HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10514
ime MLINAC, Matija
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva
     


lokacija

rođen9. 2. 1932.Ogulin
srednje obr.1954.Šumarska škola KarlovacŠumarski tehničar
apsolvirao1977.
diplomirao1978.
umro7. 3. 2006.Zagreb
dodatne listeplaninari



 Sin je Zvonka i Francike r. Jurašić. Po nacionalnosti je Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Otac mu je bio vlakovođa, a majka kućanica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu 1948., a srednju Šumarsku školu 1954. u Karlovcu.
 Šumarstvo je upisao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu 1955. g. Učlanjenjem u Planinarsko društvo Sveučilišta "Velebit" u Zagrebu postaje planinarskim vodičem, alpinističkim instruktorom i instruktorom Gorske službe spašavanja. Sve ga te dužnosti, kao i povremena zaposlenja, odvlače od studija. Ipak, diplomirao je na Šumarskom odsjeku osamostaljenoga Šumarskoga fakulteta 1978. godine.
 Da bi osigurao uvjete za život, već kao student, od 1962. do 1969. g. radi u kuci "Vjesnik" u Redakciji "Arene" kao fotoreporter. Stalno zaposlenje dobiva prije okončanja studija u Željeznicko-transportnom poduzeću (ŽTP) Zagreb 1970. g., kojem ostaje vjeran cio svoj radni vijek. Najviše je radio u Rasadniku ŽTP-a, koristeći uzgojene šumske sadnice za sanaciju pružnih klizišta, sprečavanje erozije, podizanju zaštitnih pojaseva od bure i snijega. Među najučinkovitije takve radove smatraju se oni uz rijeku Zrmanju u Lici i Kunovac - Rasinja kod Koprivnice. U novonastalim gradskim četvrtima Zagreba (Botinec, Prečko) radi na osnivanju i uređenju zelenih površina. Kao referent za biološko-tehničko održavanje pruga, u ŽTP se najviše bavio kemijskim suzbijanjem korova i drugih nepoželjnih vrsta na protupožarnim prugama unutar pružnog pojasa. Na tim poslovima postigao je najbolje rezultate, surađujući i razmjenjujući iskustva s upravama vise državnih željeznica Europe.
 Kao sto smo spomenuli, dipl. ing. Matija Mlinac istaknuti je hrvatski planinar i alpinist. Kao član, a kasnije i instruktor Gorske službe spašavanja, 1964. za vrijeme katastrofalne poplave u Zagrebu i zemljotresa u Banja Luci sudjeluje u akcijama spašavanja ljudi i imovine. Njegov je velik doprinos na obnovi i izgradnji planinarskih kuca i skloništa (Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Ravni Dabar). Njegovom zaslugom u zavičajnom muzeju u Ogulinu osnovana je jedna od u nas rijetkih alpinističkih zbirki, a u Gračacu podignut spomenik Nikoli Turkalju (1996. ), velikom hrvatskom rodoljubu, pjesniku i graditelju ličke pruge, otkrivaču Cerovečkih pećina.
 U svojoj 60. godini života bio je dragovoljac Domovinskog rata. U Planinarskom savezu Hrvatske pročelnik je komisije za povijest planinarstva.
 Ostavši, kako je to sam znao reci, "mali ali sretan čovjek" šumarnik ("goroljub"), Matija Mlinac primio je mnogobrojna priznanja za planinarske zasluge, od kojih mu je najdraži "Zlatni znak" Hrvatskoga planinarskoga saveza, odnosno Planinarskoga saveza Jugoslavije.

 Medarić - Tomljanović, A.: Ing. Matija Mlinac, istaknuti planinar i alpinist. Vila Velebita 33, 1995., s. 15.
 *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 80, 132.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 KAPEC, Davorin: Matija Mlinac (1932–2006), ŠL 3-4/2006, s.169 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM