HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID12114
ime WESSELY, Josip Josef
zvanje
zanimanje     
veteran austrijskog šumarstva, glavni nadzornik državnih imanja
     

                                                                IZBOR      (knjiga5/12114)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen6. 3. 1814.Beč
apsolvirao Mariabrunn
umro10. 10. 1898.Beč



 Polazio je Politehniku i Sveuč. u Beču. Šumarske je znanosti završio na c. kr. Šum. učilištu u Mariabrunnu kod Beča.
 Nakon rada u državnoj službi, kod koje je 1851. bio c. kr. ministarski perovođa u Beču, povjereno mu je 1852. osnivanje i uređenje moravsko-šleskog Šum. učilišta u Ausseu, gdje je radio kao prvi učitelj šumarstva. God. 1855. stupio je u službu Upraviteljstva državnih željeznica i postao upravitelj njezinih domena u Banatu. Kasnije je djelovao kao vrhovni nadzornik dobara austrijske carevine. Od 1867. do 1870. bio je ravnatelj c. kr. Šum. akademije u Mariabrunnu. Zatim ga je bečko Ministarstvo vojske uputilo na proučavanje Deliblatskih pijesaka u Banatu (1870.-71.), pa je svoja opažanja i prijedloge o smirivanju pijesaka i privođenju kulturi objavio u djelu "Der europäische Flugsand..." (1873.).
 Bio je jedan od najodličnijih austrijskih šumara. Ugled šumarskog zvanja podigao je na doličnu visinu. Bio je jednako uspješan kao učitelj šumarstva, organizator i kao šum. stručni pisac. Svojedobno mu je dodijeljen Viteški red Franje Josipa I.
 Njegov stručni rad znakovit je i za hrvatsko šumarstvo, posebno za pošumljavanje krša Vojne krajine. Temeljem naloga austrijske vlade da se hrvatski krš treba "zagajiti i privesti kulturi" i zadaće koju mu je povjerio Karlovački generalat, tijekom 1875. proučio je primorski vojni krš i u opširnom djelu, tiskanom 1876. na njemačkom i hrvatskom jeziku (u prijevodu I. Viteza Trnskog) pod naslovom "Kras hrvatske Krajine..." detaljno je opisao prilike na kršu i predložio mjere za poboljšanje stanja. Smatrao je da će radovi na pošumljavanju krša utjecati i na poboljšanje ekonomskih i socijalnih prilika područnog stanovništva. Osim toga J. Wessely utjecao je i na osnivanje Kr. nadzorništva za pošumljavanje kraša krajiškoga područja u Senju (1878.).
 God. 1879., kao izaslanik austrijskog držav. šum. društva, predsjedava i sudjeluje u raspravama i praktičnom dijelu programa Treće kraške skupštine održane na području Divače, Rijeke i Senja, sa zadatkom proučavanja radova na pošumljavanju krša. HSŠD biralo ga je za počasnoga člana (1851., 1877.). Na skupštini HSŠD u Sisku 1877. u stručnoj raspravi govorio je o korišćenju hrastove kore kao taninske sirovine. Tom je prilikom naglasio da je uvijek nastojao unaprijediti hrvatsko šumarstvo.

1Oesterreichs Alpenländer und ihre Forste. Wien 1853.
2Die Bodenkultur Oesterreichs, (sa J. L. Lorenzom). 1873.
3Der europäische Flugsand und seine Kultur, (Europski živi pijesak i njegova kultura). Wien 1873., p. 1-378.
4Das Karstgebiet Militär-Kroatiens und seine Rettung, dann die karstfrage überhaupt. Agram 1876., p. 1-366.
5Wessely Josip, 1877: Kras hrvatske krajine i kako da se spasi, za tiem kraško pitanje uploške.. Š.L. 2, s.57 PDF
6Naše današnje znanje o brstu i brstiku, (Prilog Šum. listu, društvenom organu HSŠD). Zagreb 1879., s. 1-86.
7JosipWessely, glavni nadzornik dobara i ravnatelj Šumarske akademije, 1879: Prilog družtvenomu organu hrv.-slav. šumarskoga družtva: Naše današnje stanje o brstu i brstiku. Š.L. 5, s.231 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 *** Službeno izvješće o XII. velikoj skupštini austrijskog šum. društva... ŠL 1879., s. 153-225.
 *** ŠL 1880., s. 140; 1882., s. 222; 1890., s. 370; 1971., s. 334; 1976., s. 298, 381; 1979., s. 33, 34; 1986., s. 344; 1987., s. 390; 1998., s. 553; 1999., s. 56.
 *** Wessely Josip. In memoriam. ŠL 1898., s. 453.
 *** Kratak životopis Josipa Wesselya i Roberta Micklitza. ŠL 1899., s. 46-47.
 *** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL 1901., s. 50.
 Španović, T.: Deliblatski pijesak. ŠL 1936., s. 29, 30, 40, 277, 518, 630.
 *** Aktuelna pitanja u pogledu budućeg pošumljavanja Deliblatskog pijeska. ŠL 1937., s. 520.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 68, 92, 172, 214, 263.
 *** PŠH 1846-1976., s. 20, 26, 31, 49, 50, 79, 80, 121, 181, 187, 190, 206, 230, 233, 353, 410.
 *** ŠE 2, 1983., s. 103, 270, 311, 313, 317, 319; ŠE 3, 1987., s. 610, (Životop.).
 *** Šume u Hrvat. Zgb 1992., s. 285.
 *** HŠD 1846-1996., Zagreb 1996., s. 13, 24, 39, 41, 42, 44, 103.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM