| | Sin Josipov i Evgenije r. Zvenkel. Slovenske narodnosti i državljanstva. Rimokatolik. Otac mu je bio pedagog i slovenski pisac. Osnovnu je školu završio 1921., a Realnu gimnaziju 1928., obje u Celju. | |
| | Studij šumarstva završio je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu. Apsolvirao je škol. god. 1931.-32., a diplomirao 22.6.1933. g. | |
| | Po diplomiranju, 1934. g. postavljen je za nadničara kod suda za ograničavanje drž. šuma u Sjenici, a zatim 24. IX. iste godine za honoranog službenika u Direkciji šuma Sarajevo. Tek 19.6.1935. postavljen je za činovničkoga pripravnika na istoj direkciji. Po vlastitoj želji premješten je 21.12.1935. u Direkciju šuma Tuzla, a 29.9.1937., na molbu, premješten je za vođu Državne šumske manipulacije u Međuriću, Šum. uprava Lipovljani. | |
| | Ubrzo (15.7.1938.) premješten je Šum. upravi Otok kod Vinkovaca za sefa šumske manipulacije u Spačvi, a 5.5.1939. premješten je u Direkciju državnih šuma u Ljubljanu. | |
| | Dana 15.7.1940. g. uslijedio je premještaj na Bansku upravu u Ljubljani u Otsek za šumarstvo. U toku II. svjetskog rata premješten je za šumarskoga referenta na Kotar Kočevje (11.6.1941.), a zatim premješten je za šumar, referenta (21.9.1942.) na Kotar Črnomelj. Dana 7.9.1942. samovoljno je napustio službu i otišao u partizane, a 13.11.1944. bio je demobiliziran i postavljen u Saveznom ministarstvu šuma i ruda za prvog pomoćnika saveznoga ministra (13.11.1944.). Na toj je dužnosti ostao do 15.5.1950. kad je razrješen te dužnosti i postavljen za direktora Šumarskoga instituta u Ljubljani. Početkom 1954. g. postavljen je za šumarskoga referenta Kotara Ljubljana. | |
| | Nakon toga posvećuje se intenzivnije znanstvenom radu. | |
| | Proučavao je znanstveno područje genetike, a posebno oplemenjivanje bukve i jele. Iz tog je područja i doktorirao 1970. g. na Sveučilištu u Ljubljani. | |
| | Sudjelovao je na mnogobrojnim znanstvenim i stručnim skupovima i savjetovanjima. Od 9. do 20.6.1957. sudjelovao je sa svojim referatom na Međunarodnoj konferenciji Slovačke akademije znanosti u Sliaču u Slovačkoj s temom "Bukva kao industrijska sirovina". Sudjelovao je s referatom i na XIII. Kongresu IUFRO u Beču 10.-17.4.1961., u 22. Sekciji za šumarsku genetiku. Bio je sudionik i XIV. IUFRO kongresa od 2.-10.9.1967. u Münchenu. | |
| | Dugi niz godina (1951.-1971.) bio je urednik Gozdarskog vestnika u Ljubljani. Dugogodišnji je član Društva šumarskih i drv. ind. inženjera Slovenije u Ljubljani. | |
| | Za svoj uspješan znanstveni i stručan rad dr. sc. Miran Brinar primio je nekoliko vrijednih priznanja i nagrada. Tako je proglašen Zaslužnim članom ZIT gozdarstva in industrije za predelavo lese Slovenije (1962. g.), pa Zaslužnim članom ZIT proglašen je i 1964. g., a Častnim članom ZIT Jugoslavije 1965. g. Dodijeljeno mu je priznanje Častnog člana ZIT go-zdarstva in industrije za predelavo lesa Jugoslavije (1971.). | |
| | Zaslužni je član i Sekcije za genetiko in žlahtnjenje gozdnega drevja (1974.). Dobio je i nagradu Sklada Borisa Kidriča 1966. g. | |
| | Živi kao penzioner u Ljubljani. Anketu je popunio 13.2.1996. g. | |
RADOVI |
| 1 | Novo doba - nov način rukovođenja rada u šumarstvu. Tehničar FNRJ, Zagreb 1947., s. 6-7.
| |
| 2 | Mehanizacija gozdne proizvodnje. Tehnika, 1948., s. 135-136. i Šumarstvo 1948., s. 7-15.
| |
| 3 | Zadaci in perpektivi razviti ja jugoslavjanskego lesnego hozjajstva. Interagra 1948., s. 134-137.
| |
| 4 | Naši stručni kadrovi. Gozd. vestnik 1948., s. 193-197.
| |
| 5 | Iskušenje ž vnašanjem listavcev v pišenske gozdove. Gozd. vestnik 1953., s. 191-221.
| |
| 6 | Katastrofa v idrijskih gozdovih kot vzpodbuda za raziskovanje o stojnosti bukovih gozdov. Gozd. vestnik 1954., s. 3-20.
| |
| 7 | Biološka načela pri prenašanju sadik. Gozd. vestnik 1956., s. 151-153.
| |
| 8 | Naša bukev in naši bukovi gozdovi. Gozd. vestnik 1957., s 193-202.
| |
| 9 | Die Buchenwälder jugoslaviens mit besonderem Nachdruck auf die Zustände in Slovenien, Buk ako priemyselna surovina. Slovenska akademia vied, Bratislava, 1960., s. 69-78.
| |
| 10 | Načela in metode za izbiro semenskih sestojel. Gozd. vestnik 1961., s. 1-20.
| |
| 11 | Navodila o proizvodnji, prometu in uporabi gozdnega semenarskega blaga. Go-zdarska zbornica Slovenije, 1963., s. 1-82.
| |
| 12 | O razvojnem ritmu različnih bukovih provenienc oziroma ekotipov. Gozd. vestnik 1963., s. 65-80.
| |
| 13 | Življenjska kriza jelke na slovenskem ozelju v zvezi s klimaticnimi fluktuacijama. Gozd. vestnik 1964. s. 97-144.
| |
| 14 | Bukove rase in diferenciacija različkov glede nekaterih fizioloških in tehnoloških lastnosti. Gozd. vestnik 1965., s. 257-288.
| |
| 15 | Eine mehseiting nuetzlicher sponta-ner Tannenmutand. XIV IUFRO Kongress, III., München 1967., s. 96-112.
| |
| 16 | Znana in vendar nepriznana dejstva o naši jelki. Gozd. vestnik 1967., s. 286-290.
| |
| 17 | O naših bukovih gozdovih in bukovini. Skupnost gozdarskih in lesnoindustrijskih raziskovalnih organizacij, 1968., s. 1-35.
| |
| 18 | Cilji in naloge našega gojenja gozdov. Gozd. vestnik 1968., s. 132-140.
| |
| 19 | Gozdarski slovar. Zveza DT gozdarstva in ind. za predelavo lesa Slovenije, 1970., s. 1-322.
| |
| 20 | Vpliv svetlobe na razvoj mladja, (rad za doktorsku disertaciju). Samoizdanje, Ljubljana 1970., s. 1-124.
| |
| 21 | Semenski objekti Slovenije. Inst. za gozdno in lesno gospod. Slovenije, 1971., s. 1-42.
| |
| 22 | O vplivu kolinov na kalitev semena v zvezi z alternacijo nekaterih gozdnih drevesnih vrst. Gozd. vestnik 1971., s. 65-83.
| |
| 23 | Pasekvoja - Metasequoia glyptostro-boides - nova pomembena eksota. Gozd. vestnik 1971., s. 110-112.
| |
| 24 | Preizkušenje dednih zasnov svojevrstne smrekove izbranke. Gozd. vestnik 1972., s. 37-47.
| |
| 25 | O ekološki in dedni pogojesnosti razhajanja nekaterih morfoloških, fenoloških in anatomskih značilnosti naše bukve. Zbornik Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije, St. 10, 1972., s. 115-124.
| |
| 26 | Propadanje jelke v zadnjem desetletju s posebnim ozirom na ekološke razmere in fluktuacijo klime. Gozd. vestnik 1974., s. 1-17.
| |
| 27 | Primerjalno testiranje jelovih provenienc glede nekaterih fizioloških značilnosti v zvezi s propadanem jelke na slovenskem ozemlju. Zbornik Instituta za gozdno in lesno gosp. Slovenije, St. 12, 1974., s. 78-115.
| |
| 28 | O razhajanju morfoloških značilnosti bukovih plodov v odvisnosti od ekoloških razmer. Gozd. vestnik 1974., s. 360-386.
| |
| 29 | Kakovost bukovega semena in razvoj iz njega zraslih mladić. Zbornik gozdar-stva in lesarstva, St. 13, 1975., s. 77-98.
| |
| 30 | Propadanje jelke je se vedno v ospredju. Gozd. vestnik 1975., s. 117-122.
| |
| 31 | Kakovost jelovega semena v odvisnosti od provenienčnih rastišč in klime, posebno glede propadanja naše jelke. Zbornik gozdarstva in lesarstva, St. 14. 1976., s. 75-98.
| |
| 32 | Genetska uslovljenost formi naše smrče. Šumarstvo 1980., Beograd., s. 37-51.
| |
nedeterminirano: |
| 33 | Samostalne publikacije
| |
| 34 | Rasprave i članci
| |
| 35 | Osim toga objavljen je još 101 članak M. Brinara koji imaju karakter izvještaja, bibliografskih traktata i recenzija.
| |
LITERATURA |
| | Borošić, J.: SIS, s. 8. | |
| | Jovančević, M.: Prva javna priznanja zaslužnim članom za genetiko in žlahtnenje gozdnega drevja. Gozd. vestnik 7-8, 1975., s. 381-383. | |
| | *** Š.E. I., JLZ Zagreb 1980., s. 199. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
