HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID12166
ime ZIKMUNDOVSKY, Ferdo
zvanje
zanimanje     		 kr. odsječni savjetnik, zemaljski šum. izvjestitelj, reformator hrv. šumarstva, predsjednik HSŠD
     

     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen13. 10. 1843.Osijek
umro9. 12. 1912.Zagreb
dodatne listepredsjednici HŠD


     ŽIVOTOPIS


 
 Otac mu je bio vojni službenik, a majka Osječanka, r. Hinleder, domaćica. Pučku i građansku školu polazio je u raznim mjestima Austrougarske monarhije, a višu realku završio je u Celovcu (Klagenfurt, Austria). Šum. znanosti studirao je na Šum. učilištu u Mariabrunnu kod Beča od 1861. do 1863.
 Vježbenički staž proveo je u Do njoj Austriji (Wienerwald) i u Ugarskoj (Sv. Gotthard). God. 1867. položio je viši državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva s odličnim uspjehom. Krajem 1865. dobio je mjesto šumara u Miklošu na posjedu kneževskih dobara Schaumburg Lippe (Hrvatska). God. 1874. izabran je u rangu nadšumara za upravitelja Gospodarstvenog ureda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški. Nezadovoljan neuređenim odnosima u krajiškim imovnim općinama odlazi Šum. ravnateljstvu Benediktinskog samostana Admond u Gor. Štajerskoj, gdje radi na uređivanju gorskih šuma.
 Kao zapaženog šum. stručnjaka Ministarstvo za poljodjelstvo u Beču imenovalo ga je 1879. c. kr. zemaljskim šum. nadzornikom za Dalmaciju u Zadru. Osim inpekcijske službe radio je na unapređenju šum. proizvodnje obnovom degradiranih sastojina resurekcionom sječom i pošumljavanjem, zatim na uređenju bujica, ali i na unapređenju voćarstva. Za uspješno djelovanje ministar poljodjelstva iskazao mu je priznanje 1883. godine.
 God. 1884. boravio je s grupom šumara na studijskom putovanju u Francuskoj radi upoznavanja s radovima na uređivanju bujica, sprečavanju vododerina i pošumljavanju bujičnih područja, te je na racionalniji način nastavio s uređenjem bujica u Dalmaciji. Za rad na tom području dodijeljen mu je 1885. Viteški red Franje Josipa I., a 1890. i naslov c. i kr. šum. savjetnika.
 God. 1891. tadašnji ban Khuen Hedervary pozvao je Zikmundovskog u hrv.-slavonsku zemaljsku službu da preuzme upravu autonomnog šumarstva i provede preustroj šumarstva pa je i službeno 1892. preuzeo, kao šum. savjetnik, dužnost zemaljskog šum. nadzornika. Da je i prije dolaska u Zagreb dobro poznavao stanje u hrv. šumarstvu, svjedoče njegovi članci u Šum. listu i Agramer Zeitungu.
 Posebno je zaslužan što je u Odjelu za unutarnje poslove uspio izdvojiti poslove šumarstva u samostalan odsjek koji je počeo djelovati 1894., kada je imenovan odsječnim savjetnikom, zemaljskim šum. izvjestiteljem i predstojnikom odsjeka. Na dužnosti predstojnika bio je do umirovljenja 1904. godine, radeći u interesu šumarstva i statusa šum. osoblja. Osim toga sudjelovao je u obradi skupine zakona koje je Sabor donio 1894. i 1895. Pripada mu autorstvo "Zakona kojim se uređuje šumskotehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", "Zakona kojim se uređuje stručna uprava i šum. gospodarenje u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom" i "Zakona o uređivanju bujica (vododerina)".
 Od 1893. do 1898. bio je predsjednik stalnog povjerenstva za državne šum. ispite. U Šum. listu surađivao je od početka izlaženja 1877. pa do 1898. u kojem je, između ostalog, prikazao stanje šuma i šumarstva Gradiške imovne općine i Dalmacije.
 Bio je član HSŠD od 1876., upisan u Zlatnu knjigu utemeljitelja. Izabran je za predsjednika 1893., a od 1896. do 1905. na mjestu je prvog potpredsjednika. Bio je član izaslanstva za podnošenje društvenih predstavki banu i vladi. Zaslužan je za povećanje broja članova i financijskog jačanja društva te za izgradnju Šumarskoga doma, a posebno za osnivanje i uređenje Šum. muzeja u Zagrebu. Bio je član Zemaljskog izložbenog odbora na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i član Državnog šum. društva u Beču.
 Ferdo Zikmundovsky zaslužan je za unapređenje hrv. šumarstva u cijelosti i u povijesti šumarstva pripada mu značajno mjesto "i stoga je nerazumljivo kako nije našao mjesto u Šum. enciklopediji, ali svakako ulazi u HBL LZ "Miroslav Krleža" u Zagrebu", (O. Piškorić, 1992.).

     RADOVI

1Zikmundovsky F., nadšumar, 1877: O utamanjivanju grabežljive zvjeradi.. Š.L. 2, s.122 PDF
2Zikmundovski, nadšumar, 1877: Gradiška imovna obćina sa šumarskoga stanovišta.. Š.L. 3, s.189 PDF
3Šumska gojitba u Dalmaciji. Ibid. 1880., s. 46-47.
4Eucalyptuse in Dalmatien. Oesterr. M.f.M. Wien 1880., p. 440-443; 1882., p. 74-79.
5napisao Ferd. Zikmundovsky, c. kr. nadzornik šumarstva za Dalmaciju, 1882: Spomenica o upravi i stanju imovnih obćina. Š.L. 2, s.67 PDF
6napisao F. Zikmundovsky, šum. nadzornik u Zadru, 1882: Eucalyptus. Š.L. 3, s.152 PDF
7Priobćuje Ferdo Zickmundovsky, c. kr. zemalj. šum. nadzornik, 1885: Šumarstvo u Dalmaciji.. Š.L. 4, s.141 PDF
8Uber die Wildbach-Verbaung. Vom k.k. Landesforstinspektor in Zara. Agramer Zeitung LXI, 1886, Nr 19.
9Zur Organisierung des Forstlichen Diensten, (O organizaciji šum. službe u Hrvatskoj). Ibid., Nr 234.
10Mletačka šumarska učiona na otoku Korčuli. Ibid., 1886., s. 331-332.
11Piše Zikmundovsky., 1898: Šumarski muzej u Zagrebu.. Š.L. 8-9, s.297 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

     LITERATURA

 *** ŠL 1879., s. 158, 170; 1880., s. 145; 1882., s. 229; 1890., s. 377; 1897., s. 582; 1899., s. 46, 208; 1902., s. 77, 95; 1938., s. 104; 1976., s. 293, 296; 1989., s. 655; 1992., s. 374.
 (uredništvo): Ferdo Zikmudovski, ŠL 1895., s.49-52
 *** Iskaz čl. HSŠD 1908., 1915., (ŠL).
 *** Umirovljen Ferdo Zikmundovski. ŠL 1904., s. 206.
 *** Ferdo Zikmundovsky. In memoriam. ŠL 1913., s. 30-31.
 Kauders, A.: Šum. bibiografija I, s. 28, 46, 148, 172, 183, 214, 221, 240.
 *** PŠH 1846-1976., s. 27, 60, 72, 122, 183, 186, 191, 195, 197, 220, 272, 305, 333, 371, 372, 410.
 Piškorić, O.: Portreti. Ferdo Zikmundovsky. ŠL 1992., s. 189-196.
 Piškorić, O.: Stota godišnjica Zakona o uređenju šum. gospodarstva u Hrvatskoj. ŠL 1995., s. 189-199.
 *** HŠD 1846-1996., s. 36, 50, 75-77, 79-89, 96, 98, 99, 102, 104, 106, 108, 109, 111-115, 121, 134.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 ***: † Ferdo Zikmundowsky. — Imenovanja., ŠL 1/1913, s.30 PDF
 PIŠKORIĆ, Oskar: FERDO ZIKMUNDOVSKY, zemaljski šumarski izvjestitelj itd., ŠL 3-5/1992, s.189 PDF
 

  Rođen u Osijeku u Tvrđi 1843. Višu realku završio je u Celovcu, a šumarske znanosti studira na Šumarskom učilištu u Mariabrunnu od 1861. do 1863. Vježbenički staž proveo je u Donjoj Austriji i Ugarskoj a u Hrvatsku se vraća 1865. u Mikleuš na posjed kneževskih dobara Schaumburg Lippe.
Od 1874. upravitelj je Gospodarstvenog ureda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški ali nezadovoljan neuređenim odnosima u krajiškim imovnim općinama odlazi u Austriju. Godine 1879. imenovan c. kr. zemaljskim šum. nadzornikom za Dalmaciju u Zadru, gdje osim inpekcijske službe radi na obnovi degradiranih sastojina, uređenju bujica, ali i na unapređenju voćarstva. Već 1884. boravi na studijskom putovanju u Francuskoj radi upoznavanja s radovima na uređivanju bujica, sprečavanju vododerina i pošumljavanju bujičnih područja. Za rad na tom području dodijeljen mu je 1885. Viteški red Franje Josipa I., a 1890. i naslov c. i kr. šum. savjetnika.
Godine 1891. ban Khuen Hedervary pozvao je Zikmundovskog u hrv.-slavonsku zemaljsku službu da preuzme upravu autonomnog šumarstva i provede preustroj šumarstva. Uspio je izdvojiti poslove šumarstva iz Odjela za unutarnje poslove u samostalan odsjek koji je počeo djelovati 1894., kada je imenovan odsječnim savjetnikom, zemaljskim šum. izvjestiteljem i predstojnikom odsjeka. Na dužnosti predstojnika bio je do umirovljenja 1904. godine. U to vrijeme sudjeluje u obradi skupine zakona o šumarstvu koje je Sabor donio 1894. i 1895.
U Šumarskom listu surađivao je od početka izlaženja 1877. pa do 1898. Bio je član HSŠD od 1876., upisan u Zlatnu knjigu utemeljitelja. Za predsjednika je izabran 1893., a od 1896. do 1905. na mjestu je prvog potpredsjednika za predsjednikovanja grofa Marka Bombelesa. Zaslužan je za povećanje broja članova i financijskog jačanja društva te za izgradnju Šumarskoga doma, a posebno za osnivanje i uređenje Šumarskog muzeja u Zagrebu. Bio je član Zemaljskog izložbenog odbora na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i član Državnog šumarskog društva u Beču.    IMENIK

thanks to:
HŠ&HŠD&BM