ARHIVA 2016.



 
120. GODIŠNJA SKUPŠTINA HŠD-A
Krajem godine, posvećenoj velikim društvenim jubilejima, održana je i 120. redovita sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva. Nakon duže vremena održavanja sjednica Skupština u drugim prostorima, ovogodišnja Skupština je održana u velikoj dvorani Šumarskog doma. Predstavnici Društva iz čitave Hrvatske, zajedno sa gostima, sakupili su se 9. prosinca 2016. u svom dome te radno priveli kraju sto sedamdesetu godinu od svoga osnutka. U čast te obljetnice, ali i sto četrdeset godina neprekidnog izlaženja znanstveno-stručnoga i staleškog glasila Šumarskog lista, u koncertnoj dvorani Muzičke akademije održana je svečana akademija s prikazom najvažnijih povijesnih događanja u djelovanju Društva od 1846. godine. Na kraju akademije zaslužnim pojedincima uručena su priznanja sa zlatnom poveljom HŠD-a. (ov)
www.sumari.hr/170
 
 
UMRO PROFESOR EMIL KLIMO
Poštovane kolegice i kolege, tužan sam što vam moram javiti vijest da je 28. listopada 2016. godine, u Brnu, u 86. godini života preminuo veliku šumarski znanstvenik i još veći prijatelj Hrvatske, počasni član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Emil Klimo. Ispraćaj profesora Emila Klime održat će se u utorak, 8. studenog 2016., u 14.45 sati, u krematoriju grada Brna.
          akademik Igor Anić
 
 
ŠUMARSKI DOM PONOVNO ŽIVNUO
U subotu 24. rujna 2016., uz cjelodnevni program, Goethe institut Hrvatska svečano je otvorio svoj novi prostor na adresi Perkovčeva 5 u Zagrebu u zgradi Šumarskoga doma.
Raduje nas što ćemo na novoj adresi moći proširiti dosadašnju ponudu te na taj način vama, našim vjernim polaznicima, ponuditi još bolji i opsežniji program, u svom pozdravnom govoru naglasila je Katrin Ostwald-Richter, Ravnateljica instituta Goethe-Kroatien. Svečanom skupu nazočio je i Arne Hartig, Referent za kulturu i politiku, Veleposlanstva Republike Njemačke u Zagrebu (kulturni ataše). Dobrodošlicu novim stanarima Šumarskog doma zaželio je predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić.
Kao poseban gost nastupio je slam književnik Mario Tomić. Slam poezija je utrka na kratke staze (sprint) u književnosti. U srži to je natjecanje književnika koji u vrlo kratkom vremenu izvode vlastite tekstove.
Nakon predstave napravljena je tombola na kojoj je između ostalog podijeljeno nekoliko stipendija za besplatno učenje jezika u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj. (dd)

 
prenosimo: Novi list, 27. kolovoza 2016.
UPRAVLJANJE ŠUMSKIM RESURSKOM SVEDENO NA ISPORUKU TRUPACA
Marinko KRMPOTIĆ
Ponukan medijskim napisima i aferom s isplatom bonusa menadžerima Hrvatskih šuma d.o.o.. tajnik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. Damir Delač iznio je za Novi list stavove te 170 godina stare strukovne udruge, kojim pažnju javnosti želi usmjeriti na puno važnije probleme hrvatskoga šumarstva od isplate bonusa čelnim ljudima uprave Hrvatskih šuma. Da nije predizbor no vrijeme, bonusi bi se isplatili u tišini i sve bi se odvijalo uobičajenim tijekom, konstatira Delač, napominjući kako je narasta zanimanje medija za šumarstvo ipak prigoda da se upozori javnost na neke činjenice koje određuju današnje stanje hrvatskog šumarstva.

     članak u Novom listu
 
SVI MEDIJI NAPOKON O HRVATSKOM ŠUMARSTVU
Ponukano medijskim napisima i aferom s isplatom bonusa menagerima Hrvatskih šuma d.o.o. Hrvatsko šumarsko društvo iznosi svoje stavove o stanju hrvatskoga šumarstva.
Šumarstvo je konačno u žarištu interesa hrvatske javnosti. Naši mediji pokazuju silni interes da hrvatskim građanima približe šumu i šumarstvo i upoznaju ih s gospodarenjem jednim od najvažnijih i najvrjednijih resursa naše države. No, kao i obično, razlog interesa nije u tome, već u novoj aferi. Ovaj put to je isplata menadžerskih bonusa članovima Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Da li su njihovi zahtjevi opravdani, moralni, pravno utemeljeni i sl.? Pretpostavljamo da nije predizborno vrijeme bonusi bi se isplatili u tišini i sve bi se odvijalo uobičajenim tijekom.
No, ovaj trenutak pozornosti na šume možda je prigoda da upozorimo javnost na neke činjenice koje određuju današnje stanje hrvatskog šumarstva.
Prije 115 godina pametni su ljudi zaključili kako za vođenje šumskog gospodarstva nisu dovoljni šumarski stručnjaci srednjeg ili višeg obrazovnog profila, već oni visokoobrazovani. To je ostvareno 1898. god. početkom rada Šumarske akademije (danas Šumarskoga fakulteta) kao 4. visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu.
Danas je drugačije, na rukovodeća mjesta tvrtki kao što su to Hrvatske šume postavljaju se menadžeri općeg profila s isključivim zadatkom ostvarenja profita. Načela potrajnog gospodarenja se zaboravljaju, a postavljeni upiti: što je s koristima koje daje čisti zrak, čista i uskladištena voda, zaštita tla od erozije, turistički i zdravstveni benefiti te ostale općekorisne funkcije šume smatraju se zanovijetanjem.
No, ostaju pitanja: jesu li pojave sušenja šuma isključivo posljedica klimatskih promjena, pojave štetnika i biljnih bolesti; što sve siječemo kao slučajni prihod (oštećena stabla); treba li preskočiti jedan etat (godišnja sječa) jer smo dirnuli u glavnicu; da li je narušen omjer smjese sječom vrjednijih vrsta drveća; da li je narušena debljinska struktura sastojina; da li se, gdje i koliko kasnilo s uzgojnim radovima njege i čišćenja koji određuju buduću sastojinu; koje sastojine trebaju ići u prijevremenu obnovu jer su „profitabilnim gospodarenjem“ dovedene u stanje da ne koriste optimalno potencijale šumskoga staništa; što je s prirodnom obnovom sastojina; zašto i koliko ostaje drvne sirovine u šumi; što je sa šumskim redom; koliko i zašto imamo toliko oštećenih stabala prouzročenih vučom sortimenata; zašto imamo previše Ad stabala (stabla oštećena pri sječi i izradi); kako obrađujemo sortimente da ne oštećujemo šumsko tlo; da li su nam i zašto šumske vlake postale vododerine; da li je istina da od ubranih prihoda za korištenje šumskih cesta samo manji dio vraćamo za njihovo održavanje, pa su stoga u vrlo lošem stanju; da provodeći „javnu nabavu“ privatnim poduzetnicima sječu i vuču plaćamo tako malo da isluženim strojevima rade štete u šumi; zašto je nekim pilanskim klasama trupaca cijena niža od ogrjevnog drva; što je s pošumljavanjem opožarenih površina koje su potencijalna opasnost za eroziju tla; kome i zašto je prepušteno gospodarenje (osim sirovinskog) s ostalim gospodarskim potencijalima šume.
Umjesto multifunkcionalnog gospodarenja šumskim resursom ono se svodi na isporuku trupaca drvoprerađivačima. Finalni proizvod iz drva samo je deklarativno opredjeljenje politike, jer je nespojivo proklamirati ga, a istovremeno i pogodovati prekobrojnim pretendentima iz primarne proizvodnje (pilanarima) na propisane, a time i ograničene količine šumskih drvnih sortimenata. Ne postoji slobodno formiranje cijena i nadmetanje za sve raspoložive količine šumskih drvnih proizvoda što je temelj tržišne ekonomije. Tako je i poziv drvoprerađivača da se Hrvatskim šumama zabrani izvoz trupaca potpuno deplasiran, jer upravo oni u najvećoj mjeri izvoze trupce ili minimalno prerađeno drvo (dasku), a time i radna mjesta. Tako imamo okolnost da s jedne strane šumski drvni proizvodi nisu tržišno valorizirani, a s druge strane tražimo profit kojega ostvarujemo upravo zanemarivanjem načela potrajnoga gospodarenja. Uspjesi u smanjenju direktnih troškova poslovanja dugoročno su upitni.
U pomanjkanju jasne strategije, uz blagoslov resornog ministarstva, menadžeri Hrvatskih šuma, iako su oni uvjetno rečeno samo „koncesionari“, provode, svaki svoju šumarsku politiku.
Pitanje isplate ili neisplate bonusa našim uspješnim menadžerima spada u moralno pravnu domenu. Međutim, kako gospodarimo i što želimo od naših šuma puno je važnije pitanje. Motiv menadžera u biti je jasan i razumljiv-bonus, no što želi vlasnik.
Da li je to poduzeće koje će odgovorno i potrajno gospodariti našim šumama ispunjavajući sve funkcije koje se od tvrtke s takvim potencijalom i očekuju, posebice, u skladu sa Strategijom o šumama EU, u ruralnim područjima, ili je to dobit od stotinjak milijuna kuna, bez obzira na posljedice?
Kako je većina problema u šumarskoj struci nastala uplitanjem politike (da bar drugdje nije tako), bojimo se samo da će nam ona opet pokušati "pomoći“, spašavajući valjda šume i šumare od njih samih.
Kako se i ubuduće ne bi pojavljivale slične situacije, jasnom strategijom države kao vlasnika šume i provođenjem te strategije s kompetentnim i stručnim osobljem, mogu se riješiti sva postavljena pitanja koja već dugo tište struku čiji se glas, usprkos svim dobrim namjerama upućenim kroz razne prijedloge, slabo slušao na mjestima odlučivanja.
 
POSLJEDICE KATASTROFALNOG LEDOLOMA NA ŠUME GORSKOG KOTARA
Obilježavajući Dan hrvatskog šumarstva u Delnicama je 17. i 18. lipnja Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo Znanstveno-stručni skup s temom „Posljedice katastrofalnog ledoloma u veljači 2014. godine na šume Gorskog kotara“. Skup je održan u Radničkom domu u Delnicana a potom nastavljen terenskim obilaskom oštećenih sastojina. Skupu je nazočilo stotinjak sudinika šumarskih znanstvenika i stručnjaka sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatskog šumarskog instituta i Savjetodavne službe. Prigodnim riječima nazočne su pozdravili: Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Oliver Vlainić, dipl. ing., predsjednik HKIŠDT prof. dr. sc. Tomislav poršinsky, voditelj UŠP Delnice Srećko Petranović, dipl. ing., član Uprave HŠ d.o.o. Ivan Ištok, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Dijana Vuletić, u ime grada Delnice skup je pozdravila gđa Nada Glad, a u ime PGŽ dožupan Gosp. Petar Mamula, predstavnik Ministarstva poljoprivrede Marko Tomljanović i u ime Akademije šumarskih znanosti akademik Igor Anić.
Mr. sc. Damir Delač podsjetio je da ovim skupom obilježavamo Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, u godini kada hrvatsko šumarstvo obilježava niz velikih obljetnica od kojih su najznačajnije 170. godina osnutka HŠD-a, što nas svrstava među 3 europske zemlje s najdužom tradicijom i 140 godina izlaženja našeg znanstveno stručnog časopisa ŠL, zasigurno najstarijim strukovnim časopisom na ovom prostoru. Prošlo je skoro dvije i pol godine od katastrofalnog ledoloma koji je zadesio šume Gorskog kotare, kao i dio šuma susjedne republike Slovenije, i vrijeme je da sagledamo što smo napravili u sanaciji šuma; što je napravila šumarska praksa, što šumarska znanost, a na koji način se priroda sama sanirala.
Predavanja su organizirana u dvije cjelilne. U Prvom dijelu znanstvenici sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznijeli su 4 izlaganja kao dio projekta „Metodologija za procjenu šteta na šumskim sastojinama u kontinentalnim šumama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama (led, snijeg, vjetar, poplave, požari), mjere sanacije i gospodarske mjere za umanjivanje rizika“, koji su HRVATSKE ŠUME d.o.o. u svibnju 2014. naručile od Šumarskog fakulteta. Rješavanju projektnoga zadatka pristupilo se kroz osam različitih aspekta (potprojekata), na temelju kojih su pripremljena dva izvješća, detaljno (prošireno) i sažeto završno izvješće. O primjeni metoda daljinskih istraživanja i GIS-a za utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama govorila je prof. dr. sc. Renata Pernar, o terenskoj procjeni oštećenosti stabala uslijed ledoloma i preporukama gospodarenja šumskim sastojinama za umanjenja rizika u od prirodnih poremećaja prof. dr. sc. Jura Čavlović. Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec govorio je o procjeni vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda, a sigurnosne mjere i postupcke pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000 obradio je prof. dr. sc. Ivan Martinić.
U drugom dijelu šumari praktičari, uključivši i gosta iz Slovenije Jožeta Sterlea, direktor udruge za šumarstvo Slovenske gospodarske komore, govorili su o praktičnim aspektima šteta a potom i njihovoj sanaciji. O sanaciji ledoloma na području UŠP Delnice izvjestio je Denis Štimac, voditelj proizvodnje u UŠP Delnice, a o sanaciji ledoloma u privatnim šumama Gorskog kotara govorila je Maja Bukovac iz Savjetodavne službe.
Drugog dana skupa usliejdio je terenski obilazak oštećenih sastojina kojeg su vodili prof. dr. sc. Boris Hrašovec i prof. dr. sc. Danko Diminić, odnosno mr. sc. Željko Kauzlarić, Denis Štimac i Maja Bukovac. (dd,bm)

FOTO ALBUM
 
USUSRET PROLJEĆU I USKRSU KROZ LJEPOTU ŠUMA, VODA I NAJLJEPŠIH ŠKOLSKIH VRTOVA
U emisiji "Slušaj kako zemlja diše" možete pratiti reportažu "Ususret proljeću i Uskrsu kroz ljepotu šuma, voda i najljepših školskih vrtova" snimljenu u vodenom parku "Aquae vivae" u Krapinskim toplicama. Govore: etnolog Josip Barlek, Josip Cugovčan, meteorolog Zoran Vakula te šumari Oliver Vlainić i Damir Delač. Autorica: Lidija Komes

SLUŠAJ KAKO ZEMLJA DIŠE - mp3 36 MB
(o šumama na 11:00)
 
VELIKI USPJEH HRVATSKIH ŠUMARA NA ALPE-ADRIA NATJECANJU U KORUŠKOJ
U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranka Delnice i središnjice HŠD-a, Hrvatska šumarska ekipa je od 4-6. ožujka 2016. nastupila na 22. Alpe-Adria skijaškom natjecanju u mjestu Petzen/Bleiburg, Koruška, Austrija. Iako je glavni cilj ovakvih skupova prvenstveno druženje i razmjena iskustava na samom natjecanju je od hrvatskih šumara bila bolja jedino ekipa Južnog Tirola, dok su iza nas ostali timovi Friuli Venezia Giulie, Slovenije i Koruške. U okruženju ovakvih skijaških velikana uspjeh skromne hrvatske šumarske ekipe (naravno, i ove godine bez podrške Hrvatskih šuma d.o.o.) tim je veći.
Pojedinačno, u hrvatskoj ekipi, najveći uspjeh postigli su:
Andrea Ribić-zlatna medalja, biatlon-klasični stil (mlađi od 40 godina)
Mladen Šporer-srebrna medalja, biatlon-slobodni stil (stariji od 40 godina)
Marija Gubić-brončana medalja, biatlon-klasični stil (stariji od 40 godina)
Neven Vukonić- brončana medalja, biatlon-klasični stil (stariji od 40 godina)
Kako je natjecanje održano u neposrednoj blizini spomen područja hrvatskim žrtvama iz II svjetskog rata odali smo im počast zapalivši svijeću.