HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11157
ime RASTOVSKI, Petar
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga4/11157)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen22. 4. 1944.Karlovac
srednje obr.1963.Šumarska škola KarlovacŠumarski tehničar
apsolvirao1968.
diplomirao29. 12. 1969.
magistrirao14. 12. 1976.Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagrebu
doktorirao20. 3. 1985.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro10. 2. 1998.Malovan /Gračac/



 Sin Ivana i Fanike r. Rade. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio kovinotokar, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1959., a Šumarsku školu 1963.
 Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 29.12.1969.
 Nakon završetka studija godinu dana radio je u Komunal. poduz. "Zelenilo" Karlovac, a 1.3.1971. zaposlio se, u svojstvu pripravnika, u biv-šem Institutu za četinjače u Jastrebarskom, Odjel za pedologiju i ishranu.
 Poslijediplomski studij studirao je na PMF-u u Zagrebu, znanstveno područje eksperimentalna botanika. Nakon obrane magistarskog rada naslova "Prilog rješavanju problema ishrane običnog bora (Pinus sylvestris L.) u rasadnicima četinjača", 14.12.1976. stekao je zvanje asistenta.
 Disertaciju iz područja silviku ture, specijalnost prehrana drveća, pod naslovom "Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala" obranio je 20.3.1985. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Nakon toga radio je kao samostalni istra-živač u Odjelu za ekologiju Šumarskog instituta Jastrebarsko u zvanju znanstvenog suradnika (20.11.1985.). U znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik izabran je 31.1.1990., a u zvanje znanstveni savjetnik 17.1.1994. godine.
 Dr. sc. Petar Rastovski je tijekom poslijediplomskog studija i kasnije radio na različitim tematskim zadacima vezanim uz problematiku pedologije (kartiranje tala), fiziologije i prehrane šumskog drveća u šumskim rasadnicima, kulturama četinjača, kao i u prirodnim sastojinama, a posljednjih godina i na problemima sušenja šuma. Bio je 26 godina ekofiziolog u Šumarskom institutu Jastrebarsko. U znanstveno - istraživačkom radu postiže značajne rezultate, a u znanosti napreduje rekordnom brzinom. U suradnji s drugim istraživačima istražuje utjecaj polutanata, kao i teških kovina, na šumske ekološke sustave. "Baveći se ekofiziologijom, tom tajnom nedokučivom prostom oku i običnom umu, shvatio je među prvima da šume ne mogu više same podnijeti naše brzo i nervozno vrijeme, našu nestrpljivost da čim prije uberemo njihove plodove ne misleći često pritom na posljedice. Shvatio je da trebaju pomoć. Zbog toga je dao iznimno vrijedne i u skoroj budućnosti, unatoč tehnološkom napretku, teško dostižne rezultate iz područja prehrane šumskog drveća i produkcije cjelokupne biomase", (Vukelić, Gračan, Orešković, ŠL 1-2, 1998.).
 Sudjelovao je na mnogobrojnim stručnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu, na IUFRO kongresima, III. i IV. Kongresu biologa Hrvatske, Kongresu fiziologa i dr.
 Rezultate istraživanja objavljivao je u Šum. listu, Radovima Šum. instituta Jastrebarsko te u stranim časopisima i zbornicima domaćih i
 stranih znanstvenih skupova. Objavio je 80 pretežito znanstvenih radova.
 Dr. sc. Petar Rastovski bio je tehnički urednik časopisa Radovi Šum. instituta, te predsjednik Znanstvenog vijeća i Vijeća istraživača od 1992. godine. U Šum. listu bio je član Uređivačkog odbora znanstvenostru-čnog područja "Šumski ekosustavi".
 Bio je aktivan član većeg broja društva: HŠD, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog botaničkog društva, Hrvatskog društva za biljnu fiziologiju i društva za zaštitu voda i dr., a bio je i član Odbora za biokemiju i Odbora za daljinska istraživanja HAZU. U dva navrata obnašao je dužnost tajnika u Hrvatskom društvu za tloznanstvo.
 Bio je dragovoljac Domovinskog rata u postrojbama ZNG i HV (11.11.1991.-24.4.1992.).
 Tragična smrt njega i kolega, znanstvenika iz Šum. instituta Jastrebarsko i Šum. fakulteta u Zagrebu 10.2.1998. kod Malovana nedaleko Gračaca prekinula je i njegov plodonosni rad i osiromašila hrvatsku šumarsku znanost i šumarstvo za vrsnog i uglednog znanstvenika.
 Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je posmrtno Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana.

1Mineralna ishrana klijanaca običnog bora (Pinus sylvestris L.) na pseudogleju, luvisolu i akričnom luvisolu na vapnencu. Agrohemija 1-2, Beograd 1977., s. 59-73 i Zemljište i biljka 3, Beograd 1978., s. 197-211.
2Uzgoj sadnica evodije (Evodia hupe hensis Dode.). Pčela 8, Zagreb 1979., s. 217-221.
3Prilog rješavanju problema uzgoja klijanaca nekih vrsta četinjača na posebnim supstratima u lijehama. Šumarstvo 4-5, Beograd 1979., s. 3-17.
4Utjecaj N, P, K hraniva na rast biljaka obične smreke (Picea Abies Karst) uzgajanih na posebnom supstratu. Agrohemija 3-4, Beograd 1979., s. 139-149.
5Neki aspekti mineralne ishrane biljaka zelene duglazije (Pseudotsuga taxifolia v. viridis) na posebnom supstratu u lijehama. Ibid., 11-12, 1979., s. 468-476.
6Elementi rasta i kemijski sastav iglica nekih vrsta četinjača kao indikator opskrbljenosti pojedinih supstrata hranivima. Šumarstvo 6, Beograd 1980., s. 3-13.
7Komlenović, N., Rastovski, P. i Markoja, Đ., 1980: Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et Gr.) i bruoijskog bora (Pinus brutia Ten.) s obzirom na upotrebljene sjetvene supstrate i mineralna gnojiva. Š.L. 11-12, s.461 PDF
8Rast sadnica bagrema (Robinia pseu doacacia L.). na antropogenom tlu i posebnom supstratu. Pčela 4, Zagreb 1981., s. 98-104.
9Rekultiviranje šljunčara oštećenih šumskih zemljišta, (s Mayer, B. i Komlenović, N.). Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana 1981., L. 19., Št. 1, s. 205-214.
10Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČAN i Petar RASTOVSKI, 1981: Prilog rješavanju odnosa ishrane i rasta nekih proveniencija obične smreke (Picea abies Karst.).. Š.L. 5-7, s.211 PDF
11Testiranje teorije o strukturi zemljišnog pokrova u okviru dijela rada na osnovnoj pedološkoj karti SR Hrvatske, (s Mayer, B.). Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knj. 10, ANU BiH, Sarajevo 1982., s. 27-39.
12Mogućnost unapređenja proizvodnje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Matt./ Liebl) i crnike (Quecus ilex L.) primjenom mineralnih gnojiva (s. Komlenović, N.). Šum. list 5-6, 1982., s. 209-217.
13Komlenović, N., Markoja, Đ., Rastovski, P., 1983: Istraživanja utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva za rast i ishranu nekih vrsta drveća i grmlja. Š.L. 3-4, s.193 PDF
14Utjecaj dušika i fosfora na rast obične smreke (Picea abies Karst) i sitkanske smreke (Picea sitchensis Carr.) na akričnom luvisolu na vapnencu. Agrohemija 5-6, Beograd 1983., s. 243-250.
15Mineralna ishrana nekih vrsta četinjača na raznim tipovima tala. Zbornik radova Jug. društva za biljnu fiziologiju, 4. Seminar - fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka. Beograd 1984., s. 153-164.
16Uspijevanje četinjača u kulturama na području Šum. gospodarstva Bjelovar, (sa suradnicima). Radovi 65, ŠIJ 1985., s. 69-77.
17Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala, (disertacija), Šum. fak. Zagreb 1985.
18The effects of phosphorus on the growth and nutrition of some conifers, (s Komlenović, N.). Sedmi simpozijum Jug. društva za fiziologiju biljaka, Aranđelovac, 3-8, juni 1985. Zbornik, s. 298.
19The influence of biogenic elements on the development of scotch pine (Pinus sylvestris L.) on the various forest soils. 18 th IUFRO Congres, Ljubljana September 1986, Voluntary Paper.
20Utjecaj primjene mineralnih gnojiva na neke osobine istraživanih tipova tala pod nasadima običnog bora (Pinus sylvestris L.). Agrohemija, 4, Beograd 1986., s. 293-302.
21Prilog istraživanjima akumulacije četinjača u nasadima običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala. Šumarstvo 5-6, Beograd 1986., s. 37-42.
22Komlenović, N. i Rastovski, P., 1986: Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje tri vrste četinjača. Š.L. 1-2, s.5 PDF
23Varijabilnost veličine sjemena i klijanaca običnog bora (Pinus silvestris L.) uzgajanih u hranjivoj podlozi. VII. kongres biologa Jug., Budva 29.09. - 03.010.1986., (saopćenje), s. 228.
24Prilog istraživanju korelacije između veličine sjemena i biomase klijanaca kod običnog bora (Pinus sylvestris L.). Zbornik radova sa III. Međunarodnog kongresa biologa Hrvatske, Mali Lošin 5.-10.10.1987., s. 108.
25Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala. Radovi ŠIJ 76, 1988., s. 1-196.
26Istraživanje rasta i ishrane biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), medunca (Quercus pubescens Wild.) i crnike (Quercus ilex L.), (s Komlenović, N. i Gračan, J.). Radovi ŠIJ 75, 1988., s. 33-51.
27Prilog istraživanjima o uspijevanju običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala u SR Hrvatskoj. Radovi ŠIJ 75, 1988., s. 51-56.
28Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N. i Rastovski, P., 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Š.L. 5-6, s.217 PDF
29First investigation results of genetic specifity of Quercus genus mineral nutrition. Acta bot. Croatia., (s Komlenović, N. i Gračan, J.). Corelation between seed size and biomass of saplings by Scotch Pine (Pinus sylvestris L.). Period. biolog., 1989. Vol. 91., No 1.
30Istraživanje stanja ishrane poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u utvrđenim ekološko - gospodarskim tipovima šuma u Hrvatskoj. Radovi ŠIJ 80, 1989., s. 43-63.
31Research on growth of Broad leaved and Conifer species with balled root system. XIX IUFRO Congress, Montreal, Canada 1990., Division 2, Procedings, pp. 472.
32First results of (Quercus robur L.) Provenance experiment in Croatia, (sa Gračan, J. i Komlenović, N.). XIX IUFRO Congress, Montreal, 1990. Canada, Division 2, Proceedings, pp. 496.
33Die-Back of Austrian Pine in Istria, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). XIX Congress, Montreal, 1990, Canada, Division 2, Proceedings, pp. 558.
34Research of Nutritional of Silver (Abies alba Mill.) of different damage degree, (s Komlenović, N.). 6. IUFRO - Tannensymposium, Zagreb, 24.- 27.09.1990., 1992., pp. 183-190.
35Investigation the Nutrition of Fir (Abies alba Mill.) in various stage of demage, (s Komlenović, N.). VI IUFRO - Tannensymposium. Zagreb, 24.-27.09.1990. Zusammenfassungen der Referate, s. 33.
36Godišnje promjene koncentracija hraniva u iglicama jele (Abies alba Mill.) različitog stupnja oštećenja. IX. Simpozij JDBF, Gozd Martuljek, 28.05. - 02.06.1990. Knjiga povzetkov, s. 132.
37Utjecaj gnojenja na pojavu i održavanje mladog naraštaja jele, (u suradnji). Radovi, Vol. 25, 2, 1990., s. 323-336.
38Komlenović, N., Mayer, B. i Rastovski, P., 1990: Opterećenost kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre sumporom i teškim metalima. Š.L. 11-12, s.451 PDF
39Prilog sanaciji erozije na području izvori-šta rijeke Une, (u suradnji). Radovi , Vol. 26, br. 1, 1991., s. 5-23.
40Istraživanja stanja ishrane hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Lieblein) u utvrđenim ekološko gospodarskim tipovima šuma Hrvatske, (s Komlenović, N. i Bezak, K.) Radovi, Vol. 26, br. 1, 1991., s. 43-59.
41Prvi proredni zahvati produkcija biomase i njezin kemizam u kulturi obične smreke (Picea abies Karst.), "Velika buna", (u suradnji). Radovi, Vol. 26, br. 1, 1991., s. 77-93.
42Komlenović, N., Mayer, B. i Rastovski, P., 1991: Unos teških metala onečišćenjem poplavnim vođama u tla nizinskih šuma istočne Slavonije. Š.L. 3-5, s.131 PDF
43Odnos ishrane i oštećenosti jele (Abies alba Mill.) u šumi jele s rebračom na području Fužina., (s Komlenović, N. i Pezdirc, N.). Radovi, Vol. 26. br. 2, 1991., s. 187-198.
44Komlenović, N. i Rastovski, P., 1991: Utjecaj imisija na šumske ekosisteme Hrvatske. Š.L. 3-5, s.203 PDF
45Utjecaj različitih načina uzgoja i sadnje sadnica obične smreke (Picea abies Karst.) na njihov rast, (u suradnji). Radovi, Vol. 26, br. 2, 1991., s. 211-222.
46Gračan, J., Komlenović, N., Rastovski, P., 1991: Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Š.L. 6-9, s.245 PDF
47Sanerung der Flyscherosion Istriens durch anbauen von Aleppokiefer (Pinus halepensis Mill.), (s Komlenović, N. i Mayer, B.). Savjetovanje "Erozija i promjena strukture tla" u organizaciji radne grupe za zaštitu tla Asocijacija: ALPE - ADRIA, ALPE - JADRAN, ARGE - ALP, ALPE - DONAU, održano u Zagrebu 7.- 8.10.1992.
48Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) i brnistre (Spartium junceum L.), (s Komlenović, N. i Mayer, B.). Radovi, ŠIJ, Vol. 27, 1992., Br. 1, s. 5-15.
49Utjecaj različitih načina uzgoja i sadnje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na njihov rast, (u suradnji). Radovi, Bol. 27, br. 1. 1992., s. 55-63.
50Waldboden - inventuren in Kroatien unter besonderer Beruksich moglicher Versauerungs - tendenzen. ARGE - ALP und ALPEN - ADRIA Symposium aus der Atmosphere und Waldenboden - lastung in den diese Landern, (mit Komlenović, N.). (Von 27.4.-29.4.1993. in Berschetsgaden.
51Sanierung der Flyscherosion Istriens durch Anbauen von Aleppokiefer, Bödenerosion und Strukturveränderungen, ARGE-ALP und APLEN - ADRIA, (mit Komlenović, N. und Mayer, B.). München 1993., pp. 76-83.
52Proizvodnja šumskih sadnica primjenom novih metoda uzgoja i mineralnih gnojiva, (s Komlenović, N.). Radovi ŠIJ, 28 (1/2): 147-156., 1993.
53Novi rezultati istraživanja o utjecaju imisija na šumske ekosustave Republike Hrvatske, (s Komlenović, N.). Radovi ŠIJ 28, br. 1-2, 1993., s. 115-128.
54Proizvodnja šumskih sadnica primjenom novih metoda uzgoja i mineralnih gnojiva, (s Komlenović, N.). Radovi, ŠIJ, Vol. 28, 1993., br. 1-2, s. 147-156.
55Istraživanje stanja prehrane i rasta obične bukve, (Fagus sylvatica L.) Panonskog područja Hrvatske, (s Bezak, K.). Radovi ŠIJ 29 (2), 1994. 259-277.
56Sadržaj teških kovina u tlima Jastrebarskog, (s Mayer, B. i Komlenović, N.). Radovi, ŠIJ 29, 1, 1994. s. 111-121.
57Stanje ishrane hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i obične jele (Abies alba Mill.) u odnosu na oštećenost krošanja, (s Komlenović, N.). Peti kongres biologa Hrvatske, Pula. Zbornik sažetaka priopćenja, Zagreb 1994., s. 203-204.
58Teški metali (Pb, Zn, Cu) u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). Znanstveni skup "Metali u hrani i okolišu", Stubičke Toplice, Hrvatsko farmaceutsko društvo, Zbornik radova, Zagreb 1994., s. 230-236.
59Concentrations of Sulphur in the Needles of Black Pine (Pignus nigra Arn.) in West Croatia, (s. Komlenović, N.). Radovi ŠIJ 31, br. 2, 1995., pp. 125-131.
60Cu und Zn Einträge in die Wald - böden des nördlichen un westlichen Croatiens unter dem Einfluss des stammablaufwassers der Buchen, (mit Komlenović, N. und Seletković, Z.). Bevertung von Stoffbelastungen der Böden am von Schwermwttalen. ARGE - ALP, München 1995., pp. 34-39.
61Concentrations of Sulphur in the Needles of Black Pine (Pinus nigra Arn.) in West Croatia, (s Komlenović, N.). Poster Abstract. IUFRO World Congress, 6-12 August 1995, Tampere, pp. 103-104.
62Prilog unapređenju proizvodnje šumskih sadnica primjenom mineralnih gnojiva. Radovi. ŠIJ 30, br. 1, 1995., s. 37-46.
63Komlenović, N., Orlić, S., Rastovski, P., 1995: Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština. Š.L. 5-6, s.169 pdf
64Unapređenje proizvodnje šumskih sadnica primjenom novih mineralnih gnojiva i sjetvenih supstrata, (s Komlenović, N.). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Knj. 1, Zagreb 1996., s. 295-305.
65Der Einfluss von Buchen auf die Bodenversanerung, (mit Komlenović, N.). Expertentagung der gemeinsamen Arbeitsgruppe Bodenschutz an 14. und 15.03.1996. in Salzburg. Alpen - Adria, pp. 32-37.
66Utjecaj sumpora i teških kovina na kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Rijeke i istočne Istre, (s Komlenović, N. i Novosel, D.). Savjetovanje "Prirodoslovna istraživanja Riječkog područja", Rijeka, 23-26.10.1996. Knjiga sažetaka, s. 37.
67Anketa o sušenju šuma u Hrvatskoj, (s Harapin, M. i Komlenović, N.). Ibid., knj. 2, Zagreb 1996., s. 53-58.
68Utjecaj sumpora i olova na vegetaciju i šumska tla u zapadnoj Hrvatskoj, (s Komlenović, N. i Novosel, D.). Zaštita šuma i pridobivanje drva. Knj. 2, Zagreb 1996., s. 179-189.
69Forest condition in Croatia, (s Komlenović, N. i Vrbek, B.). Forest soil condition in Europe. 13. Tash force ICP - Forests meeting, Furngham 1997., pp. 143-145.
70The influence of biogenic elements on the development of Scotch pine (Pinus sylvestris L.) on varios forest soils. Periodicum Biologorum, Vol. 29., No. 1, Zagreb 1997., pp. 135-140.
71Proreda i mineralna prehrana kao mjere njege u kulturi obične smreke, (s. Orlić, S. i Ocvirek, M.). Radovi ŠIJ 32, br. 1, 1997., s. 55-66.
72Istraživanje utjecaja razine fosfora na uspijevanje četiriju vrsta četinjača na akrič-nom luvisolu. Radovi ŠIJ 32, br. 1, 1997., s. 77-85.
73Utjecaj primjene mineralnih gnojiva na uspijevanje korova u nasadima običnog bora (Pinus sylvestris L.) na raz ličitim tipovima tala u Hrvatskoj, (s Liović, B.). Radovi ŠIJ 32, br. 1, 1997., s. 87-96.
74Prilog proučavanju novih metoda proizvodnje šumskih sadnica u rasadnicima primjenom granuliranih i tekućih mineralnih gnojiva, (s Komlenović, N. i Novosel, D.). Šesti kongres biologa Hrvatske, Opatija 22-26. rujna 1997. Zbornik sažetaka priopćenja, s. 178-179.
75Orlić, S., Komlenović, N., Rastovski, P., Ocvirek, M., 1997: Uspijevanje šest vrsta četinjača na lesiviranom tlu na području Bjelovara. Š.L. 7-8, s.361 pdf
76Rastovski, P., 1998: Stanje prehrane biljaka u šumskim rasadnicima Uprave šuma Split, glede plodnosti tla i supstrata te načina uzgoja. Š.L. 1-2, s.3 pdf

nedeterminirano:
77The content of Biogenous elements and some pigment in leaves and needles of some deciduous and conifer species. 1st Slovenian Symposium on Plant Physiology. Abstracts: 6-6, Gozd Matuljek.
78Kvantitativne i kvalitativne razlike kod nekih pigmenata u iglicama običnog bora (Pinus sylvestris L.). Ibid., s. 227.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 *** ŠIM, s. 32, 43, 46, 50, 54, 119, 149, 150, 154, 157, 160, 178.
 *** ŠL 1-2, 1995., s. 56.
 *** ŠIB, s. 11, 18, 21-27, 37, 49, 52, 54, 69.
 Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista. ŠL 3-4, 1997., s. 182, 188.
 Vukelić, J., Gračan, J., Orešković, Ž.: Dr. sc. Petar Rastovski - znanstveni savjetnik (22.4.1944. - 10.2.1998.). In memoriam. ŠL 1-2, 1998., s. 105-108, 120-121.
 Sever, S.: Na vječni spomen (In perpetuam rei memoriam) - Nek vam je vječni plov po šumištima našim - Žal na šumarničkom grobištu. Mehanizacija šumarstva 23, 1, Zagreb 1998., s. 1-5.
 *** ŠL 5-6, 1998., s. 277.
 *** Časopis "HŠ" 15, 1998., s. 1-2.
 *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 646, 693.
 *** Spomenica. Radovi ŠIJ, izv. izdanje br. 7, Jastrebarsko 1998.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 GRAČAN, Joso: Ante Krstinić, Nikola Komlenović, Branimir Mayer, Petar Rastovski, Zlatko Perić i Goran Bušić - skupna komemoracija i ispraćaj u Jastrebarskom, ŠL 1-2/1998, s.105 PDF
 VUKELIĆ, Joso: Dr. sc. Petar Rastovski (22. 4. 1944. - 10. 2. 1998.)., ŠL 1-2/1998, s.120 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM