ARHIVA 2020. - 2022.
Koprivnički ogranak HŠD-a organizirao je 5. srpnja 2022. svečanu sjednicu ogranka koja je održana u
prostorima Šumarije Koprivnica. Povod sjednici bio je susret hrvatskih i mađarskih šumara. Sjednica
je počela pozdravnim govorima i kratkim upoznavanjem sa šumarstvom dviju država. Sudionike je
pozdravila predsjednica koprivničkog ogranka Marina Juratović s naglaskom da je s obzirom na
klimatske promjene potrebna suradnja šumara van državnih granica. Hrvatske šume d.o.o. i UŠP
Koprivnicu predstavio je voditelj koprivničke podružnice Mirko Kovačev, a Hrvatsko šumarsko društvo
predsjednik Oliver Vlainić. O mađarskom šumarstvu govorio je predsjednik Mađarskoga šumarskog
društva László Kiss. István Fehér, direktor Sefaga d.d. iz Kapošvara, jednoga od 22 mađarska šumarska
državna dionička društva, kratko je opisao svoju tvrtku. Ispred mađarske šumarije Iharos skup je
pozdravio upravitelj šumarije Balázs Füsi.Priznanja za osobit doprinos razvoju suradnje hrvatskog i mađarskog šumarstva dodijeljena su nekadašnjem direktoru Sefaga Istvánu Barkócziju i šumaru Lászlu Mihályu Laciju. Nakon svečane sjednice na gradskom groblju položeni su vijenci i zapaljene svijeće prerano preminulom šumarskom inženjeru Ivanu Švarcu, uz Tibora Balinta st. jednog od začetnika hrvatsko-mađarske šumarske suradnje. Vijenci su također položeni na spomeniku hrvatsko-mađarskoga šumarskog prijateljstva na graničnoj crti Hrvatske i Mađarske na rubu Šumarije Repaš u blizini lovačke kuće Čambina. Dva spomenika, kameni i drveni podignuti su 1999. godine povodom prve godišnjice smrti Ivana Švarca.
Druženje je završeno sa zaključkom o intenziviranju buduće suradnje hrvatskoga i mađarskog šumarstva.
Povodom Dana hrvatskog šumarstva gradonačelnik grada Karlovca Damir Mandić 21. lipnja 2022. dodijelio je karlovačkom ogranku HŠD-a medalju gradonačelnika „za dugogodišnji rad na promicanju šumarske struke i šumarstva grada Karlovca i Karlovačke županije“. Izjavio je kako vjeruje da je ovo prva stepenica u javnim priznanjima i da će ih u budućnosti biti još. Medalju je primio predsjednik Ogranka mr. sc. Ivan Grginčić te se zahvalio i istaknuo da je njemu pripala čast preuzeti priznanje u ime svih članova ogranka i generacija šumara koji su stručno djelovali na korist šume i šumarstva posljednja dva i pol stoljeća na karlovačkom području. Tom prigodom darovao je tri povijesno šumarske knjige u izdanju Ogranka Zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac.
Na jubilarnom 30.godišnjem okupljanju članica EAC- europskog arborikulturnog vijeća održanom u talijanskom Meranu od 9.-12.lipnja,2022.g. Hrvatsko šumarsko društvo, sa svojom Sekcijom za urbano šumarstvo, primljeno je u punopravno članstvo te najveće europske organizacije posvećene njezi urbanog drvenastg zelenila.
“EAC je forum koji okuplja predstavnike iz brojnih arborističkih organizacija diljem Europe s ciljem podizanja statusa i unaprjeđenja struke povezujući se na pitanjima u rasponu od istraživanja i obrazovanja do uspješnog upravljanja stablima i poboljšanja metoda i načina rada prilikom njege stabala. To bi trebalo dovesti do zdravijeg i duljeg života stabala u urbanim i peri urbanim sredinama i svuda gdje se drveće uzgaja kako bi uljepšalo čovjekov okoliš i cijelu Europu.“
Posebno priznanje dobiveno tom prilikom je povjeravanje organizacije godišnjeg okupljanja članica EAC u Hrvatskoj 2024.
Za očekivati je da će iskustva članica EAC-a, u čijim su državama radovi i uvjeti izvođenja radova u području arborikulture detaljno propisani različitim standardima i smjernicama, pomoći u poticanju donošenja odgovarajućih zakonskih i pod zakonskih akata i kod nas, kako bi se ovaj formalno nedefiniran dio šumarske struke uredio, odnosno kako bi se jasno odredilo tko i pod kojim uvjetima može obavljati radove iz djelatnosti urbanog šumarstva i arborikulture kao njegovog sastavnog i važnog dijela.
U prigodi Dana hrvatskog šumarstva 20. lipnja, u organizaciji Akademije šumarskih znanosti i Hrvatskog šumarskog društva, u palači Šumarski dom, održana je promocija znanstvene monografije Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) u Hrvatskoj. Znanstvenu monografiju izdala je Akademija šumarskih znanosti. Glavni urednik je akademik Igor Anić.
Pogledajte u biblioteci HŠD: https://www.sumari.hr/biblio/knjiga.asp?id=14719
Dana 21. ožujka obilježava se Međunarodni dan šuma.Povodom toga vrijedi se podsjetiti i na Međunarodnu godinu šuma (International Year of Forests) koja je obilježena 2011. godine. Zasluge za to pripadaju Republici Hrvatskoj koja je „na 5. zasjedanju Foruma za šume Ujedinjenih naroda u svibnju 2005. godine pokrenula proceduru za proglašenje 2011. godine Međunarodnom godinom šuma, nastojeći tom gestom pokazati visoku razinu poštovanja prema šumskim ekosustavima i njihovu važnost za opstanak planeta“. Rezolucijom Opće skupštine UN-a 61/193 od 20. prosinca 2006. godine 2011. godina proglašena je Međunarodnom godinom šuma i održana je pod temom „Šume za ljude i iskorjenjivanje siromaštva“.
„Službeni početak obilježavanja Međunarodne godine šuma dogodio se na visokoj političkoj razini u sjedištu UN-a za vrijeme 9. zasjedanja Foruma za šume (2. i 3. veljače 2011.). Program zasjedanja činile su tematske rasprave, medijske aktivnosti te mnogobrojna javna događanja. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva mr. sc. Božidar Pankretić, prvi govornik na zasjedanju, istaknuo je značenje Međunarodne godine šuma kao prilike za naglašavanje važnosti gospodarenja šumama za sadašnje i buduće generacije. Također je u sklopu 9. zasjedanja Foruma za šume predstavljena izložba 'Šuma okom šumara', s 50 fotografija koje pokazuju ljepote hrvatskih šuma.“
Sama ideja o međunarodnoj godini šuma krenula je 2005. godine iz Hrvatskih šuma d. o. o. Tadašnja glasnogovornica Društva Tihana Belužić dala je ideju o proglašenju svjetskog dana šuma na razini Ujedinjenih naroda. Hrvatske šume ideju su prenijeli Vladi Republike Hrvatske koja je iste godine pokrenula proceduru u Ujedinjenim narodima.
Nastavno na Međunarodnu godinu šuma došlo je do proglašenja 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (International Day of Forests) što je učinjeno Rezolucijom Opće skupštine UN-a 67/200 od 21. prosinca 2012. Ovaj dan prvi put je obilježen 2013. godine. Prethodno se 21. ožujak obilježavao kao Svjetski dan šumarstva (World Forestry Day). Države članice Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, na 16. zasjedanju Konferencije Organizacije, održanoj od 6. do 25. studenog 1971. godine, podržale su uspostavljanje Svjetskog dana šumarstva 21. ožujka svake godine. Međunarodni dan šuma obilježava i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma, a na taj dan države se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore kako bi organizirale aktivnosti koje uključuju šume i drveće, poput kampanja za sadnju drveća. Svake godine odabere se tema za Međunarodni dan šuma. Dosadašnje teme bile su: Klimatske promjene (2015.), Voda (2016.), Energija (2017.), Održivi gradovi (2018.), Obrazovanje (2019.), Biološka raznolikost (2020.) i Obnova šuma: put oporavka i blagostanja (2021). Tema za 2022. je „Šume i održiva proizvodnja i potrošnja“.
Više o Međunarodnom danu šuma može se pročitati na poveznici: https://www.un.org/esa/forests/index.html
Kao svaka sjemenka, tako je i ideja da se šumari skloni fotografiranju, slikarstvu i modeliranju svojim uradcima predstave javnosti čekala pravi trenutak i plodno tlo. Pravim se trenutkom pokazalo prvo obilježavanje Dana hrvatskog šumarstva, 20. lipnja 1998. godine, a plodno tlodali su cijelo tadašnje i sva dosadašnja vodstva bjelovarskog ogranka HŠD-a i Gradskogmuzeja Bjelovara. Nikla je izložba fotografija, videozapisa i skulptura. Šumarski rečeno, ta je biljčica trebala još mnogo zalijevanja, njege, zaštite, pažnje i prihrane da bi se tijekom vremena formirala i urasla u dominantnu etažu, među rijetke strukovne izložbe fotografija na našim prostorima pod prepoznatljivim nazivom „Šuma okom šumara“ (Ž. Gubijan, 2014.)
Raspisan je natječaj za sedamnaesti salon fotografije Šuma okom šumara i svi šumari koji su uvijek jednim okom (ili objektivom) u šumi mogu se prijaviti do 15. travnja 2022. Ovdje su NATJEČAJ i PRIJAVNICA.
U seriji emisija o šumama i šumarstvu, koje se na kanalu Mreža TV emitiraju već neko vrijeme, nastupio je i akademik Igor Anić. Govorio je o šumama, šumarima i šumarskoj struci, odnosno o povijesti šumarstva, što je i bila tema emisije.
Danas, 18.2.2022. u 18:25 emisiju možete ponovno pogledati na televiziji, a ako je propustite uvijek je dostupna na Youtube kanalu Mreže TV https://youtu.be/SiGX0bh4UYY ili u mediateci HŠD:
https://www.sumari.hr/biblio/knjiga.asp?id=14700 (mp4:360 MB)
Ovdje će te pronaći i ostale emisije iz serije Hrvatske šume - hrvatsko zlato
Povodom nezapamćenih napada na šumarsku struku, a samim time i na druge strukom vezane institucije i rad trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., dužni smo reagirati kako bi javnost bila ispravno informirana o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj, jer se pojašnjenja struke i brojni pozitivni primjeri dosta teško i rijetko ističu u medijskom prostoru. Ovim se otvorenim pismom sve šumarske institucije obraćaju javnosti s ciljem zaštite digniteta šumarske struke i šumarstva kao znanosti i gospodarske grane.
Već godinama se svaka sječa iz nekih glasnih i zlonamjernih krugova proglašava devastacijom. To je, međutim, potpuno netočno jer je sječa alat kojim se šuma njeguje, obnavlja, sanira nakon štete i prevodi u viši uzgojni oblik. Rezultat toga je kvalitetnija, stabilnija, raznolikija, produktivnija i vitalnija šuma.
Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima duže od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od najstarijih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a temelji se na prirodnoj školi gospodarenja šumama. Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova. Dakle, za svaku je gospodarsku jedinicu (šumu) u Republici Hrvatskoj evidentirana kompletna drvna zaliha i broj stabala po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u njoj u sljedećih 10 godina.
Godišnji prirast drvne zalihe u Republici Hrvatskoj iznosi 10,1 milijun m3, od čega je 7,5 milijuna m3 u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., a 2,2 milijuna m3 u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja – naime, prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma iznosi 6,4 milijuna m3. Šume se tijekom njihova životnog vijeka njeguju, a po isteku tog vijeka obnavljaju. Obnova šuma ponajprije je prirodna. To je ekološki i ekonomski najprihvatljiviji način izmjene generacija. Njega i obnova šuma obavljaju se prema načelima prirodne škole uzgajanja šuma (close to nature silviculture), u nas razvijane pod nazivom zagrebačka škola uzgajanja šuma.
Tradicija šumarstva duga 256 godina i prirodan pristup gospodarenju šumama temeljni su razlozi što u Republici Hrvatskoj imamo relativno povoljnu šumovitost, očuvanu ukupnu površinu šuma i izrazito visok udjel prirodnih šuma.
U medijima se itekako može primijetiti i golem pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume d.o.o. zbog ograničene drvne sirovine, kojemu se Hrvatske šume d.o.o. upravo zbog planskog i programskog gospodarenja uspješno odupiru, pa je neobično kako se „zeleni aktivisti“ u takvim situacijama ne oglase sa svojom podrškom! Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u Republici Hrvatskoj, posebno u ruralnim područjima i zapošljava oko 50.000 ljudi (drvna industrija, dobavljači, izvođači radova u šumarstvu, obrtnici itd.). Isto tako, nismo primijetili podršku hrvatskom šumarstvu u borbi s brojnim nepogodama koje su pogodile naše šume u proteklih nekoliko godina, a koje su neposredna ili posredna posljedica sve jačih i bržih klimatskih promjena, kojima svi svjedočimo u svim aspektima života: katastrofalnim odumiranjem šuma poljskog jasena i šuma obične smreke, napadom štetnika u najvrjednijim šumama hrasta lužnjaka, štetama u jelovo-bukovim i kitnjakovim šumama od ledoloma i vjetroloma, te šumskim požarima. Nitko se od „zelenih aktivista“ ne oglašava kada šumarstvo ukazuje na opasnosti od velikih hidrotehničkih zahvata u okolišu nizinskih šuma ili od ponovne degradacije sredozemnih šuma ako se prepuste nekontroliranom brstu i ispaši.
Hrvatske šume d.o.o. su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama. FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje se odvija u skladu sa strogim kriterijima. Poštivanje odredbi certifikata se stalno provjerava i kontrolira te je zadržan u kontinuitetu od 2002. godine, čime je hrvatska šumarska struka koja već generacijama na odgovoran i održiv način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom dobila veliko priznanje.
S poštovanjem,
PDF (596 kb)
Posljednji ispraćaj će biti 6. travnja u krugu najuže obitelji. Obitelj moli za tihu sućut.
Međunarodni dan šuma u Vinkovcma
Obnova šuma
Na sam Međunarodni dan šuma HTV dopisnik iz Bjelovara Sani Lukić napravio je izvrstan prilog o obnovi šuma.
Naše kolege Tatjana Faletar, Željka Bakran, Dalibor Husak i Stjepan Kovačević stvarno su rekli sve o postupku koji se mnogima čini sporan, a zbog neminovnog i svima vidljivog utjecaja na okružje.
Ako sad nekome još uvijek ne bude jasno zašto se sve to baš tako MORA raditi, bojimo se da mu nema pomoći. Svakako preporučujemo da pogledate prilog.
Plodovi zemlje (dio), 21.3.2021. (MP4, 149 MB)
PDF (14,7 MB) ŠUMARSKA BIBLIOTEKA SVA DJELA DARKA POSARIĆA
Tri značajna radijska nastupa članova HŠD
Ususret Svjetskom danu šuma i potaknuti tim danom čak tri redakcije nacionalne medijske kuće pripremile su zanimljive razgovore sa šumarima, članovima Hrvatskog šumarskog društva.
U emisiji Divni novi svijet, urednice Nives Nedved nastup je imao glavni urednik časopisa Hrvatske šume Goran Vincenc, potom su u emisiji Ekoradar Maje Antonić Škarica gostovali dr. sc. Sanja Perić, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta i Krešimir Žagar, direktor Sektora za proizvodnju Hrvatskih šuma.
Medijski dan je u poetičnom nastupu zaključila podpredsjednica Hrvatskog šumarskog društva Mandica Dasović u emisiji Ovo malo duše autorice Ane Tomašković.
Sve tri emisije možete u svako doba poslušati iz naše arhive na ovim linkovima:
Divni novi svijet: Spasonosno korijenje (G. Vincenc) (MP3, 17,1 MB)
Ekoradar: Svjetski dan šuma (Sanja Perić, Krešimir Žagar) (MP3, 21,0 MB)
Ovo malo duše: Svjetski dan šuma (Mandica Dasović) (MP3, 37 MB)
Stručni skup, kojega su suorganizatori Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i Akademija šumarskih znanosti, se organizira povodom Međunarodnog dana šuma (21. ožujka), a održat će se 18. ožujka s početkom u 10:00 sati.
Stručnom skupu, uz POZIVNICU, možete pristupiti putem ove POVEZNICE .
Promocija urbanog šumarstva
U emisiji Hrvatskog radija Divni novi svijet, autorice Nives Nedved opet imamo nastup šumara, ovaj puta predsjednika Sekcije za urbano šumarstvo HŠD Damira Dramalije.
U dvije epozode serijala koji zapravo govori o klimatskim promjenama značajno mjesto opet su našle šume, ovoga puta kao regulatori mikroklimem u gradovima. Poslušajte u našoj arhivi:
Problem vrućih gradova (MP3, 17,5 MB) Damir Dramalija - od 12:26
Šuma ili grad, pitanje je sad? - oboje (MP3, 17,2 MB) Damir Dramalija - od 7:45
Šuma uvijek vrijedi više
U emisiji Hrvatskog radija i autorice Nives Nedved o šumi govori Goran Vincenc, glavni urednik časopisa Hrvatske šume. Jednostavno i tečno, a opet suvereno i sveobuhvatno. Vrijedi poslušati!
Šuma uvijek vrijedi više (MP3, 15,6 MB)
Za sudjelovanje na ZOOM webinaru molimo Vas da se registrirate na poveznici:
https://us02web.zoom.us/webinar/register/WN_Z3OCg0lVQqCcVbEH2-P4yA
Po stjecanju uvjeta za sigurno održavanje skupa, organizatori, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, odredit će novi termin održavanja i o istome izvijestiti javnost.
Organizatori su osigurali prijenos na hrvatskom i engleskom jeziku putem Youtube kanala Šumarskog Fakulteta.
Pitanja govornicima i panelistima postavljati možete od 10:30 do 12 sati putem e-maila skup@sumfak.hr
Napominjemo da sudjelovanjem na stručnom skupu sudionik odobrava odluku organizatora da sastanak snima i podijeli snimku na web stranicama i platformama društvenih medija.
...
(iz uvodnika novog broja Šumarskog lista)
CJELOKUPNI TEKST (PDF)
Razmislite da li je naknada za općekorisne šume parafiskalni namet ili općekorisni doprinos društvu u cjelini.
Mi mislimo da u tom pitanju nema dileme i da zajednica preko gospodarstva treba dati svoj doprinos očuvanju šuma koje su ustavom Republike Hrvatske
proglašene općim dobrom. Nije potrebno dovesti se u situaciji da se za spas i obnovu šuma trebaju organizirati humanitarne donacije kad postoji tri
desetljeća zakonski i funkcionalno uređen sustav naknada koji pomaže u brizi o opstojnosti i razvoju šuma u Lijepoj našoj što nam s ljubomorom priznaju
i u brojnim europskim državama. Šume su pomagale i pri tom stradavale u brojnim kriznim situacijama, a neka ovaj put ne bude tako, neka sada mi pomognemo njima.
Ovaj dokument je Hrvatsko šumarsko društvo uputilo na sve relevantne adrese zakonodavne i izvršne vlasti ove zemlje sa željom da se prije izglednog ukidanja ove korisne a nikome opterećujuće naknade još jednom razmisli. Hoćemo li sredstva namijenjena vatrogasnoj zajednici za protupožarnu zaštitu ili ona namjenjena za razminiranje i gospodarenje šumama na kršu u ime nekog imaginarnog rasterećenja prestati ubirati od velikih kompanija, kojima to stvarno nije nikakvo opterećenje, i prevaliti na proračun, odnosno na teret svih poreznih obaveznika. Hoćemo li još jednom oprostiti velikima, a nužna sredstva nadomjestiti na račun malih?
CJELOKUPNI TEKST (PDF, 287 kB)
Od rezultata svakako je najveći uspjeh postigao Mladen Šporer koji je u biatlonu, slobodni stil, u konkurenciji 71 natjecatelja dobi 50 do 60 godina osvojio srebrnu medalju.
Alen Abramović osvojio je 5. mjesto u biatlonu slobodnim stilom i 5. mjesto u natjecanju klasičnim stilom.
U najprestižnijem dijeli natjecanja, a to je štafetno trčanje, naša postava Hrvatska 1 u sastavu Franjo Jakovac, Alen Abramović (klasični stil) i David Crnić i Mladen Šporer (slobodni stil) osvojili su 9 mjesto.
|
|
|