HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10630
ime NIKOLANDIĆ, Đuro
zvanje
zanimanje     
mr. sc., dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10630)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen11. 4. 1929.Šljivoševci /Donji Miholjac/
apsolvirao1955.
diplomirao1956.
magistrirao1973.PMF u Beogradu
karijera1956.šumarija Tikveš
umro27. 8. 2020.Osijek



 Sin Josipa i Ilone r. Balta. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio Šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Lacičima 1940., nižu gimnaziju u Osijeku 1946., a Srednju šumarsku školu pohađao je u Kraljevu (Srbija), maturiravši 1949. godine.
 Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zemunu i diplomirao 1956. godine. Napisao je i obranio diplomski rad iz znanstvenoga područja uređivanje šuma pod naslovom "Istraživanje elemenata strukture i prirasta kanadske topole u Belju".
 Poslijediplomski studij pohađao je na PMF-u u Beogradu. Stupanj magistra znanosti postigao je iz ekologije divljaci 1973., obranivši rad pod naslovom "Teritorijalno ponašanje srna u sumi Haljevo u Baranji".
 Nakon diplomiranja prvo zaposlenje kao pripravnik dobiva 1956. g. u Šumariji Tikveš, radeći pretežito na poslovima uzgoja i zaštite šuma. Nakon pripravničkog staža, početkom 1957., premješten je u Bilje, gdje je postavljen za zamjenika upravitelja Šumarije. Tu, uz poslove uzgoja, zaštite i iskorišćivanja šuma otpočinje i sa zadacima u lovstvu, koje je postalo njegovo osnovno životno opredjeljenje. Krajem iste godine (1957. ) seli se u Jagodnjak, gdje preuzima dužnost upravitelja šumarije. U toj je šumariji radio tijekom 1958. i 1959., pa i kasnije, kad je sjedište šumarije preseljeno u Belišće. Godine 1958. uspješno polaže stručni državni ispit, nastavljajući rad u Šumariji Belišće, tada u sastavu Lovno-šumskog gospodarstva "Košutnjak" Bilje.
 Kako je pokazivao posebno zanimanje za lovstvo i ekologiju divljaci, sredinom 1964. mr. sc. Đuro Nikolandić biva premješten u Operativno - znanstveni centar Bilje, gdje sve do sredine 1972. radi na operativnim zadacima Sektora za lovstvo i sudjeluje u projektima znanstvenih istraživanja biologije i ekologije srneće i jelenske divljaci te divljih svinja. Zbog sudjelovanja u "Hrvatskom proljeću", 1972. prisiljen je napustiti istraživački centar u Bilju i zaposliti se, putem javnoga natječaja, na radno mjesto upravitelja Šumarije Belišće OOUR-a LŠG "Jelen" Bilje. Na toj dužnosti ostaje dvije godine i sredinom 1974. vratio se u Bilje, gdje u RZ Zajedničkih službi LŠG "Jelen" Bilje radi kao rukovodilac Sektora lovstva i poljoprivrede.
 Kad je reorganizirano hrvatsko šumarstvo i osnovano JP "Hrvatske sume", od 1.1.1991. formalno prelazi u UŠ Osijek, gdje radi u stručnoj grupi na organizaciji i koordinaciji lovstva unutar "Hrvatskih šuma". U mirovinu je stupio krajem 1991. godine.
 Kao vrstan lovni stručnjak i znanstvenik mr. sc. Đuro Nikolandić već je puna četiri desetljeća nezaobilazno ime u svim značajnijim događanjima lovstva u Hrvatskoj. Dugogodišnji je član stalne komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja HLS-a na vise državnih i međunarodnih lovačkih izložbi, ekspert je CIC-a za krupnu divljač i lovačke trofeje i drugo.
 Sudjelovao je na nekoliko kongresa i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, od kojih bilježimo: VII., VIII. i IX. međunarodni kongres biologa divljaci održanih u Beogradu i Ljubljani 1965., Helsinkiju 1967. i Moskvi 1969., III. kongresu biologa u Ljubljani, međunarodnom savjetovanju o uzgoju srneće divljaci u Budimpešti 1976, simpozijima lovstva održanima na Brijunima 1989. i 1991. godine i dr.
 Za samoprijegoran rad u šumarstvu i lovstvu primio je mnoga priznanja i nagrade. Godine 1981., u povodu 100. obljetnice organiziranog lovstva u Hrvatskoj HLS dodijelio mu je plaketu za osobite zasluge na razvoju i unapređenju lovstva, a Prvo hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva spomendiplomu. Za izuzetan doprinos na organizaciji Izložbe hrvatskoga lovstva Zagreb ´96 HLS dodijelio mu je posebno priznanje, a ranije, Komisija za topole posebnu povelju (1975. ).
 Član je HŠD i HLS.
 Živi u Osijeku.

1Istraživanje elemenata strukture i prirasta sastojina kanadske topole na Belju", (dipl. rad). Zemun, 1956.
2Neka zapažanja o srnećoj divljaci u LSU Belišće. Bilten "Jelen" br. 3/60, s. 1-3.
3Odstrijel srndaća. Ibid. 5/60, s. 1-5.
4Odstrijel srna i lanadi. Ibid. 6/60, s. 7-10.
5Neka zapažanja o ishrani srneće divljaci. Ibid., 8/61, s. 5-8.
6Sume Podravlja i mogućnost uzgoja, srneće divljaci. Ibid. 7/61., s. 8-16.
7Ishrana srneće divljaci. Ibid. 12 i 13, s. 8-9 i 12-13.
8Zdravstveno stanje srneće divljaci. Ibid. 17/63., s. 28-30.
9Kasno parenje srna. Lovački vjesnik, Zagreb 1965.
10Prebrojavanje i izrada plana uzgoja srneće divljaci. Ibid., 23/65., s. 11-12.
11Uzgoj divljih svinja. Bilten Jelen br. 24/65., s. 16-18.
12Usmjeravanje dinamike i strukture populacije jelena na Bei ju, (sa Brna, J. i Munkacevic, V. ). Ibid., poseb. izd. br. 8/68, 1965-1968., s. 61-68.
13O selekcijskom odstrjelu srna i lanadi. Ibid., 26/66., s. 4-12.
14Kako srnjaci obilježavaju svoje teritorije. Ibid., 28/66., s. 12-14.
15Osnovne karakteristike jelenske rike u 1966. godini. Ibid., 29/66., s. 16-21.
16Sezonska prebivališta srneće divljaci. Ibid., 32/67., s. 8-10.
17Srneća divljač u zaštićenom i poplavnom području. Bilten "Jelen" br. 30/67., s. 12-14.
18O pojavi nekih krda srna. Ibid., 33/67., s. 15-17.
19O embrionalnoj dijapauzi kod srna. Lovac, Novi Sad 1967., s. 27-29.
20Srneća divljač u poljskim lovištima. Lovački glasnik, Bgd 1968.
21Ekološke karakteristike populacije srna na Bei ju. Ibid., poseb. izd., br. 7/68., s. 73-95.
22Juvenilan i subadultan razvoj jelenci-Ca (C. elaphus) u određenom uzgajalištu, (s Brna, J. i Majera, M. ). Znan. prak. poljopr, tehnol. 19(1-2) s. 1-24, Osijek 1969.
23Značaj biotehničkih mjera u otklanjanju uzroka oštećenja od divljaci. Bilten "Jelen" br 39/69., s. 9-12.
24Bez znanstveno-stručnog rada na uzgoju divljaci lovni turizam nema perspektive. Ibid., 42/70., s. 7-10.
25Hvatanje srna u mreže. Bilten "Jelen" br. 41/70, s. 10-12.
26Teritorijalno ponašanje srne (Capre-olus capreolus L. ^) u sumi Haljevo (Belje), (magistarski rad), PMF u Beogradu, 1972., s. 1-90.
27Neki problemi o zaštiti lovne faune u Slavoniji i Baranji. Priroda br. 2, 1972., Zagreb, s. 12-15.
28Istraživanje mogućnosti uzgoja muflonske i lopatarske divljaci i divljih svinja u ograđenom lovištu Dubasnica. Elaborat, 1973.
29Karakteristike prostornog rasporeda srna u ravničarskim šumama Baranje. Sa-opCenje na Međunarodnom simpoziju lovstva, Budimpešta 1976.
30Uzgoj srneće divljaci u suvremenim ekološkim uvjetima Panonske nizine. Lovačke novine 1980.
31Projekt uzgoja divljih svinja u ograđenom lovištu Koha. LŠG "Jelen", Zajed. službe, Bilje 1981.
32Lovnoprivredna osnova Podunavskog lovišta "Plavna", (sa Brna, J. i NovakoviC, V. ). LŠG "Jelen". Zajed. službe, Bilje 1982.
33Značaj ekologije životinja u lovnoj praksi. Ibid. br. 4, Zagreb 1982., s. 31-33.
34Značaj soli u ishrani divljaci. Ibid., 7-8, Zagreb 1982., s. 35-37.
35Neka zapažanja o uzrocima uginuća srneće divljaci u Baranji, (s Hichter, S. ). Lov. vjesnik, br. 12, Zagreb 1982., s. 321-313.
36Uzgoj divljih svinja u ograđenim lovištima. Zbornik Zajednice privrednog lovstva Jugosl. 1984.
37Mogućnost intenzivnog uzgoja srneće divljaci na području Slavonije i Baranje. Lov. vjesnik br. 2, Zagreb 1984., s. 81-83.
38Program razvoja i unapređenja divljaci i njihovih staništa za period 1986. -1990. godine LŠO "Jelen", (sa Brna, J. i Nova-ković, V. ). Zajed. službe, Bilje 1985.
39Sto treba znati o ishrani srna. Lov. vjesnik 1986., Zagreb, s. 10-13.
40Biološka i ekonomsko-financijska osnova razvoja lovstva na Petrovoj gori i Orlovi. Karlovac 1989.
41Projekt uzgajanja divljih svinja Go-ricanci. Bos. Petrovac 1990.
42Program zajedničkog ulaganja u ograđeno lovište Kozarac. Osijek 1991.
43Uticaj nekih gospodarskih mjera i ekoloških čimbenika na težinu divlje prasadi (Sus scrofa L. ^), (sa Brna, J. i Cvetič, Lj. ). Znan. prak. poljopr, tehnol. 20(1-2), s. 48-68, Osijek 1991.
44Prilog poznavanju produktivnih svojstava jelena (C. elaphus) u farmskom uzgoju divljaci, (sa Brna, J. i Majera, M. ). Znan. prak. poljopr, tehnol. 22(1), s. 25-32, Osijek 1992.
45Nikolandić, D., Brna, J. i Urošević, B., 1992: Veličina, sastav i ponašanje u čoporima divljih svinja kod Hranilišta u ljetujem prihranjivanju (Sus scrofa L.). Š.L. 6-8, s.295 PDF
46Brna, J., Nikolandić, Đ., Urošević, B., 1993: Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenim uzgajalištima. Š.L. 3-5, s.109 PDF
47Lovnogospodarska osnova za lovište "Garjevica" br. VII/4 za razdoblje 1995. -2005.
48Nikolandić, Đ., D. Degmečić, 2007: Plodnost i veličina legla kod europske srne (capreolus capreolus, L.) u šumi Haljevo. Š.L. 9-10, s.465 pdf
49Nikolandić, Đ., D. Degmečić, 2007: Prirast kod europske srne (Capreolus capreolus L.) u šumama Baranje. Š.L. 11-12, s.565 pdf

nedeterminirano:
50Lovnogospodarska osnova za lovište "Oarje vica "1991 -3001.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 Pavel, H.: Srna, (monografija), Bratislava 1979., s. 39 i 57.
 Frković, A.: Bibliografija LRV 1892-1991., s. 147, 198, 211, 220, 263, 427.
 *** ŠL 3-4/1997., s. 187.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM