bliznec – ručak

15:00 sati – terenski obilazak Medvednice 18:00 sati – smještaj u Tomislavov dom

20:00 sati – Tomislavov dom – večera i druženje

 

25. svibnja 2024.

8:00 – Tomislavov dom – doručak

9:30 – obilazak tornja na vrhu Sljemena

10:30 – obilazak Medvedgrada u Parku prirode Medvednica

11:30 – odlazak

 

Sjednica je počela u 11:10 sati.

Predsjednik HŠD akademik Igor Anić otvorio je sjednicu i pozdravio nazočne članove Upravnog i Nadzornog odbora. Predsjednici ogranaka koji su se ispričali poslali su svoje zamjene i dostavili punomoći za njihovo sudjelovanje u radu sjednice. Posebno je pozdravio domaćine sjednice: voditelja Uprave šuma Podružnice Zagreb Damira Miškulina i predsjednika Ogranka Zagreb Ivana Krajačića. Damir Miškulin pozdravio je sve sudionike sjednice i zaželio im uspješan rad te ugodan boravak na području UŠP Zagreb. Ispred Ogranka Zagreb sve nazočne pozdravio je i Ivan Krajačić.

Predsjednik HŠD akademik Igor Anić utvrdio je kvorum (28 članova UO od mogućih 35 i 4 člana NO od mogućih 4) te predložio sljedeći

 

Dnevni red:

1.      Ovjera zapisnika 2. sjednice Upravnog odbora HŠD 2023. godine (objavljen u Šumarskom listu 1-2/2024) i elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD 2024. godine (objavljen u Šumarskom listu 3-4/2024)

2.      Obavijesti

3.      Aktualna problematika

4.      Šumarski list i ostale publikacije

5.      Rasprava po izvješćima i zaključci

6.      Pitanja i prijedlozi.

 

Dnevni red jednoglasno je usvojen.

Ad 1. Ovjera zapisnika 2. sjednice Upravnog odbora HŠD 2023. godine (objavljen u Šumarskom listu 1-2/2024) i 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD 2024. godine (objavljen u Šumarskom listu 3-4/2024)

Zapisnici 2. sjednice Upravnog odbora HŠD 2023. godine i 1. elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD 2024. godine jednoglasno su prihvaćeni.

Ad 2. Obavijesti

· 10. siječnja 2024. održan sastanak predsjednika HŠD akademika Igora Anića i tajnika HŠD Olivera Vlainića s predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma Nediljkom Duićem i direktorom Sektora za šumarstvo Krešimirom Žagarom. Dogovoren je nastavak i unaprjeđenje suradnje: sudjelovanje zaposlenika Hrvatskih šuma na 54. EFNS-u u Francuskoj, ugovaranje donacije za aktivnosti HŠD u cjelini, nastavak pretplate na Šumarski list u 2024. godini i povremeni sastanci predstavnika šumarskih institucija-prvi domaćin sastanka HŠD.

·  21. – 27. siječnja 2024. hrvatski predstavnici sudjelovali na 54. EFNS u Francuskoj (Les Contamines-Montjoie) što je opisano u Šumarskom listu 3-4/2024 (Zimska šumarska skijaška natjecanje 2024. godine).

·  25. – 26. siječnja 2024. u Osijeku održani 4. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva s prezentacijama o štetama u državnim šumama od olujnog nevremena i ulaganjima u šumarstvo.

·  26. siječnja 2024. u Osijeku održana Druga interaktivna radionica projekta SUPERB u kojem sudjeluje 16 europskih zemalja s 36 partnera sa ciljem razvoja i implementacije dugoročnih i održivih rješenja i smjernica za obnovu šuma. Ispred Hrvatske u projektu sudjeluju Hrvatski šumarski institut i Hrvatske šume d.o.o., JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.

 

·  29. siječnja 2024. na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije proslavljen 100. rođendan najstarijeg člana zagrebačkog ogranka HŠD Petra Prebježića, dipl. ing. šum. što je zabilježeno u brojnim domaćim i stranim medijima (HTV, Večernji list, 24 sata, USA today).

·  6. – 9. veljače 2024. u Opatiji održan 66. seminar biljne zaštite. U šumarskoj sekcija 7. i 8. veljače održano 15 predavanja iz područja zaštite šuma, koja su prezentirali stručnjaci s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu (4 predavanja), Hrvatskoga šumarskog instituta u Jastrebarskom (4 predavanja), Šumarskog fakulteta u Sarajevu (1 predavanje), Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (1 predavanje) te iz Hrvatskih šuma (5 predavanja). Na godišnjoj skupštini Hrvatskog društva biljne zaštite, održanoj 8. veljače 2024., konačno je formalizirana Šumarska sekcija kako je to bilo predviđeno statutom Društva. Izabran je i Glavni odbor Šumarske sekcije u sastavu: Darko Pleskalt, predsjednik te članovi prof. dr.sc. Marko Vucelja i dr. sc. Zdravka Sever.

·  8. veljače 2024. u zgradi Hrvatskoga inženjerskog saveza (Berislavićeva ulica 6) održana izvanredna izborna Skupština HIS radi nepriznavanja redovite izborne Skupštine, održane 10. listopada 2023., od strane Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba jer po njihovom tumačenju sjednica nije imala kvorum za pravovaljano donošenje odluka budući da je glasovanje obavljeno po dostavljenim punomoćima članova. Za predsjednika HIS u drugom mandatu izabran je Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., a za člana Upravnog odbora tajnik HŠD Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.

·  9. – 11. veljače 2024. održan 28. Alpe-Adria susret šumara Italije, Slovenije i Hrvatske u turističkom centru Kope na Pohorju što je opisano u Šumarskom listu 3-4/2024 (Zimska šumarska skijaška natjecanje 2024. godine).

·  15. – 16. veljače 2024. na Zagrebačkom velesajmu održani 6. Dani lova i ribolova. U sklopu manifestacije prezentirana knjiga „Idealan pogodak“ autora dr. sc. Miroslava Benka.

·  19. – 20. veljače 2024. održana 1. e-sjednica Upravnog odbora HŠD.

·  21. – 23. veljače 2024. održana 1. e-sjednica Skupštine HŠD.

·  27. veljače 2024. u Šumarskom domu održan sastanak predstavnika šumarskih institucija: predsjednik Akademije šumarskih znanosti prof. dr. sc. Marijan Grubešić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prof. dr. sc. Josip Margaletić i prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju prof. dr. sc. Stjepan Posavec, pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga šumarskog instituta dr. sc. Jasnica Medak, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, dipl. ing. šum., predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Nediljko Dujić, članovi Uprave Hrvatskih šuma d. o. o. Ante Sabljić, dipl. ing. šum. i mr. sc. Igor Fazekaš, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma d. o. o. mr. sc. Krešimir Žagar te predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva akademik Igor Anić i tajnik Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. U neformalnom druženju najavljeno je obilježavanje Međunarodnog dana šuma kao i ostale važnije ovogodišnje aktivnosti u organizaciji šumarskih institucija. Zaključeno je dase sastanci i dalje povremeno održavaju, a da će sljedeći domaćin biti Hrvatske šume d. o. o.

·  29. veljače – 1. ožujka 2024. na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu održani 10. Dani inženjera Republike Hrvatske. Organizator je, kao i prethodnih godina, bio Hrvatski inženjerski savez uz suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Ove godine pokrovitelji su bili Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Aktualna tema bila je „Strategija razvoja Republike Hrvatske u svjetlu klimatskih promjena“. U dva dana održano je 14 predavanja vezanih uz aktualnu temu. Prvi put je obilježavanje Dana inženjera održano u dva dana tako da je svim članicama HIS omogućeno prezentirati rad svojih udruga. U holu ispred amfiteatra žute zgrade fakulteta organiziran je izložbeni prostor za udruge i njihove partnere. Hrvatsko šumarsko društvo prezentiralo je svoj rad kroz brojna publicistička izdanja izdana u vlastitoj nakladi ili nakladi šumarskih institucija.

·  2. ožujka 2024. objavljen prilog portala Bjelovar live o Hrvatskom šumarskom društvu. Zahvala ide predsjednici Ogranka Bjelovar Martini Pavičić koja je inicirala snimanje priloga.

·  15. ožujka 2024. u Lipovljanima održan znanstvenostručni skup 10. Dani Josipa Kozarca. Tom prigodom je prezentirana i knjiga „Šumarski radovi Josipa Kozarca“ s naglaskom na jezik kojim je pisao Josip Kozarac. Skup je bio odlično organiziran što su naglasili domaćini iz Općine Lipovljani. U organizaciji skupa izmjenjuju se svake druge godine Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku uz druge suorganizatore.

·  19. ožujka 2024. u Karlovcu održana prezentacija za turističke vodiče o Šumarskoj tematskoj stazi u Karlovcu.

·  20. ožujka 2024. u Šumarskom domu održana godišnja skupština Akademije šumarske znanosti na kojoj su dodijeljene diplome novim članovima i članovima koji su napredovali.

·  21. ožujka 2024. diljem Hrvatske obilježen Međunarodni dan šuma. Neki od zabilježenih događaja: predavanje prof. dr. sc. Marilene Idžojtić u HAZU „Invazivne strane vrste drveća i grmlja u Hrvatskoj“, prezentacija Hrvatskih šuma

d. o. o. na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, akcija sadnje u Slunju u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatskih šuma i agencija Hearth u sklopu projekta pošumljavanja „CO2mpensating by planting“ i edukativnog programa Šumoborci.

·  22. ožujka 2024. na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije povodom Međunarodnog dana šuma i Dana kvalitete FŠDT održan 2. Hrvatski šumarski forum CroFor na temu „Aktualni izazovi u gospodarenju šumskim ekosustavima“. Prezentaciju „Izazovi održivog gospodarenja“ održao je mr. sp. Krešimir Žagar, dipl. ing. šum, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma d. o. o. U panel raspravi sudjelovali su mr. sp. Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma d. o. o, dr. sc. Ivan Balenović, pomoćnik ravnateljice Hrvatskoga šumarskog instituta, doc. dr. sc. Andreja Đuka, prodekanica Šumarskog odsjeka FŠDT, dr. sc. Ivan Ambroš, direktor Centra kompetencija d. o. o. iz Vinkovaca i Krasnodar Sabljić, dipl. ing. šum., voditelj UŠP Vinkovci.

·  2. travnja 2024. u emisiji Hrvatske radio-televizije „Eko zona“ objavljen prilog „Europski grad drveća“ o aktivnostima Sekcije HŠD za urbano šumarstvo povodom dodjele nagrade Europskog vijeća za arborikulturu. Žiri Sekcije za urbano šumarstvo HŠD između četiri kandidirana grada predložio je u uži izbor Varaždin i Zadar. Nakon terenskog obilaska oba grada žiri Europskog vijeća za arborikulturu nagradu je dodijelio gradu Varaždinu.

·  5. – 6. travnja 2024. na području Gorskog kotara (NPŠO Zalesina, Zeleni vir i Vražji prolaz) održana zajednička sjednica četiri ogranka: Delnice, Gospić, Karlovac i Ogulin o budućoj suradnji i zajedničkim aktivnostima ogranak. Jedan od zaključaka je tiskanje jedinstvenoga promidžbenog deplijana (letak formata A4 savijen na 3 dijela) za izložbu „Šuma okom šumara“ s osnovnim podacima za izlaganje na svim mjestima gdje izložba tijekom godine gostuje. Po mogućnosti i da središnjica HŠD sufinancira opremanje izložbe. U sklopu sjednice održana su dva predavanja za stručno usavršavanje ovlaštenih inženjera šumarstva.

·  9. travnja 2024. u Šumarskom domu predsjednik HŠD akademik Igor Anić održao prezentaciju studentima, novim članovima Društva, o povijesti i sadašnjosti HŠD. Hrvatsko šumarsko društvo pokrenulo je akciju učlanjenja novih članova. Prva akcija bila je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kojemu se zahvaljujemo na susretljivosti i proslijeđenom dopisu s opisom mogućnosti učlanjenja za svoje profesore i studente. Pozivu za učlanjenje odazvalo se 25 mladih šumara prvostupnika i 9 profesora, ukupno 34 nova člana HŠD. Rasporedili su se s potpisanim pristupnicama u čak 12 ogranaka. Studenti su se zasad odlučili biti izvanredni članovi dok su profesori postali redoviti članovi HŠD.

·  9. travnja 2024. u emisiji Hrvatske radio-televizije „Eko zona“ objavljen prilog o Hrvatskom šumarskom društvu.

·  10. travnja 2024. u Županijskoj palači u Varaždinu održana promocija knjige „Šumarskim stazama Vladoja Köröskényia“ u izdanju HŠD Ogranka Varaždin. U knjizi je objavljen pretisak knjige „Obće šumarstvo“ i opisan život prvog tajnika HŠD i prvog urednika Šumarskog lista te poticatelja i realizatora obnove rada Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 1876. godine.

·  11. travnja 2024. u Novoj Gradiški na poziv Matice Hrvatske – Ogranak Nova Gradiška tajnik HŠD Oliver Vlainić održao prezentaciju o gospodarenju šumama u Hrvatskoj.

·  18. – 19. travnja 2024. u Vinkovcima povodom obilježavanja 150 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije i djelovanja Brodske imovne općine (1873. – 1942.) održan znanstveni skup „Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti“. Skup su organizirali Centar za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima i Hrvatske šume d. o. o. Pokrovitelj skupa bila je Vlada Republike Hrvatske, a suorganizatori Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU, Uprava šuma Podružnica Vinkovci, Akademija šumarskih znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i Državni arhiv u Vukovaru. Akademik Igor Anić, predsjednik Organizacijskog odbora, pozdravio je nazočne u ime Hrvatskog šumarskog društva. Prezentirana su 24 znanstvena rada po tematskim sekcijama: Obnova i njega šuma hrasta lužnjaka, Stanište i flora šuma hrasta lužnjaka, Glavni i sporedni proizvodi šuma hrasta lužnjaka, Stanje i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka, Neki aspekti društvene povijesti šuma.

·  13. svibnja 2024. novo izabranim saborskim zastupnicima, Odboru za poljoprivredu, Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu poljoprivrede poslan je dopis „Što hrvatska znanost i struka očekuju od nositelja vlasti“ s pet obrazloženih točaka. Dopis su potpisali predstavnici Akademije šumarskih znanosti, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskoga šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatskoga šumarskog društva. Isti dopis u nešto izmijenjenom obliku objavljen je kao uvodnik Šumarskog lista 34/2024. HŠD i šumarske institucije slale su svoje prijedloge nositeljima vlasti i ranijih godina. Prof. dr. sc. Josip Margaletić pod ovom obavijesti dodao je kako se programom Vlade u razdoblju od 2024. do 2028. godine planira u prvoj godini mandata pokrenuti sveobuhvatno stipendiranje studenata iz područja poljoprivrede, šumarstva i drvne tehnologije te veterinarske medicine u cijeloj Hrvatskoj te njime obuhvatiti 4.000 studenata godišnje. To je napravljeno u dogovoru s prijašnjim ministarstvom jer ti sektori drže ruralne krajeve.

·  16. svibnja 2024. u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom održan 11. Dan otvorenih vrata.

·  16. svibnja 2024. Ministarstvo poljoprivrede promijenilo naziv u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Hrvatsko šumarsko društvo opetovano je tražilo povratak imenice šumarstvo u naziv resornog ministarstva od 2012. godine.

·  22. svibnja 2024. u Zagrebu na manifestaciji Greencajt festival za izniman doprinos jednoj od najvećih volonterskih ekoloških akcija Hrvatske projektu pošumljavanja „CO2mpensating by planting“ zahvalnice su dobili Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac, UŠP Karlovac te šumarije Duga Resa i Slunj.

·  22. – 24. svibnja 2024. u Zagrebu održan znanstvenostručni skup 26. Europski forum o urbanom šumarstvu – EFUF 2024. Sudionici su bili iz 38 država i 4 kontinenta s oko 250 učesnika. Iako je to značajan međunarodni skup Grad Zagreb nije poslao predstavnika da pozdravi skup.

·  u 2024. godini dosada održana 1 izložba 17. Bjelovarskog salona fotografija (Delnice) i 6 izložbi 18. Bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ (Krapina, Karlovac, Lipovljani, Ivanec, Sisak, NP Plitvička jezera).

·  Redizajnirana web stranica HŠD redovito se ažurira novim vijestima. Nekoliko ogranaka se javlja s vijestima o svojim aktivnostima: Gospić, Karlovac, Ogulin, Sisak i Varaždin. Facebook stranice održavaju ogranci Bjelovar, Nova Gradiška, Ogulin i Slavonski Brod te Sekcija za urbano šumarstvo. Tajnik je pozvao sve ogranke i sekcije da dostavljaju vijesti i da se odazovu na edukaciju za održavanje vlastitih podstranica.

·  Ogranci su izvijestili o svojim aktivnostima koje nisu obuhvaćene prethodnim obavijestima: Predsjednik Ogranka Nova Gradiška Josip Kovačić izvijestio je o postavljanju „Male šumarske knjižnice“ 24. ožujka 2024. povodom Međunarodnog dana šuma na izletištu Strmac na Psunju. Knjižnica se sastoji od klupica te kućice s knjigama i tiskovinama koje populariziraju šumarstvo, a slobodne su za korištenje.

·  Predsjednica Ogranka Bjelovar Martina Pavičić izvijestila je o žiriranju dostavljenih fotografija za 19. Bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“ održanom 10. svibnja 2024. Zbog nedostupnosti prostora Gradskog muzeja Bjelovar, za tradicionalno lipanjsko otvorenje izložbe u Bjelovaru, predložila je kao zamjenu u tom terminu otvorenje izložbe u prostoru Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. U studenom ove godine prilikom održavanja znanstvenostručnog skupa povodom obilježavanja 150. obljetnice organiziranog šumarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije izložba će se prezentirati i u Bjelovaru.

·  Predsjednik Ogranka Vinkovci Anto Glavaš izvijestio je o umjetničkoj kolonija Rabra održanoj svibnja 2024., 25. Državnom prvenstvu inženjera šumarstva i drvne tehnologije u tenisu te malonogometnom turniru četiri ogranka održanim u Vinkovcima 10. i 11. svibnja 2024. kao i posjetu šumara iz Slovačke u istom terminu.

·  Predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš dopunila je obavijest sa zajedničke sjednice četiri ogranka zaključkom o boljem opremanju izložbe fotografija „Šuma okom šumara“ u sljedećoj godini, postavu istoimene izložbe u NP Plitvička jezera od 23. travnja do 2. svibnja 2024. i predstavljanju dvojezične ukrajinsko-hrvatske slikovnica „Šuma moga djeda“ povodom Dana planeta Zemlje i Noći knjige u OŠ Jure Turića u Gospiću 24. travnja 2024. Ogranak je od

·  10. do 12. svibnja 2024. organizirao stručno-turističku ekskurziju na područje Ogranka „Dalmacija“ Split s posjetom gradovima Trogiru i Splitu te otocima Visu i Hvaru. Napomenula je kako bi bilo dobro uskladiti termine aktivnosti ogranaka i središnjice. Najavila je za 15. studenog 2024. malonogometni turnir četiri ogranka u Gospiću.

·  Predsjednik Ogranka Virovitica Emil Balint izvijestio je o posjeti članova ogranka NP Plitvička jezera 23. ožujka 2024. povodom Međunarodnog dana šuma i voda. U ogranku se radi na povećanju broja članova koji se bliži brojci 100.

·  Temeljem prethodnih izvješća tajnik Oliver Vlainić predložio je ubuduće godišnji prijedlog aktivnosti središnjice, ogranaka i sekcija staviti na web stranicu radi bolje koordinacije termina održavanja.

 

Ad 3. Aktualna problematika

·  Na temelju dogovora predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića, predsjednika HŠD akademika Igora Anića i tajnika HŠD Olivera Vlainića podnesen je zahtjev HŠD za donaciju Hrvatskih šuma d. o. o. prema HŠD koja bi se podijelila unutar HŠD prema potrebama ogranaka. Time se htjelo izbjeći povećano administriranje i problemi uzrokovani većim brojeva zahtjeva i odobravanja sponzorstava od strane Hrvatskih šuma prema ograncima HŠD. Budući da se donacije dodjeljuju samo putem natječaja trenutno se donacije neće koristiti. Hrvatske šume d. o. o. planiraju doraditi pravilnik te zahtjeve primati i obrađivati elektroničkim putem za što im treba još neko vrijeme da naprave softver. Do daljnjega predaju se zahtjevi za sponzorstva po pojedinačnom slučaju. Predstavnica Ogranka Varaždin Emilija Seidl dodala je da se donacije mogu tražiti na temelju natječaja koje raspisuju razne institucija što Ogranak Varaždin koristi.

·  Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec izvijestila je o redovitom sufinanciranju izdavanja Šumarskog lista od strane Komore.

·  Stanje s predmetom dviju tužbi protiv Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Saga s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije traje punih 46 godina od 1978. godine nakon stupanja na snagu Zakona o denacionalizaciji Šumarskog doma.

1. Stanje postupka za razdoblje 1999. – 2003. godine koji se pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vodi pod poslovnim brojem P-1115/2021, radi isplate 1.372.920,60 kn i dr., protiv FKIT-a. Predmet se nalazi na drugostupanj-

skom sudu (Županijski sud u Zagrebu), povodom žalbi stranaka protiv prvostupanjske presude od 3.6.2022. koja je pobila naša traženja

2.                   Stanje postupka za razdoblje 2004. – 2006. godine. Sredstva ovrhe u iznosu od 227.717,90 eura i 37.371,17 eura (ukupno 265.089,07 eura ili nekadašnjih 1.997.313,60 kn) sjela su na račun HŠD-a 7. veljače 2024. Fakultet inženjerstva i tehnologije podnio je tužbu protiv ovrhe. Općinski građanski sud u Zagrebu se proglasio nenadležnim te je ustupio predmet Trgovačkom sudu. FKIT je podigao tužbu radi provedene ovrhe. Odvjetnička kuća priprema odgovor na tužbu te će ga poslati do kraja mjeseca svibnja. Ugovorena nagrada odvjetničkoj kući u visini od 15 % od ostvarenog i naplaćenog potraživanja (glavnica i kamate) nije naplaćena. U odvjetničkoj praksi ta nagradi obično iznosi između 10 i 30 %. Novci zasada stoje na računu i ne koriste se dok se situacija skroz ne razjasni.

·  Grad Zagreb uredno je izvršio godišnju uplatu četvrtu godinu za redom temeljem Ugovora o zakupu prostora za potrebe Stomatološke poliklinike Zagreb. Ugovor je sastavljen na 10 godina i važi do 2030. godine.

·  Novčana pomoć za samoobnovu zgrade Šumarskog doma nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa još nije isplaćena. Podneseni su zahtjevi za nekonstrukcijsku obnovu 15. prosinca 2021. i 29. rujna 2022. te za konstrukcijsku obnovu 28. veljače 2022. Odluka o konstrukcijskoj obnovi izdana je 17. listopada 2022. Pregled nadzornog ovlaštenog inženjera obavljen je u kolovozu 2023. godine. Za nekonstrukcijsku obnovu po jednoj etaži moguće je dobiti 4.711,66 eura. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine tražilo je elaborat o etažiranju. Šumarski dom je podijeljen na 7 etaža pa bi se maksimalno moglo dobiti 32.981,62 eura. Zadnja komunikacija s ministarstvom bila je 14. svibnja 2024. i još se čeka odluka o isplati pomoći.

·  U tijeku je revizija poslovanja HŠD za 2023. godinu. Reviziju obavlja Kulić i Sperk revizija o. o. Obavljena je i revizija obračuna za mirovinsko osiguranje koja je potvrdila ispravan obračun od 2011. do 2023. godine.

·  Ministarstvu znanosti i obrazovanja 14. svibnja 2024. podnesen zahtjev za financijsku potporu radu znanstvene i znanstvenostručne udruge u 2024. godini za pomoć u tiskanju Šumarskog lista. Javni poziv ministarstva otvoren je do 6. lipnja 2024. Za 2023. godinu dobiveno je 16.467 eura.

·  Prijedlog za osnivanje Sekcije za povijest šumarstva HŠD obrazložio je tajnik Oliver Vlainić. U posljednje vrijeme je porastao interes za istraživanjem i pisanjem povijesti šumarstva i Hrvatskoga šumarskog društva. Dosada su izdane povijesti ogranaka Požege, Karlovca i Koprivnice. U pripremi su povijesti ogranaka Gospić i Sisak. Izdane su knjige o šumarijama Vrbovec i Đurđevac. Također su izdane i pripremaju se knjige o šumarskim velikanima Josipu Kozarcu, Vladoju Köröskenyiu i Franu Žaveru Kesterčaneku. HŠD posjeduje veliku zbirku od približno 4.500 knjiga i časopisa koji su djelomično digitalizirani. Postoji stalni interes javnosti za korištenje te građe. Problem je što je građa prilikom radova u Šumarskom domu raštrkana i treba ju knjižničarski obraditi i složiti radi lakšeg pronalaženja i korištenja, ali i radi očuvanja od propadanja. Krajnji cilj je kompletna digitalizacija jer trenutno su digitalizirani naslovi, sadržaji i nekoliko stranica većine knjiga. Zadatak sekcije bio bi dovršiti uređenje i digitalizaciju knjižnice, izdavati članke, brošure i knjige o povijesti šumarstva i HŠD te surađivati s drugim zainteresiranim pojedincima i institucijama – knjižnicama, državnim arhivima i povijesnim institutima, ali i međunarodnim tijelima. Postoji nekoliko članova HŠD koji godinama rade na istraživanju i pisanju te bi oni bili početno jezgro sekcije. Kao moguću predsjednicu predložio je mr. sp. Mandicu Dasović.

·  Jednoglasno je usvojen prijedlog za osnivanje Sekcije za povijest šumarstva HŠD. Detaljniji prijedlog osnivanja sekcije s prijedlogom izmjene Statuta pripremit će se za sljedeću sjednicu Upravnog odbora te za usvajanje na 128. redovitoj sjednici Skupštine HŠD.

· Predsjednik HŠD akademik Igor Anić upoznao je članove UO HŠD s odredbama Programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2024. – 2028. godine koje se odnose na šumarski i drvoprerađivački sektor, a koje su navedene na stranici 46., u poglavlju 4. Održiva Hrvatska, podpoglavlju 4.2 Smanjenje odlaganja otpada, kvalitetnije upravljanje vodnim gospodarstvom, očuvanje i obnova bioraznolikosti. Iskazano je nezadovoljstvo planiranim omogućavanjem zakupa „dodatnih 50 tisuća hektara šumskih pašnjaka“. Nejasno je što se misli pod udvostručenjem površina na kojima se provode aktivnosti suzbijanja štetnika i kako se „radovima na pomlađivanju i podizanjem mladih nasada“ misli povećati drvna zaliha u državnim šumama na 330 milijuna kubičnih metara. U podpoglavlju 4.4 Razvoj poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, na stranici 47, pohvaljena je namjera proširivanja programa stipendiranja studenata iz područja šumarstva i drvne tehnologije kojim bi se obuhvatili svi redoviti studenti.

· Prof. dr. sc. Marijan Grubešić iznio je primjedbe na izrade zakona i podzakonskih akata. Formiraju se povjerenstva koja naprave prijedloge, kroz e-savjetovanja iskažu se dobri prijedlozi u smislu poboljšanja, ali na kraju se u Saboru izglasaju zakoni i podzakonski akti koji ne uvažavaju predloženo od strane znanosti i struke.

·  Silvija Zec podsjeća da je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 36/2024 od 25. ožujka 2024.) Iako su u radu Odbora za poljoprivredu sudjelovali i predstavnici šumarskih institucija njihove primjedbe i prijedlozi uglavnom nisu usvojeni.

·  Voditeljica računovodstvenih i financijskih poslova Biserka Marković prezentirala je primjere dobre i loše prakse u vođenju knjigovodstva po ograncima. Primjeri dobre ovjere i knjiženja poslat će se e-poštom.

·  Zbog pokazanog interesa za šivanjem svečanih odijela HŠD kontaktirana je krojačka radnja „Moda Markulin“ koja je voljna izraditi veću količinu odijela po istim uvjetima kao što je sašiveno prvih pet odijela (800 eura po odijelu). Moguće je otići na mjerenje i probu na adresu Ilica 61, Zagreb. Prijedlog podjele troškova na ogranak i osobno po udjelu 70:30 posto. Krojač je pitao postoji li interes radi nabave veće količine materijala koji se čeka 2-3 mjeseca. U raspravi je zaključeno da se uzmu ponude i drugih krojačkih radnje te prezentiraju članovima Upravnog i Nadzornog odbora.

·  Autorica knjige „Stablopis“ Ana Horvat zainteresirana je za izdavanje drugoga dopunjenog izdanja i spremna je prikupiti dodatne pjesme. Ponudila je da HŠD prikupi pjesme šumarskih autora. Predsjednik HŠD akademik Igor Anić protiv je novog izdanja. Damir Delač je bio urednik prvog izdanja „Stablopisa“ i smatra da je knjiga imala dobar odjek. Za konačnu odluku o izdavanju treba prikupiti informacije postoji li stara grafička priprema i koliko bi koštalo novo izdanje što treba saznati što prije.

 

Ad 4. Šumarski list i ostale publikacije

Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Josip Margaletić izvijestio je o trenutnom stanju na izdavanju Šumarskog lista. Izvješće je podijelio u dvije cjeline:

1. Gdje smo danas?

§ Broj 5-6 je u pripremi za objavu.

§ Znanstveni radovi popunjeni su za brojeve 7-8 i 9-10.

§ Popunjava se broj 11-12, a ima 9 znanstvenih radova.

§ Počet će se popunjavati broj 1-2/2025.

§ Krajem prošle godine je nastao zastoj u prilivu radova. Poslano je otvoreno pismo na 200 adresa i to je urodilo plodom. Dinamika popunjavanja sa znanstvenim radovima uspostavljena je za dva broja više u odnosu na broj koji je u pripremi.

§ Pitanje je zašto ima radova iz Turske. Da njih nema nedostajalo bi 40 % članaka. Nedostaje stručnih radova.

2. Novi glavni urednik

§ U prosincu 2015. godine stupio je na mjesto glavnog urednika Šumarskog lista.

§ Od tada je primio 778 naslova, uredio je 59 volumena Šumarskog lista s cca 370 radova i ostvario suradnju s 290 recenzenata.

§ U zadnje vrijeme zbog povećanih obaveza moli za razrješenje s mjesta glavnog urednika. Obavijestio je predsjednika i tajnika HŠD o zamolbi. Predlaže da završi s uređivanjem svih brojeva do kraja 2024. godine. Do sljedeće sjednice znat će se novi glavni urednik Šumarskog lista. Zahvaljuje se na dosadašnjoj suradnji.

Predsjednik i Upravni odbor HŠD primili su na znanje informaciju o usmenoj molbi za razrješenje prof. dr. sc. Josipa Margaletića s mjesta glavnog urednika Šumarskog lista. Na 2. sjednici Upravnog odbora HŠD obavit će se razrješenje i imenovanje novog glavnog urednika.

 

Ad 5. Rasprava po izvješćima i zaključci

Sva izvješća su raspravljena i zaključci usvojeni u prethodnim točkama dnevnog reda.

 

Ad 6. Pitanja i prijedlozi

·  Sufinanciranje knjige „Naših prvih 70 godina: Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Sisak 1953. – 2023.“ u iznosu od 3.000,00 eura. Zahtjev za pomoć dostavljen od Ogranka Sisak početkom 2024. godine. Sredstva za izdavanje knjiga rezervirana su u planu prihoda i rashoda HŠD za 2024. godinu. Tekst knjige je gotov, a lektura će biti završena 27. svibnja 2024. te se nakon toga počinje s grafičkom pripremom knjige. Vjerojatno će knjiga biti završena tijekom ljeta. Predsjednik HŠD akademik Igor Anić predložio je recenziranje knjige od strane dva recenzenta.

Upravni odbor jednoglasno je prihvatio sufinanciranje knjige u iznosu od 3.000,00 eura.

Hrvatski inženjerski savez zatražio je od svih udruga članica imenovanje predstavnika za članstvo u Savjetodavnom odboru HIS. Odbor bi trebao imati ključnu ulogu u savjetovanju i podršci Upravnom odboru HIS radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i misije.

Upravni odbor jednoglasno je izabrao prof. dr. sc. Ivicu Tikvića za predstavnika HŠD u Savjetodavnom odboru HIS.

·  Predsjednik Akademije šumarskih znanosti prof. dr. sc. Marijan Grubešić obavijestio je o redizajnu web stranice Akademije. Predložio je za 2026. godinu obilježavanje 170. obljetnice rođenja velikana hrvatskog šumarstva i lovstva Frana Žavera Kesterčaneka s izdavanjem knjige o njemu u kojemu bi se našao i dio njegove knjige ,,Lovstvo”, prvog priručnika iz lovstva na hrvatskom jeziku.

·  Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec najavila je održavanje Četvrte konferencije ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije od 17. do 20. listopada 2024. u hotelskom kompleksu Solaris, Šibenik. Zbog organizacije potrebno se je prijaviti na vrijeme.

·  Predsjednik Ogranka Delnice David Crnić najavio je održavanje 1. Dječjeg šumafesta 14. lipnja 2024. u Delnicama. Pokretač događanja je članica Ogranka Delnice Nevena Zmić, a sve će se odvijati na 15 punktova.

·  Predsjednica Ogranka Bjelovar Martina Pavičić podsjetila je na održavanje Lađarskog kupa grada Lipika 8. lipnja 2024. na kojem sudjeluju lađari Ogranka Bjelovar.

·  Dan hrvatskoga šumarstva ove godine obilježit će se u Zagrebu promocijom knjige ,,Šumarskim stazama Vladoja Koroskenyia”. Promocija knjige održat će se i 6. lipnja 2024. u Križevcima (gradska knjižnica u 18 sati).

·  2. sjednica Upravnog odbora HSD održat će se 11. i

12. listopada 2024. na području USP i Ogranka Gospić. Posljednja sjednica u Gospiću održana je 2008. godine.

·   Tajnik HŠD Oliver Vlainić podijelio je ograncima dječje knjige autora Mije Matezića ,,Priče bez naslova” te slikovnice i bojanke USP Delnice ,,Priče iz šume” za korištenje u sklopu šumske pedagogije. Knjiga i bojanki ima još u spremištu HŠD pa će se i dodatno podijeliti.

·   Ogranak Vinkovci podijelio je članovima Upravnog i Nadzornog odbora rokovnik izdan povodom obilježavanja 150 godina znanstvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije i djelovanja Brodske imovne općine (1873. – 1942.).

 

Sjednica je završila u 13:30.

 

Zapisnik sastavio tajnik HŠD

Oliver Vlainić, dipl. ing. šum.

 

Predsjednik HŠD

Akademik Igor Anić

 

 

 

 

320

ŠUMARSKI LIST, 3–4, CXLVIII (2024)

IN MEMORIAM

 

Joco Maletić, dipl. ing. šum. (1945. – 2024.)

Ivica Tomić

Ivica Tomić, dipl. ing. šum., Pleternica

 

 

 

U Požegi je 29. ožujka u 79. godini preminuo dipl. ing. šumarstva Joco Maletić, umirovljeni djelatnik Uprave šuma Požega. Rođen je 31. kolovoza 1945. u mjestu Pakrani (Općina Sirač). Roditelji su mu bili službenici, Osnovnu školu završio je u Kutjevu, gimnaziju u Požegi, a šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1971. godine.

U svojstvu pripravnika počeo je raditi u Šumariji Velika, tadašnjeg Šumskog gospodarstva Slavonska Požega, a zatim kao referent u Odjelu za uređivanje šuma (taksacija), referent za pripremu rada u Uzgajanju šuma te referent za pripremu rada u Iskorišćivanju šuma. Bio je upravitelj Šumarije Kamenska, a na toj funkciji ostaje niz godina. Ističe se u organizaciji društvenog života i unapređenju gospodarenja šumama na tom području. Dipl. ing. Joco Maletić zalaže se tada za izgradnju primjerenog i suvremenog radničko-proizvodnog stacionara na radilištu „Leštat“ te za unapređenje gospodarenja otvorenim za svu divljač i zatvorenim lovištem (gater) za kontrolirani uzgoj i reprodukciju divljih svinja.

Poslije rada u kamenskoj šumariji, vraća se u centralu Šumskog gospodarstva na funkciju rukovoditelja Proizvodnog odjela. Treba napomenuti da uz rad pohađa postdiplomski studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu iz područja proizvodnje, tehnike i tehnologije radova u šumarstvu. Sudjeluje na nizu stručnih prezentacija, seminara, kolokvija i predavanja, a svoja znanja i praktična iskustva prenosi u područnim šumarijama. Bio je 1970. godine dva mjeseca na stručnoj praksi u Finskoj, a tijekom radnog vijeka područja njegovog svestranog interesa su uzgajanje šuma, rasadnička proizvodnja, lovstvo te mehanizacija radova u šumarstvu i građevinarstvu. U razdoblju od 1973. do 1991. godine objavljuje svoja iskustva i novitete u mjesečniku „Vjesnik Šumskog gospodarstva Slavonska Požega“.

Dipl. ing. Maletić bio je poznat po organiziranju brojnih godišnjih i periodičnih natjecanja šumskih radnika sjekača i uzgojnih radnika na području Šumskog gospodarstva i na republičkoj razini. Bio je sportski zaljubljenik, sindikalni aktivist i član požeškog Ogranka Hrvatskog šumarskog društva, a organizirao je sportsko-rekreacijska natjecanja, igre i društvene manifestacije te stručnoturističke ekskurzije HŠD-a i Sindikata šumskih radnika. U vrijeme Domovinskog rata sudjelovao je u aktivnostima i akcijama jedinice „Narodne zaštite Industrijska zona“. Nakon osnivanja Javnog poduzeća „Hrvatske šume“ i Uprave šuma Požega, ovaj cijenjeni šumarski stručnjak nastavlja rad na mnogim područjima šumarske djelatnosti. Baveći se društveno-političkim aktivnostma obnašao je dužnost vijećnika skupštine Požeško-slavonske županije, člana različitih povjerenstava, upravnih vijeća, komisija i klubova na području Grada Požege i Županije.

Pamtit ćemo ga kao vrijednog i pedantnog šumarskog stručnjaka i suradnika, te komunikativnog, svestranog i druželjubivog čovjeka. Svoje bogato teoretsko i praktično znanje nesebično je prenosio na mlađe kolege šumare, među kojima je bio poštovan i uvažavan. Posljednji ispraćaj dipl. ing. Joce Maletića bio je 4. travnja na Krematoriju zagrebačkog groblja Mirogoj. U ime Uprave šuma Podružnice Požega, oproštajne riječi uputio je mr. sc. Juraj Zelić riječima zahvale za sva dobra djela koja je činio za obitelj, rodbinu, kolege šumare, prijatelje i širu društvenu zajednicu. Istima će ostati u trajnom sjećanju. Članovima obitelji izrazio je iskrenu sućut.