HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

CROATIAN FORESTRY SOCIETY

članica

O DRUŠTVU
ČLANSTVO 2742

stranice ogranaka:
BJ DE GO KA SI SP ZA
 
PRO SILVA CROATIA
SEKCIJA ZA BIOMASU
SEKCIJA ZA ZAŠTITU ŠUMA
EKOLOŠKA SEKCIJA
SEKCIJA ZA KULTURU, SPORT I REKREACIJU

AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI
 

aktivna karta
Zagreb
Trg Mažuranića 11
  
tel: +385(1)4828359
fax: +385(1)4828477
mail: hsd@sumari.hr


pozadinska slika





Ivan Mikloš (1926-2016)
Ivan Maričević (1929-2016)
ARHIVA    
 
UMRO PROFESOR EMIL KLIMO
Poštovane kolegice i kolege, tužan sam što vam moram javiti vijest da je 28. listopada 2016. godine, u Brnu, u 86. godini života preminuo veliku šumarski znanstvenik i još veći prijatelj Hrvatske, počasni član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Emil Klimo. Ispraćaj profesora Emila Klime održat će se u utorak, 8. studenog 2016., u 14.45 sati, u krematoriju grada Brna.
          akademik Igor Anić
 
 
ŠUMARSKI DOM PONOVNO ŽIVNUO
U subotu 24. rujna 2016., uz cjelodnevni program, Goethe institut Hrvatska svečano je otvorio svoj novi prostor na adresi Perkovčeva 5 u Zagrebu u zgradi Šumarskoga doma.
Raduje nas što ćemo na novoj adresi moći proširiti dosadašnju ponudu te na taj način vama, našim vjernim polaznicima, ponuditi još bolji i opsežniji program, u svom pozdravnom govoru naglasila je Katrin Ostwald-Richter, Ravnateljica instituta Goethe-Kroatien. Svečanom skupu nazočio je i Arne Hartig, Referent za kulturu i politiku, Veleposlanstva Republike Njemačke u Zagrebu (kulturni ataše). Dobrodošlicu novim stanarima Šumarskog doma zaželio je predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić.
Kao poseban gost nastupio je slam književnik Mario Tomić. Slam poezija je utrka na kratke staze (sprint) u književnosti. U srži to je natjecanje književnika koji u vrlo kratkom vremenu izvode vlastite tekstove.
Nakon predstave napravljena je tombola na kojoj je između ostalog podijeljeno nekoliko stipendija za besplatno učenje jezika u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj. (dd)

 
prenosimo: Novi list, 27. kolovoza 2016.
UPRAVLJANJE ŠUMSKIM RESURSKOM SVEDENO NA ISPORUKU TRUPACA
Marinko KRMPOTIĆ
Ponukan medijskim napisima i aferom s isplatom bonusa menadžerima Hrvatskih šuma d.o.o.. tajnik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. Damir Delač iznio je za Novi list stavove te 170 godina stare strukovne udruge, kojim pažnju javnosti želi usmjeriti na puno važnije probleme hrvatskoga šumarstva od isplate bonusa čelnim ljudima uprave Hrvatskih šuma. Da nije predizbor no vrijeme, bonusi bi se isplatili u tišini i sve bi se odvijalo uobičajenim tijekom, konstatira Delač, napominjući kako je narasta zanimanje medija za šumarstvo ipak prigoda da se upozori javnost na neke činjenice koje određuju današnje stanje hrvatskog šumarstva.

     članak u Novom listu
 
SVI MEDIJI NAPOKON O HRVATSKOM ŠUMARSTVU
Ponukano medijskim napisima i aferom s isplatom bonusa menagerima Hrvatskih šuma d.o.o. Hrvatsko šumarsko društvo iznosi svoje stavove o stanju hrvatskoga šumarstva.
Šumarstvo je konačno u žarištu interesa hrvatske javnosti. Naši mediji pokazuju silni interes da hrvatskim građanima približe šumu i šumarstvo i upoznaju ih s gospodarenjem jednim od najvažnijih i najvrjednijih resursa naše države. No, kao i obično, razlog interesa nije u tome, već u novoj aferi. Ovaj put to je isplata menadžerskih bonusa članovima Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Da li su njihovi zahtjevi opravdani, moralni, pravno utemeljeni i sl.? Pretpostavljamo da nije predizborno vrijeme bonusi bi se isplatili u tišini i sve bi se odvijalo uobičajenim tijekom.
No, ovaj trenutak pozornosti na šume možda je prigoda da upozorimo javnost na neke činjenice koje određuju današnje stanje hrvatskog šumarstva.
Prije 115 godina pametni su ljudi zaključili kako za vođenje šumskog gospodarstva nisu dovoljni šumarski stručnjaci srednjeg ili višeg obrazovnog profila, već oni visokoobrazovani. To je ostvareno 1898. god. početkom rada Šumarske akademije (danas Šumarskoga fakulteta) kao 4. visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu.
Danas je drugačije, na rukovodeća mjesta tvrtki kao što su to Hrvatske šume postavljaju se menadžeri općeg profila s isključivim zadatkom ostvarenja profita. Načela potrajnog gospodarenja se zaboravljaju, a postavljeni upiti: što je s koristima koje daje čisti zrak, čista i uskladištena voda, zaštita tla od erozije, turistički i zdravstveni benefiti te ostale općekorisne funkcije šume smatraju se zanovijetanjem.
No, ostaju pitanja: jesu li pojave sušenja šuma isključivo posljedica klimatskih promjena, pojave štetnika i biljnih bolesti; što sve siječemo kao slučajni prihod (oštećena stabla); treba li preskočiti jedan etat (godišnja sječa) jer smo dirnuli u glavnicu; da li je narušen omjer smjese sječom vrjednijih vrsta drveća; da li je narušena debljinska struktura sastojina; da li se, gdje i koliko kasnilo s uzgojnim radovima njege i čišćenja koji određuju buduću sastojinu; koje sastojine trebaju ići u prijevremenu obnovu jer su „profitabilnim gospodarenjem“ dovedene u stanje da ne koriste optimalno potencijale šumskoga staništa; što je s prirodnom obnovom sastojina; zašto i koliko ostaje drvne sirovine u šumi; što je sa šumskim redom; koliko i zašto imamo toliko oštećenih stabala prouzročenih vučom sortimenata; zašto imamo previše Ad stabala (stabla oštećena pri sječi i izradi); kako obrađujemo sortimente da ne oštećujemo šumsko tlo; da li su nam i zašto šumske vlake postale vododerine; da li je istina da od ubranih prihoda za korištenje šumskih cesta samo manji dio vraćamo za njihovo održavanje, pa su stoga u vrlo lošem stanju; da provodeći „javnu nabavu“ privatnim poduzetnicima sječu i vuču plaćamo tako malo da isluženim strojevima rade štete u šumi; zašto je nekim pilanskim klasama trupaca cijena niža od ogrjevnog drva; što je s pošumljavanjem opožarenih površina koje su potencijalna opasnost za eroziju tla; kome i zašto je prepušteno gospodarenje (osim sirovinskog) s ostalim gospodarskim potencijalima šume.
Umjesto multifunkcionalnog gospodarenja šumskim resursom ono se svodi na isporuku trupaca drvoprerađivačima. Finalni proizvod iz drva samo je deklarativno opredjeljenje politike, jer je nespojivo proklamirati ga, a istovremeno i pogodovati prekobrojnim pretendentima iz primarne proizvodnje (pilanarima) na propisane, a time i ograničene količine šumskih drvnih sortimenata. Ne postoji slobodno formiranje cijena i nadmetanje za sve raspoložive količine šumskih drvnih proizvoda što je temelj tržišne ekonomije. Tako je i poziv drvoprerađivača da se Hrvatskim šumama zabrani izvoz trupaca potpuno deplasiran, jer upravo oni u najvećoj mjeri izvoze trupce ili minimalno prerađeno drvo (dasku), a time i radna mjesta. Tako imamo okolnost da s jedne strane šumski drvni proizvodi nisu tržišno valorizirani, a s druge strane tražimo profit kojega ostvarujemo upravo zanemarivanjem načela potrajnoga gospodarenja. Uspjesi u smanjenju direktnih troškova poslovanja dugoročno su upitni.
U pomanjkanju jasne strategije, uz blagoslov resornog ministarstva, menadžeri Hrvatskih šuma, iako su oni uvjetno rečeno samo „koncesionari“, provode, svaki svoju šumarsku politiku.
Pitanje isplate ili neisplate bonusa našim uspješnim menadžerima spada u moralno pravnu domenu. Međutim, kako gospodarimo i što želimo od naših šuma puno je važnije pitanje. Motiv menadžera u biti je jasan i razumljiv-bonus, no što želi vlasnik.
Da li je to poduzeće koje će odgovorno i potrajno gospodariti našim šumama ispunjavajući sve funkcije koje se od tvrtke s takvim potencijalom i očekuju, posebice, u skladu sa Strategijom o šumama EU, u ruralnim područjima, ili je to dobit od stotinjak milijuna kuna, bez obzira na posljedice?
Kako je većina problema u šumarskoj struci nastala uplitanjem politike (da bar drugdje nije tako), bojimo se samo da će nam ona opet pokušati "pomoći“, spašavajući valjda šume i šumare od njih samih.
Kako se i ubuduće ne bi pojavljivale slične situacije, jasnom strategijom države kao vlasnika šume i provođenjem te strategije s kompetentnim i stručnim osobljem, mogu se riješiti sva postavljena pitanja koja već dugo tište struku čiji se glas, usprkos svim dobrim namjerama upućenim kroz razne prijedloge, slabo slušao na mjestima odlučivanja.
 
POSLJEDICE KATASTROFALNOG LEDOLOMA NA ŠUME GORSKOG KOTARA
Obilježavajući Dan hrvatskog šumarstva u Delnicama je 17. i 18. lipnja Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo Znanstveno-stručni skup s temom „Posljedice katastrofalnog ledoloma u veljači 2014. godine na šume Gorskog kotara“. Skup je održan u Radničkom domu u Delnicana a potom nastavljen terenskim obilaskom oštećenih sastojina. Skupu je nazočilo stotinjak sudinika šumarskih znanstvenika i stručnjaka sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatskog šumarskog instituta i Savjetodavne službe. Prigodnim riječima nazočne su pozdravili: Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Oliver Vlainić, dipl. ing., predsjednik HKIŠDT prof. dr. sc. Tomislav poršinsky, voditelj UŠP Delnice Srećko Petranović, dipl. ing., član Uprave HŠ d.o.o. Ivan Ištok, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Dijana Vuletić, u ime grada Delnice skup je pozdravila gđa Nada Glad, a u ime PGŽ dožupan Gosp. Petar Mamula, predstavnik Ministarstva poljoprivrede Marko Tomljanović i u ime Akademije šumarskih znanosti akademik Igor Anić.
Mr. sc. Damir Delač podsjetio je da ovim skupom obilježavamo Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, u godini kada hrvatsko šumarstvo obilježava niz velikih obljetnica od kojih su najznačajnije 170. godina osnutka HŠD-a, što nas svrstava među 3 europske zemlje s najdužom tradicijom i 140 godina izlaženja našeg znanstveno stručnog časopisa ŠL, zasigurno najstarijim strukovnim časopisom na ovom prostoru. Prošlo je skoro dvije i pol godine od katastrofalnog ledoloma koji je zadesio šume Gorskog kotare, kao i dio šuma susjedne republike Slovenije, i vrijeme je da sagledamo što smo napravili u sanaciji šuma; što je napravila šumarska praksa, što šumarska znanost, a na koji način se priroda sama sanirala.
Predavanja su organizirana u dvije cjelilne. U Prvom dijelu znanstvenici sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznijeli su 4 izlaganja kao dio projekta „Metodologija za procjenu šteta na šumskim sastojinama u kontinentalnim šumama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama (led, snijeg, vjetar, poplave, požari), mjere sanacije i gospodarske mjere za umanjivanje rizika“, koji su HRVATSKE ŠUME d.o.o. u svibnju 2014. naručile od Šumarskog fakulteta. Rješavanju projektnoga zadatka pristupilo se kroz osam različitih aspekta (potprojekata), na temelju kojih su pripremljena dva izvješća, detaljno (prošireno) i sažeto završno izvješće. O primjeni metoda daljinskih istraživanja i GIS-a za utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama govorila je prof. dr. sc. Renata Pernar, o terenskoj procjeni oštećenosti stabala uslijed ledoloma i preporukama gospodarenja šumskim sastojinama za umanjenja rizika u od prirodnih poremećaja prof. dr. sc. Jura Čavlović. Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec govorio je o procjeni vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda, a sigurnosne mjere i postupcke pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000 obradio je prof. dr. sc. Ivan Martinić.
U drugom dijelu šumari praktičari, uključivši i gosta iz Slovenije Jožeta Sterlea, direktor udruge za šumarstvo Slovenske gospodarske komore, govorili su o praktičnim aspektima šteta a potom i njihovoj sanaciji. O sanaciji ledoloma na području UŠP Delnice izvjestio je Denis Štimac, voditelj proizvodnje u UŠP Delnice, a o sanaciji ledoloma u privatnim šumama Gorskog kotara govorila je Maja Bukovac iz Savjetodavne službe.
Drugog dana skupa usliejdio je terenski obilazak oštećenih sastojina kojeg su vodili prof. dr. sc. Boris Hrašovec i prof. dr. sc. Danko Diminić, odnosno mr. sc. Željko Kauzlarić, Denis Štimac i Maja Bukovac. (dd,bm)

FOTO ALBUM
 
USUSRET PROLJEĆU I USKRSU KROZ LJEPOTU ŠUMA, VODA I NAJLJEPŠIH ŠKOLSKIH VRTOVA
U emisiji "Slušaj kako zemlja diše" možete pratiti reportažu "Ususret proljeću i Uskrsu kroz ljepotu šuma, voda i najljepših školskih vrtova" snimljenu u vodenom parku "Aquae vivae" u Krapinskim toplicama. Govore: etnolog Josip Barlek, Josip Cugovčan, meteorolog Zoran Vakula te šumari Oliver Vlainić i Damir Delač. Autorica: Lidija Komes

SLUŠAJ KAKO ZEMLJA DIŠE - mp3 36 MB
(o šumama na 11:00)
 
VELIKI USPJEH HRVATSKIH ŠUMARA NA ALPE-ADRIA NATJECANJU U KORUŠKOJ
U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranka Delnice i središnjice HŠD-a, Hrvatska šumarska ekipa je od 4-6. ožujka 2016. nastupila na 22. Alpe-Adria skijaškom natjecanju u mjestu Petzen/Bleiburg, Koruška, Austrija. Iako je glavni cilj ovakvih skupova prvenstveno druženje i razmjena iskustava na samom natjecanju je od hrvatskih šumara bila bolja jedino ekipa Južnog Tirola, dok su iza nas ostali timovi Friuli Venezia Giulie, Slovenije i Koruške. U okruženju ovakvih skijaških velikana uspjeh skromne hrvatske šumarske ekipe (naravno, i ove godine bez podrške Hrvatskih šuma d.o.o.) tim je veći.
Pojedinačno, u hrvatskoj ekipi, najveći uspjeh postigli su:
Andrea Ribić-zlatna medalja, biatlon-klasični stil (mlađi od 40 godina)
Mladen Šporer-srebrna medalja, biatlon-slobodni stil (stariji od 40 godina)
Marija Gubić-brončana medalja, biatlon-klasični stil (stariji od 40 godina)
Neven Vukonić- brončana medalja, biatlon-klasični stil (stariji od 40 godina)
Kako je natjecanje održano u neposrednoj blizini spomen područja hrvatskim žrtvama iz II svjetskog rata odali smo im počast zapalivši svijeću.
 
119. GODIŠNJA SKUPŠTINA HŠD
Hrvatsko šumarsko društvo održalo je u subotu 12. prosinca svoju redovitu 119. godišnju skupštinu u velikoj dvorani Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Delegate iz cijele Hrvatske i brojne goste pozdravio je dekan Šumarskog fakulteta dr.sc. Vladimir Jambreković.
Nakon redovitog rada Skupštine i kraćeg muzičkog intermezza novu "šumarsku" dječju knjigu "Goranove priče" predstavio je autor Mladen Kušec, a prodekanica ŠF dr. Renata Pernar predstavila je u predvorju dvorane postavljenu izložbu "Šumarske karte i planovi" kao i prigodan i bogat katalog te izložbe, postavljene u suradnji Šumarskog fakulteta i Hrvatskog državnog arhiva.
 
HŠD OSIJEK I VINKOVCI OBILJEŽILI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA
Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Vinkovci i Osijek četvrtu su godinu za redom tradicionalno obilježili dan sjećanja na žrtvu Vukovara vozeći se biciklima putem stradanja. U subotu 7. studenog, 28 biciklista krenulo je iz Osijeka i Vinkovaca te se susrelo u Šumariji Vukovar. Nakon kratkog odmora, toplog čaja i riječi dobrodošlice upravitelja Šumarije Vukovar Andrije Kristića, kolona šumara-biciklista je krenula je prema Vukovarskoj bolnici i posjetila Sobu sjećanja. Soba sjećanja daje prikaz domovinskog rata u Vukovaru i stradanje vukovarske bolnice i herojsku borbu doktora i osoblja za sve živote. Za vrijeme opsade Vukovara (25.08.-18.11.1991.) gradska bolnica postala je vojna bolnica, omiljena meta agresora, sustavno bombardirana i uništavana. Bolnica je dnevno pogađana tisućama projektila svih vrsta. U takvim okolnostima osoblje borilo se protiv ratnih rana, infekcija, nedostatka pitke vode, lijekova i medicinskog materijala, nedostatka hrane, struje, a još uvijek dajući najbolju moguću njegu kako braniteljima grada i civilima, tako i neprijateljskim vojnicima. 18.11.1991. godine Vukovar je pao u ruke agresora. Slaveći pobjedu JNA i srpske paravojne postrojbe odveli su iz bolnice više od 200 ranjenih branitelja i civila, te ih pogubili na Ovčari. Nakon bolnice biciklisti su produžili do masovne grobnice na Ovčari.
Predsjednici ogranaka Danijel Cestarić i Zoran Šarac zapalili su svijeće, a potom su se svi sudionici pomolili za stradale. Hrvatsko šumarsko društvo zahvaljuje gospodinu Ivanu Odor na ustupljenom kombi vozilu koje je bilo u pratnji s vozačem Zoranom Vidačković koji je značajno doprinio sigurnosti sudionika. Planirani put je bio dužine oko 70 km za Vinkovčane te oko 100 km za Osječane, što nije svima bilo jednostavno, ali uzvišenost cilja je pomogla svakom pojedincu u izdržljivosti. Svi su se složili da će u studenom 2016. godine HŠD tradicionalno peti put na isti način obilježiti vukovarsko stradanje. (dv)
 
KAKO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
PROMIŠLJA ŠUMARSTVO HRVATSKE

. . .
U posljednjem razdoblju kao predstavnici struke bili smo nezadovoljni odnosom prema šumarstvu, ponajprije u resornom ministarstvu koje je izgubilo i nazivnu povezanost sa šumarstvom...


         CJELOVITI TEKST
 
Krasno: 3. sjednica UO i NO HŠD
Na području Šumarije Krasno 17. listopada 2015. održana je 3. sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva. U sklopu dnevnog reda raspravljalo se o aktualnostima u šumarskom sektoru u kojemu u ovoj godini prevladava obilježavanje 250 godina hrvatskoga šumarstva (1765-2015), ali se i započelo s pripremama za obilježavanje 170 godina djelovanja HŠD-a (1846-2016) i 140 godina izlaženja znanstveno-stručnoga i staleškog časopisa Šumarski list (1877-2016).
Sjednica je imala i svoj svečani dio. Ispred Područne osnovne škole u Krasnu, koja nosi naziv šumarskog akademika prof. dr. Milana Anića, uspomenu na njega evocirao je prof. dr. Milan Glavaš te mu položio vijenac na bistu. Prije toga s opisom svoje škole i recitacijom o tegobnom životu na kršu nastupili su učenici škole. Program se nastavio ispred zgrade susjednog Šumarskog muzeja Krasno s recitalom o Velebitu i šumi što je interpretirala predsjednica NO HŠD-a Marina Mamić, a dr. sc. Vice Ivančević upoznao je sve nazočne s poviješću Šumarije Krasno. Povodom obilježavanja 250 godina hrvatskoga šumarstva (1765-2015) i djelovanja te jedine aktivne hrvatske šumarije u tom razdoblju, Šumarije Krasno, na zgradi muzeja otkrivena je spomen ploča „svim generacijama zaposlenika Šumarije Krasno, koji su u 250 godina neprekidnog rada (1765-2015) uzornim gospodarenjem sačuvali i poboljšali velebitske prirodne šume, ali i unaprijedili hrvatsko šumarstvo.“ Ploču je otkrio najstariji živući radnik Šumarije Krasno Nikola Devčić (83 godine), a ploču su postavili Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarija Krasno.
U stručnom dijelu sjednice obiđene su zaštićene i gospodarske šume sjevernoga Velebita. Željelo se vidjeti u kakvom su stanju nekadašnje gospodarske šume UŠP Senj koje su osnivanjem Nacionalnog parka Sjeverni Velebit od 1999. godine prepuštene pasivnoj zaštiti i usporediti ih sa šumama kojima i dalje gospodare Hrvatske šume d. o. o. preko Šumarija Krasno. S podacima o sušenju crnogorice u UŠP Senj od 1992. godine sve sudionike upoznao je predsjednik ogranka Senj Domagoj Devčić, a pobliže o sušenju smreke, potkornjacima i prijedlogu za uspostavljanje buffer (tampon) zone između gospodarskih i zaštićenih šuma prof. dr. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O nadzoru i održavanju u NP Sjeverni Velebit govorila je glavna čuvarica prirode Ljiljana Tonković. Stručni dio sjednice nastavio se na Zavižanu te završio povratkom u Krasno. (ov)

         FOTO ALBUM
 
Radovan Ivšić i šuma - izložba u Muzeju suvremene umjetnosti
U MSU-u od 24. rujna pa 22. studenoga traje izložba posvećena Radovanu Ivšiću (1921–2009), važnom hrvatskom nadrealističkom pjesniku i dramskom piscu. Izložba Nepokorena šuma posvećena je njemu, ali izloženi su radovi 160 slavnih umjetnika koji su se također bavili temom šume.i šumama, koje su u djelima Radovana Ivšića zauzimale posebno mjesto.
U svojim djelima Ivšić tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka. „Radovan Ivšić je rano spoznao da se sve vrti te će se i dalje vrtjeti unutar i oko šume, a pritom nije zapravo u pitanju povratak nekoj mitskoj šumi nego sama opstojnost života, u nama i izvan nas; opstojnost šume koja je postala teatar svijeta time što se u njoj susreću svi egzistencijalni izazovi – politički, erotski, poetski...“ napisala je u predgovoru kataloga francuska pjesnikinja Annie Le Brun.
Na izložbi možete vidjeti 160 djela iz razdoblja od kraja XIX. stoljeća do današnjih dana, a uključuju crteže, grafike, ulja, gvaševe, litografije, fotografije, kombinirane tehnike, tintne ispise, video radove i mnoge druge medije. Izlažu: Lovro ARTUKOVIĆ, Jean BENOÎT, Jacques BIOULIES, Jan BRUEGHEL ML., Boris BUĆAN, Jean-Désiré-Gustave COURBET, Tošo DABAC, Sebastijan DRAČIĆ, Max ERNST, Vladimir FILAKOVAC, Eugene GABRITCHEVSKY, Ivan GENERALIĆ, Drago HAVRANEK, Jindrich HEISLER, Hugo Conrad HÖTZENDORF, Victor HUGO, Carlos IRIJALBA, Radovan IVŠIĆ, Franz JASCHKE, Eva JOSPIN, Melita KALEZIĆ KRAUS, Carl Wilhelm KOLBE, Slavko KOPAČ, Ivan KOŽARIĆ, Izidor KRŠNJAVI, Hans KUPELWIESER, Ivan LACKOVIĆ, Wifredo LAM, Raphaël LONNÉ, André MASSON, Henri MATISSE, Joan MIRÓ, Anton MIROU, Constant MONTALD, Alfred PAL, Ivan PICELJ, Henri PRIVAT- LIVEMONT, Vanja RADAUŠ, Piero RAMBAUDI, Félicien ROPS, Friedrich SCHRÖDER-SONNENSTERN, Matija SKURJENI, Yves TANGUY, TOYEN, Félix VALLOTTON, Sandra VITALJIĆ, Mirjana VODOPIJA, Adolf WALDINGER, Scottie WILSON, Josip ZANKI, Andrej ZDRAVIČ, Anna ZEMANKOVA.
         VIŠE
 
Stručna ekskurzija u preborne šume u Švicarskoj
Hrvatsko šumarsko društvo i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, od 1. do 4. listopada 2015. godine, organizirali su stručnu ekskurziju u Švicarsku za šumarske stručnjake s područja prebornih šuma.
         FOTO ALBUM
 
Primjedbe na nacrt prijedloga Strategije prostornoga uređenja RH
Hrvatsko šumarsko društvo poslalo je 14. srpnja 2015. godine Ministarstvu graditeljstva i prostornog razvoja RH primjedbe na nacrt prijedloga Strategije prostornoga uređenja RH. Prijedlog Strategije ( SPRRH_nacrt-prijedloga.pdf ) na stranici 138. u poglavlju 4.3.1.3. navodi „predvidjeti početak mogućeg puštanja u rad kanala Dunav – Sava te nove luke…“.
Godišnji prirast šumskoga drveća iznosi u Spačvi cca. 300.000 m3 drveta, čija prosječna cijena na našem tržištu iznosi približno 14.000.000 € . Prema načinu procjene u EU općekorisna godišnja vrijednost iznosi 420 milijuna € . Navodimo ove iznose tek kao pokušaj da praktički neprocjenjivu vrijednost ovih šuma usporedite s upitnim benefitima investicije KDS.
         CJELOVITI TEKST
 
Dani hrvatskoga šumarstva u Otočcu
U Otočcu je održana manifestacija „Dani hrvatskoga šumarstva“ u organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskih šuma d.o.o. te uz potporu najznačajnijih institucija šumarskoga sektora od Ministarstva poljoprivrede, Akademije šumarskih znanosti, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskog instituta, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Savjetodavne službe do Hrvatskoga saveza udruga privatnih šumovlasnika. U sklopu manifestacije u petak je u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu održan je stručni skup „250 godina hrvatskoga šumarstva“ a potom je u gradskom parku manifestacija i svečano otvorena.
Subota je bila posvećena natjecanju šumarskih radnika koje se cijelog dana održavalo na odličnom poligonu u gradskom parku u Otočcu, a dio sudionika je na Baškim Oštarijama sudjelovao na otkrivanju spomen obilježja Šumariji Oštarije, jednoj od tri povjesne šumarije na ovim prostorima. Tamo je u prirodnom okruženju održan i prigodan umjetnički program a napravljena je i tzv. milenijska fotografija svih nazočnih.
Dani hrvatskog šumarstva okončani su navečer podjelom nagrada i priznanja natjecateljima i svečanošću zatvaranja.
Više o manifestaciji na stranicama http://www.sumari.hr/250 i na stranicama Šumarskog lista ( PDF 658kB )
 
Tematska sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora
 
Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je tematsku sjednicu u povodu 250. obljetnice organizirane šumarske struke u Republici Hrvatskoj. Uvodno je predsjednik Odbora Franjo Lucić podsjetio kako je posljednji organizirani posjet hrvatskih šumara Hrvatskome saboru bio 1921. godine, kada je i konstituirano udruženje šumara Kraljevine SHS. Lucić je istaknuo kako su višefunkcionalnost i općekorisne funkcije šuma te dodana vrijednost koja proizlazi iz gospodarskih aktivnosti povezanih sa šumama rezultat rada hrvatskih šumara u svim segmetnima gospodarskih i društvenih zbivanja.
Više na www.sumari.hr/250
 
Dobri rezultati na 47. EFNS-u u Švicarskoj
 
Na 47. EFNS-u u Švicarskoj hrvatska ekipa ostvarila je dobre rezultate. Najbolji rezultat polučio je Alen Abramović u kategoriji preko 31 godinu klasičnim načinom gdje je osvojio 3. mjesto. Zadnjeg dana natjecanja hrvatska muška štafeta osvojila je 7. mjesto. U pojedinačnoj ženskoj konkurenciji klasičnim stilom u kategoriji preko 31 godinu Andreja Ribić osvojila je 15 mjesto i preko 41 godinu Tijana Grgurić 17. mjesto, a u muškoj konkurenciji preko 41. godinu Denis Štimac 41. mjesto, Andrija Crnković 53. mjesto, Tomislav Kranjčević 58. mjesto i Goran Bukovac 61. mjesto, te preko 71. godinu Hranislav Jakovac 17. mjesto. U ženskoj konkurenciji slobodnim stilom preko 61. godinu Marija Gubić osvojila je 5. mjesto, a u muškoj konkurenciji preko 21. godinu Blažimir Crnković 6. mjesto, preko 31. godinu Alen Abramović 5. mjesto, preko 41. godina Mladen Šporer 9. mjesto, Neven Vukonić 19. mjesto i Klaudio Lisac 21. mjesto. Sljedeće 48. europsko šumarsko natjecanje u nordijskom skijanju održat će se u Norveškoj (Oslo) 2016. godine, a nakon toga kao domaćini slijede Latvija 2017., Južni Tirol 2018. i Bavarska 2019. godine. (ov) VIDEO
 
Šumarstvo uključeno u glavni dokument za korištenje EU fondova
 
Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu, ključan strateški dokument za korištenje 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji bi trebali poslužiti kao temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u idućih 7 godina... portal.hrsume.hr.
 
 
PRENOSIMO - ŠUME BEZ ŠUMARA ...
 
Umjesto okretanja gospodarenju šumama Uprava HŠ-a godinama tvrtku vodi na način da živi samo od prodaje drveta po netržišnim uvjetima i okreće se »zaradi« kroz otpuštanja ljudi što kratkoročno može donijeti uštede koje Vlada želi, ali je dugoročno vrlo opasno, upozorava tajnik HŠD-a Damir Delač u opširnom članku Marinka Krmpotića u riječkom Novom listu. Cijeli članak dostupan je OVDJE.
 
INTERFORST 2014.
 
U organizaciji Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije 116 sudionika posjetilo je 18. i 19. srpnja 2014. godine 13. međunarodni sajam šumarstva i tehnologije "INTERFORST 2014." u Münchenu, glavnom gradu savezne države Bavarske. Među sudionicima bili su i mnogi članovi HŠD-a kao ovlašteni inženjeri šumarstva. Osim njih na sajmu su bili i predstavnici dijela licenciranih šumarskih tvrtki i obrta. Prvog dana putovanja panoramskim obilaskom autobusom i šetnjom kroz centar Münchena moglo se upoznati dobar dio grada i njegovih znamenitosti, a dan je završio večerom u poznatoj pivnici Hofbräuhaus s bavarskim menijem. Drugi dan je bio posvećen petosatnom obilasku sajma. Vodstvo sajma organizirao je prijem za ovako brojnu delegaciju gdje su nas njihove predstavnice pozdravile i upoznale s osnovnim podacima o sajmu. Za uspomenu na posjet sajmu napravljena je zajednička fotografija svih posjetitelja. U završnom izvješću sa sajma navodi se:
"INTERFORST 2014 završio je s odličnim rezultatima na kraju. 450 izlagača - 288 nacionalnih i međunarodnih tvrtki - 162 iz 27 zemalja predstavili su od 16. do 20. srpnja na više od 70.000 četvornih metara bruto površine, najnovije proizvode i inovacije u šumarstvu industriji. S oko 40.000 četvornih metara, neto površina je porasla za 15 posto u odnosu na prethodni događaj. Međunarodni izlagači porasli su za 25 posto. Najbolje zemlje izlagači, osim Njemačke su Finska, Francuska, Italija, Nizozemska, Austrija, Švedska i Švicarska. Međutim, tvrtke iz zemalja poput Kine, Kanade, Turske i SAD-u, bile su prisutni na Interforstu. Za pet dana oko 50.000 posjetitelja iz 72 zemlje stiglo je u München, 18 posto je došlo iz inozemstva; tako da je internacionalnost potvrđena. Većina posjetitelja došla je iz Austrije, Švicarske, Italije, Francuske, Slovenije, Luksemburga, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Češke."
 
118. REDOVITA IZBORNA SJEDNICA
SKUPŠTINE HŠD
 
Dana 16. lipnja 2014. u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog doma u Zagrebu održana je 118. redovita izborna sjednica Skupštine Hrvatskog šumarskog društva. U nazočnosti preko stotinu delegata i brojnih gostiju svima je na višegodišnjoj suradnji zahvalio dosadašnji predsjednik Petar Jurjević.
Novoizabrani 39. predsjednik HŠD Oliver Vlainić u programskog govoru izrazio je vjeru da će Hrvatsko šumarsko društvo i dalje, trenutačno možda i nepovoljnim okolnostima unatoč, nastaviti svoje djelovanje na korist šumarske struke.
Novo vodstvo Hrvatskog šumarskog društva uz predsjednika Olivera Vlainića čine i dopredsjednici Petar Jurjević i Ivica Tikvić.
Novi Upravni odbor djeluje u sastavu: Martina Pavičić, Čedomir Križmanić,Goran Bukovac, Mandica Dasović, Ivan Grginčić,Tihomir Kolar, Darko Mikičić, Mario Bošnjak, Daniela Kučinić, Zoran Šarac, Boris Miler, Domagoj Devčić, Ariana Telar, Marijan Miškić, Lukrecija Butorac, Benjamino Horvat, Danijel Cestarić, Davor Bralić, Damir Miškulin, Boris Hrašovec, akademik Slavko Matić, Josip Dundović, akademik Igor Anić, Milan Glavaš, Josip Margaletić, Ivica Grbac, Dijana Vuletić, Davor Prnjak, Silvija Zec.
Novi Nadzorni odbor čine Stjepan Blažičević, Marina Mamić i Vlado Topić, te pričuvni član Herman Sušnik.
if 1=2 then 'im="" then %> else if 1=2 then %>
Rođen u Koprivnici 1890. Studij na Šumarskoj akademiji završio 1913. Radio je u Valpovu, potom u Dugom Selu. Glavni je šumar zagrebačke Gradske šumarije na Medvednici 1919–41. Zaslužan je za proglašenje 1300 hektara šume središnjega dijela Medvednice zaštitnom park-šumom 1932. Na njegovu je inicijativu otkupom šumskih posjeda grad povećao površinu gradskih šuma s 463 hektara (1919) na 1640 hektara (1936), a on je u njima organizirao gospodarenje zadržavši oplodnu sječu i ophodnju od 100 godina, uz čuvanje zaštitne, estetske i rekreativne funkcije. Posebnu je pozornost posvećivao izgradnji prometnica za potrebe šumarije i planinarskih staza, od kojih je najpoznatija Leustekova staza od Gračana do Sljemenske lugarnice.    IMENIK    HBL


ARHIVA VIJESTI: 2006 2007 2008

Nova Strategija EU za šume
NATURA 2000, šume i šumarstvo
Višenamjenski kanal Dunav-Sava utjecat će na šume istočne Slavonije
Prirodno gospodarena šuma je ekološki prihvatljivija od prašume
ARHIVA    

PRENOSIMO:
Šume bez šumara - Uprava Hrvatskih šuma viškom proglasila oko 500 stručnjaka (NoviList, 16. 8. 2014. - Marinko Krmpotić)
Šume su najbolje što unosimo u EU (Privredni vijesnik 1.7.2013. - akademik Slavko Matić)
Šuma ili potkornjaci, pitanje je sad! (Hrvatski planinar - Branko Meštrić)
UMIRU LI RIJEČI? Kritička prosudba hrvatskih naziva za šumu (Hrvatska revija - Ivan Šugar)
Što nedostaje Ministarstvu za regionalni razvoj, Šumarstvo i vodno gospodarstvo Vlade Republike Hrvatske (Šumarski list - B. Prpić)
21. ožujka - Svjetski dan šuma (www.skole.hr - Ljerka Čulina)
Na kraju jubilarne godine (Šumarski list - B. Prpić)
Šumari - vodiči kroz hrvatske prašume (Večernji list - H. Dečak)
Očuvajmo šume (Ekorevija - N. Jurković)
Zasijana šuma žirom hrasta lužnjaka (Alert - V. Horvat)
Starci ravnice (Ekorevija - T. Lukić)
I šume ubijaju, zar ne? (Zamirzine - M. Holy)

IMENIK
HRVATSKIH ŠUMARA


 ŠUMARSKI LIST



DIGITALNA BIBLIOTEKA

slučajna knjiga


ŠUMARSKI LINKOVI
   
ŠF HŠI HKISD DHMZ
EFN EFNS-DE