ARHIVA 2015.


 
119. GODIŠNJA SKUPŠTINA HŠD
Hrvatsko šumarsko društvo održalo je u subotu 12. prosinca svoju redovitu 119. godišnju skupštinu u velikoj dvorani Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Delegate iz cijele Hrvatske i brojne goste pozdravio je dekan Šumarskog fakulteta dr.sc. Vladimir Jambreković.
Nakon redovitog rada Skupštine i kraćeg muzičkog intermezza novu "šumarsku" dječju knjigu "Goranove priče" predstavio je autor Mladen Kušec, a prodekanica ŠF dr. Renata Pernar predstavila je u predvorju dvorane postavljenu izložbu "Šumarske karte i planovi" kao i prigodan i bogat katalog te izložbe, postavljene u suradnji Šumarskog fakulteta i Hrvatskog državnog arhiva.
 
HŠD OSIJEK I VINKOVCI OBILJEŽILI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA
Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Vinkovci i Osijek četvrtu su godinu za redom tradicionalno obilježili dan sjećanja na žrtvu Vukovara vozeći se biciklima putem stradanja. U subotu 7. studenog, 28 biciklista krenulo je iz Osijeka i Vinkovaca te se susrelo u Šumariji Vukovar. Nakon kratkog odmora, toplog čaja i riječi dobrodošlice upravitelja Šumarije Vukovar Andrije Kristića, kolona šumara-biciklista je krenula je prema Vukovarskoj bolnici i posjetila Sobu sjećanja. Soba sjećanja daje prikaz domovinskog rata u Vukovaru i stradanje vukovarske bolnice i herojsku borbu doktora i osoblja za sve živote. Za vrijeme opsade Vukovara (25.08.-18.11.1991.) gradska bolnica postala je vojna bolnica, omiljena meta agresora, sustavno bombardirana i uništavana. Bolnica je dnevno pogađana tisućama projektila svih vrsta. U takvim okolnostima osoblje borilo se protiv ratnih rana, infekcija, nedostatka pitke vode, lijekova i medicinskog materijala, nedostatka hrane, struje, a još uvijek dajući najbolju moguću njegu kako braniteljima grada i civilima, tako i neprijateljskim vojnicima. 18.11.1991. godine Vukovar je pao u ruke agresora. Slaveći pobjedu JNA i srpske paravojne postrojbe odveli su iz bolnice više od 200 ranjenih branitelja i civila, te ih pogubili na Ovčari. Nakon bolnice biciklisti su produžili do masovne grobnice na Ovčari.
Predsjednici ogranaka Danijel Cestarić i Zoran Šarac zapalili su svijeće, a potom su se svi sudionici pomolili za stradale. Hrvatsko šumarsko društvo zahvaljuje gospodinu Ivanu Odor na ustupljenom kombi vozilu koje je bilo u pratnji s vozačem Zoranom Vidačković koji je značajno doprinio sigurnosti sudionika. Planirani put je bio dužine oko 70 km za Vinkovčane te oko 100 km za Osječane, što nije svima bilo jednostavno, ali uzvišenost cilja je pomogla svakom pojedincu u izdržljivosti. Svi su se složili da će u studenom 2016. godine HŠD tradicionalno peti put na isti način obilježiti vukovarsko stradanje. (dv)
 
KAKO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
PROMIŠLJA ŠUMARSTVO HRVATSKE

. . .
U posljednjem razdoblju kao predstavnici struke bili smo nezadovoljni odnosom prema šumarstvu, ponajprije u resornom ministarstvu koje je izgubilo i nazivnu povezanost sa šumarstvom...


         CJELOVITI TEKST
 
Krasno: 3. sjednica UO i NO HŠD
Na području Šumarije Krasno 17. listopada 2015. održana je 3. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva. U sklopu dnevnog reda raspravljalo se o aktualnostima u šumarskom sektoru u kojemu u ovoj godini prevladava obilježavanje 250 godina hrvatskoga šumarstva (1765-2015), ali se i započelo s pripremama za obilježavanje 170 godina djelovanja HŠD-a (1846-2016) i 140 godina izlaženja znanstveno-stručnoga i staleškog časopisa Šumarski list (1877-2016).
Sjednica je imala i svoj svečani dio. Ispred Područne osnovne škole u Krasnu, koja nosi naziv šumarskog akademika prof. dr. Milana Anića, uspomenu na njega evocirao je prof. dr. Milan Glavaš te mu položio vijenac na bistu. Prije toga s opisom svoje škole i recitacijom o tegobnom životu na kršu nastupili su učenici škole. Program se nastavio ispred zgrade susjednog Šumarskog muzeja Krasno s recitalom o Velebitu i šumi što je interpretirala predsjednica NO HŠD-a Marina Mamić, a dr. sc. Vice Ivančević upoznao je sve nazočne s poviješću Šumarije Krasno. Povodom obilježavanja 250 godina hrvatskoga šumarstva (1765-2015) i djelovanja te jedine aktivne hrvatske šumarije u tom razdoblju, Šumarije Krasno, na zgradi muzeja otkrivena je spomen ploča „svim generacijama zaposlenika Šumarije Krasno, koji su u 250 godina neprekidnog rada (1765-2015) uzornim gospodarenjem sačuvali i poboljšali velebitske prirodne šume, ali i unaprijedili hrvatsko šumarstvo.“ Ploču je otkrio najstariji živući radnik Šumarije Krasno Nikola Devčić (83 godine), a ploču su postavili Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarija Krasno.
U stručnom dijelu sjednice obiđene su zaštićene i gospodarske šume sjevernoga Velebita. Željelo se vidjeti u kakvom su stanju nekadašnje gospodarske šume UŠP Senj koje su osnivanjem Nacionalnog parka Sjeverni Velebit od 1999. godine prepuštene pasivnoj zaštiti i usporediti ih sa šumama kojima i dalje gospodare Hrvatske šume d. o. o. preko Šumarija Krasno. S podacima o sušenju crnogorice u UŠP Senj od 1992. godine sve sudionike upoznao je predsjednik ogranka Senj Domagoj Devčić, a pobliže o sušenju smreke, potkornjacima i prijedlogu za uspostavljanje buffer (tampon) zone između gospodarskih i zaštićenih šuma prof. dr. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O nadzoru i održavanju u NP Sjeverni Velebit govorila je glavna čuvarica prirode Ljiljana Tonković. Stručni dio sjednice nastavio se na Zavižanu te završio povratkom u Krasno. (ov)

         FOTO ALBUM
 
Radovan Ivšić i šuma - izložba u Muzeju suvremene umjetnosti
U MSU-u od 24. rujna pa 22. studenoga traje izložba posvećena Radovanu Ivšiću (1921–2009), važnom hrvatskom nadrealističkom pjesniku i dramskom piscu. Izložba Nepokorena šuma posvećena je njemu, ali izloženi su radovi 160 slavnih umjetnika koji su se također bavili temom šume.i šumama, koje su u djelima Radovana Ivšića zauzimale posebno mjesto.
U svojim djelima Ivšić tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka. „Radovan Ivšić je rano spoznao da se sve vrti te će se i dalje vrtjeti unutar i oko šume, a pritom nije zapravo u pitanju povratak nekoj mitskoj šumi nego sama opstojnost života, u nama i izvan nas; opstojnost šume koja je postala teatar svijeta time što se u njoj susreću svi egzistencijalni izazovi – politički, erotski, poetski...“ napisala je u predgovoru kataloga francuska pjesnikinja Annie Le Brun.
Na izložbi možete vidjeti 160 djela iz razdoblja od kraja XIX. stoljeća do današnjih dana, a uključuju crteže, grafike, ulja, gvaševe, litografije, fotografije, kombinirane tehnike, tintne ispise, video radove i mnoge druge medije. Izlažu: Lovro ARTUKOVIĆ, Jean BENOÎT, Jacques BIOULIES, Jan BRUEGHEL ML., Boris BUĆAN, Jean-Désiré-Gustave COURBET, Tošo DABAC, Sebastijan DRAČIĆ, Max ERNST, Vladimir FILAKOVAC, Eugene GABRITCHEVSKY, Ivan GENERALIĆ, Drago HAVRANEK, Jindrich HEISLER, Hugo Conrad HÖTZENDORF, Victor HUGO, Carlos IRIJALBA, Radovan IVŠIĆ, Franz JASCHKE, Eva JOSPIN, Melita KALEZIĆ KRAUS, Carl Wilhelm KOLBE, Slavko KOPAČ, Ivan KOŽARIĆ, Izidor KRŠNJAVI, Hans KUPELWIESER, Ivan LACKOVIĆ, Wifredo LAM, Raphaël LONNÉ, André MASSON, Henri MATISSE, Joan MIRÓ, Anton MIROU, Constant MONTALD, Alfred PAL, Ivan PICELJ, Henri PRIVAT- LIVEMONT, Vanja RADAUŠ, Piero RAMBAUDI, Félicien ROPS, Friedrich SCHRÖDER-SONNENSTERN, Matija SKURJENI, Yves TANGUY, TOYEN, Félix VALLOTTON, Sandra VITALJIĆ, Mirjana VODOPIJA, Adolf WALDINGER, Scottie WILSON, Josip ZANKI, Andrej ZDRAVIČ, Anna ZEMANKOVA.
         VIŠE
 
Stručna ekskurzija u preborne šume u Švicarskoj
Hrvatsko šumarsko društvo i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, od 1. do 4. listopada 2015. godine, organizirali su stručnu ekskurziju u Švicarsku za šumarske stručnjake s područja prebornih šuma.
         FOTO ALBUM
 
Primjedbe na nacrt prijedloga Strategije prostornoga uređenja RH
Hrvatsko šumarsko društvo poslalo je 14. srpnja 2015. godine Ministarstvu graditeljstva i prostornog razvoja RH primjedbe na nacrt prijedloga Strategije prostornoga uređenja RH. Prijedlog Strategije ( SPRRH_nacrt-prijedloga.pdf ) na stranici 138. u poglavlju 4.3.1.3. navodi „predvidjeti početak mogućeg puštanja u rad kanala Dunav – Sava te nove luke…“.
Godišnji prirast šumskoga drveća iznosi u Spačvi cca. 300.000 m3 drveta, čija prosječna cijena na našem tržištu iznosi približno 14.000.000 € . Prema načinu procjene u EU općekorisna godišnja vrijednost iznosi 420 milijuna € . Navodimo ove iznose tek kao pokušaj da praktički neprocjenjivu vrijednost ovih šuma usporedite s upitnim benefitima investicije KDS.
         CJELOVITI TEKST
 
Dani hrvatskoga šumarstva u Otočcu
U Otočcu je održana manifestacija „Dani hrvatskoga šumarstva“ u organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskih šuma d.o.o. te uz potporu najznačajnijih institucija šumarskoga sektora od Ministarstva poljoprivrede, Akademije šumarskih znanosti, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Savjetodavne službe do Hrvatskoga saveza udruga privatnih šumovlasnika. U sklopu manifestacije u petak je u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu održan je stručni skup „250 godina hrvatskoga šumarstva“ a potom je u gradskom parku manifestacija i svečano otvorena.
Subota je bila posvećena natjecanju šumarskih radnika koje se cijelog dana održavalo na odličnom poligonu u gradskom parku u Otočcu, a dio sudionika je na Baškim Oštarijama sudjelovao na otkrivanju spomen obilježja Šumariji Oštarije, jednoj od tri povjesne šumarije na ovim prostorima. Tamo je u prirodnom okruženju održan i prigodan umjetnički program a napravljena je i tzv. milenijska fotografija svih nazočnih.
Dani hrvatskog šumarstva okončani su navečer podjelom nagrada i priznanja natjecateljima i svečanošću zatvaranja.
Više o manifestaciji na stranicama http://www.sumari.hr/250 i na stranicama Šumarskog lista ( PDF 658kB )
 
Tematska sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora
 
Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je tematsku sjednicu u povodu 250. obljetnice organizirane šumarske struke u Republici Hrvatskoj. Uvodno je predsjednik Odbora Franjo Lucić podsjetio kako je posljednji organizirani posjet hrvatskih šumara Hrvatskome saboru bio 1921. godine, kada je i konstituirano udruženje šumara Kraljevine SHS. Lucić je istaknuo kako su višefunkcionalnost i općekorisne funkcije šuma te dodana vrijednost koja proizlazi iz gospodarskih aktivnosti povezanih sa šumama rezultat rada hrvatskih šumara u svim segmetnima gospodarskih i društvenih zbivanja.
Više na www.sumari.hr/250
 
Dobri rezultati na 47. EFNS-u u Švicarskoj
 
Na 47. EFNS-u u Švicarskoj hrvatska ekipa ostvarila je dobre rezultate. Najbolji rezultat polučio je Alen Abramović u kategoriji preko 31 godinu klasičnim načinom gdje je osvojio 3. mjesto. Zadnjeg dana natjecanja hrvatska muška štafeta osvojila je 7. mjesto. U pojedinačnoj ženskoj konkurenciji klasičnim stilom u kategoriji preko 31 godinu Andreja Ribić osvojila je 15 mjesto i preko 41 godinu Tijana Grgurić 17. mjesto, a u muškoj konkurenciji preko 41. godinu Denis Štimac 41. mjesto, Andrija Crnković 53. mjesto, Tomislav Kranjčević 58. mjesto i Goran Bukovac 61. mjesto, te preko 71. godinu Hranislav Jakovac 17. mjesto. U ženskoj konkurenciji slobodnim stilom preko 61. godinu Marija Gubić osvojila je 5. mjesto, a u muškoj konkurenciji preko 21. godinu Blažimir Crnković 6. mjesto, preko 31. godinu Alen Abramović 5. mjesto, preko 41. godina Mladen Šporer 9. mjesto, Neven Vukonić 19. mjesto i Klaudio Lisac 21. mjesto. Sljedeće 48. europsko šumarsko natjecanje u nordijskom skijanju održat će se u Norveškoj (Oslo) 2016. godine, a nakon toga kao domaćini slijede Latvija 2017., Južni Tirol 2018. i Bavarska 2019. godine. (ov) VIDEO