HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID9204
ime FUKAREK, Pavle
zvanje
zanimanje     
dipl. ing., dr. sc.
      sveučilišni profesor, akademik, vrlo istaknuti šumarski stručnjak - dendrolog i fitocenolog.

                                                                IZBOR      (knjiga1/9204)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen16. 7. 1913.Sarajevo
apsolvirao1938.
diplomirao1939.
doktorirao1952.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro17. 2. 1983.
dodatne listeautori u bazama HŠD, planinari

 U rodnom gradu završio je klasičnu gimnaziju, ali već je tada pokazivao ljubav za prirodu i ljubav prema biljkama. Stoga se školske godine 1934.-35. upisao na Šumarski odsjek Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je 1939. g. diplomirao. Po završetku studija P. Fukarek nastupa službu u šumarskoj struci u Sarajevu, odakle je početkom 1941., zbog političkih razloga, premješten u Nevesinje. Nakon hapšenja i internacije zaposlio se 1943. g. u Direkciji šuma u Mostaru. Početkom 1944. g. prešao je na "oslobođeni" teritorij, gdje je uključen u rad Oblasnog NOO-a u Trebinju, a potom ZAVNOBIH-a u Jajcu i Fojnici. Po završetku rata radi u Ministarstvu šumarstva BiH.
 Od godine 1948. nastavnik je u Visokoj školi za planinsko gazdovanje, a od 1949. na Poljoprivredno - šumarskom, kasnijem Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. G. 1952. obranio je na S. F. Sveučilišta u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom "Poljski jasen (Fraxinus angustifolia, Vahl. ), njegove osobine, rasirenje i šumarsko značenje" (komis. u sastavu: dr. sc. I. Pevalek, dr. sc. A. Petračić, dr. sc. M. Anić i dr. sc. A. Ugrenović). Odmah je izabran za docenta iz dendrologije i fitocenologije na S. F. u Sarajevu. G. 1961. izabran je za redovitog profesora, a umirovljen je krajem 1977. g.
 Kao nastavnik i rukovodilac Zavoda za šumarsku botaniku intenzivirao je nastavu, osnovao herbarij, zbirke eksponata i kartografski odsjek. S ljubavlju je prenosio svoje veliko znanje i iskustvo mladim istraživačima, postdiplomandima, doktorandima i studentima kroz tridesetak generacija. Škol. god. 1959.-60. bio je dekan S. F. u Sarajevu. Vise godina rukovodio je Biološkim institutom Univerziteta u Sarajevu.
 Uređivao je nekoliko godišta znanstveno - stručnih časopisa Narodni šumar, Godišnjak Biološkog instituta i Radove S. F. u Sarajevu. Osim znanstveno - istraživačkog, nastavnog i publicističkog rada P. Fukarek stalno je obnašao i mnoge dužnosti u znanstvenim, strukovnim i društveno - političkim organizacijama sve do svoje prerane smrti.
 "Akademik P. Fukarek bio je znanstvenik širokih pogleda, izuzetne dinamičnosti i primjerne upornosti u svojim istraživalačkim i ostalim djelatnostima... P. Fukarek bio je strastven bibliofil. Vrlo se studiozno bavio historiografskim i bibliografskim radom, napisavši recenzije mnogih botaničkih djela i publikacija. Stekao je vrlo temeljito polazište, vrsnu biološku naobrazbu i odlično poznavanje dendroflore i vegetacije naših krajeva i susjednih zemalja. Sva je svoja proučavanja zasnivao na pomnom terenskom radu, kritičnoj analizi i uvažavajući znanstvene spoznaje ne samo domaćih i stranih botaničkih klasika, već i svih solidnih mlađih istraživača. U svojim istraživanjima iz područja fitogeografije i dendrologije P. Fukarek se bavio morfološkim, sistematskim, horološkim, ekološkim, nomenklaturim i drugim problemima nekih četinjača i listača. " (S. Bertović).
 Dugotrajna taksonomska istraživanja omogućila su mu da opise taksone i mnoge nove zajednice karakteristične za pretplaninskih pojas nekih bosansko-hercegovačkih gora. U obradi tih i srodnih problema ističe se studija "Šumske biljne zajednice u Jugoslaviji" (1979. ). Ovdje je potrebno spomenuti i njegov rad na kartografiranju vegetacije. Sam ili sa suradnicima izradio je niz preglednih ili detaljnih karata šumske vegetacije u različitim predjelima BiH.
 Surađivao je na rješavanju aktualnih problema zaštite prirode i životnog čovjekovog okoliša. Povrh toga akademik Fukarek bio je vrstan organizator i aktivan član mnogih domaćih i stranih znanstvenih, stručnih i društvenih udruženja. Od 1960. g. član je Međunarodnog društva za istraživanje vegetacije u S. R. Njemačkoj. Jedan je od osnivača i predsjednik u dva mandata Istočnoalpsko -dinarskog društva za proučavanje vegetacije. G. 1969. organizirao je
 10. simpozij toga društva. Bio je stalan član međunarodne organizacije za znanstvena i stručna putovanja i ekskurzije u Zürichu. Izabran je za člana užeg odbora za izradu Vegetacijske karte Evrope, a bio je i član Naučnog vijeća i Redakcijskog odbora projekta Vegetacijska karta Jugoslavije te član uredništva novog izdanja Šumarska enciklopedija JLZ u Zagrebu. Za redovnog člana ANU BiH izabran je 1967. g., a u jednom mandatu bio je tajnik njenog Odjeljenja za prirodno - matematičke nauke. G. 1983. izabran je za dopisnog člana JAZU u Zagrebu. Sudjelovao je na obnavljanju planinarstva u BiH i bio član Saveza društava planinara i Saveza društava gorana. Za taj rad dobio je plakete i priznanja. Povrh toga dobio je i nekoliko visokih priznanja među kojima Orden rada I. i II. reda, Orden zasluga za narod, nagradu ZAVNOBiH-a i dr.

1P. Fukarek, 1935: Picea omorika, njezina vrijednost u šumarstvu i pitanje njenog areala.. Š.L. 11, s.493 PDF
2Nestajanje tise u našim krajevima. Priroda 26, l, 1936., Zagreb, s. 15.
3Kroz planine Bosne i Hercegovine. Planinarsko društvo u Sarajevu 1935. Š. L. 1936., s. 503-505.
4P. Fukarek, 1936: Kroz planine Bosne i Hercegovine.. Š.L. 9, s.503 PDF
5Pregled flore šuma u Ravnoj planini -Jahorini kod Sarajeva. Prikaz jedine, nešto starije, rasprave Karla Maly-a, Glasnik zemaljskog muzeja za BiH, 50, Sarajevo, 1938.
6Hronološki obrađena bibliografija Flore Bosne i Hercegovine (Razdoblje od 1878. do 1941. godine), 1981., Manuskript.
7Vorlaufige Mitteilungen über die natülrliche Standorten der Panzerkiefer. Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft 54, 1941. Wien, p. 1-12.
8POVIEST ODKRIĆA I IZTRAŽIVANJA MUNIKE ILI (BOR) SMRČA - PINUS HELDREICHII CHRIST; GLASNIK HRVATSKIH ZEMALJSKIH MUZEJA, SARAJEVO 1941. BIB
9Ing. P. Fukarek, 1941: O »trećem« arealu Pančićeve omorike u Drobnjacima.. Š.L. 2, s.25 PDF
10Munika. Hrvatski planinar, 4, 1941., Zagreb, s. 81-89.
11Ing. P. Fukarek, 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili šmrca.. Š.L. 8-9, s.348 PDF
12Ing. Pavao Fukarek, 1941: PEDESETA GODIŠNJICA „ŽUPANJAČKOG ELABORATA". Š.L. 11, s.479 PDF
13Pedeseta godišnjica "Županjačkog elaborata". Š. L. 11, 1941., s. 479-489.
14Ing. P. Fukarek ., 1941: O sabiranju i čuvanju bilja.. Š.L. 12, s.529 PDF
15Devedeseta godišnjica botaničkog otkrića munike (Pinus Heldreichii Christ^. Priroda 1-2, 1942., s. 29-34.
16Ing. P. Fukarek, 1942: O crnom grabu u Bosni i Hercegovini.. Š.L. 3, s.89 PDF
17Ing. P. Fukarek, 1942: Bosansko-hercegovačka seoska kola.. Š.L. 6-7, s.204 PDF
18Ing. P. Fukarek, 1942: Jedan prilog praktičkoj primjeni biljne sociologije u šumarstvu.. Š.L. 8-9, s.258 PDF
19Ing. P. Fukarek, 1942: Bosansko-hercegovačka seoska kola.. Š.L. 8-9, s.261 PDF
20Ing. P. Fukarek, 1942: O navodnom rasprostranjenju molike u u Bosni i Hercegovini. Š.L. 10-12, s.313 PDF
21Ing. P. Fukarek., 1943: Planinski javor.. Š.L. 6, s.165 PDF
22Jedan prilog praktičnoj primjeni biljne sociologije u šumarstvu. Š. L. 8-9, 1943., s. 258-260.
23Nekoliko podataka o tilovini (Petteria ramentacea Sieb. ) Ibid. s. 283-284.
24O navodnom raširenju molike (Pinus peuce Oris. ) u Bosni i Hercegovini. Ibid. s. 313-315.
25Ing P. Fukarek, 1944: Sjemenke i klice munike.. Š.L. 5-6, s.77 PDF
26Nacionalni parkovi Jugoslavije. U publikaciji "Razvoj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije (1945-1956), Beograd 1958., s. 63-77.
27Stanište Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946/47. godini. Š. L. 1-2, s. 61-75.
28Bibliografija članaka, priloga i drugih saopštenja objavljenih u razdoblju 1947-1956-1959. Ibid. Prilog.
29Ruska treska. Krovna daska koja štedi drvo i Čuva narodne šume. Sarajevo, 1947., s 1-26.
30RUSKA TRESKA; Izdanje Biroa z? propagandu i štampu Ministarstva šumarstva NR BiH, SARAJEVO 1947. BIB
31Divlji kesten. Priroda 34, 7, 1947., Zagreb, s. 245-249.
32Ing. P. Fukarek, 1947: Nekoliko podataka o tilovini. Š.L. 9, s.283 PDF
33B. V. Saveljev (preveo Ing. P. Fukarek)., 1947: Poljezaštitni šumski pojasi u službi visokih i stabilnih žetvenih prinosa. Š.L. 10-11, s.329 PDF
34Ing. P. Fukarek, 1947: Nova konstrukcija visinomjera. Š.L. 12, s.396 PDF
35Raširenje poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa) Willdenow u F. N. R. Jugoslaviji; Godišnjak biološkog instituta, Sarajevo 1948. BIB
36Podaci o raširenju planinskog javora (Acer Heldreichii Boiss. ) u Bosni, Hercegovini i susjednim krajevima. Godišnjak Biološkog instituta l, Sarajevo, 1948. s. 31-40.
37Raširenje poljskog ili lučkog jasena (Fraxinus oxycarpa WilldJ u F. N. B. Jugoslaviji. Ibid. 2, s. 63-70.
38G. Orlov (preveo ing. P. Fukarek), 1948: Obezbijediti drvo narodnoj privredi. Š.L. 2-3, s.83 PDF
39P. Fukarek, 1948: Naši rukovodioci o čuvanju narodnih šuma. Š.L. 4, s.141 PDF
40Ing. P. Fukarek, 1948: Biljno-geografska karta šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji od Dr-a L. Adamovića. Š.L. 5-6, s.171 PDF
41P. Fukarek, 1948: Pronalazak još dviju od zagubljenih sekcija Adamovićeve karte. Š.L. 11, s.380 PDF
42Podaci o geografskom raširenju munike (Pinus Heldreichii Christ. ^. Ibid. 1-2, 1949., s. 21-41.
43Podaci o raširenju molike (Pinus Peuce Grisebach^ na Balkanskom poluostrvu. Ibid., s. 43-54.
44O granicama prirodnog areala tilovine (Petteria ramentacea /Sieb. / PreslJ. Ibid., s. 53-59.
45Materijali za bibliografiju o kršu. Svjetlost, Sarajevo, 1950. s. 1-211.
46POTKORNJACI NA ŠUMSKOM DRVEĆU; NARODNI ŠUMAR, SARAJEVO 1950. BIB
47Daš Quercetum confertae hercegovinicum in Narenta - tal Angewandte Pflanzensoziologie 18/19. Ibid., Wien, 1962., p. 37-45.
48Fitogenetska istraživanja i kartiranja šuma Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1950. do 1970. godine. Zbornik X. Kongresa geografa Jugoslavije (15-20. IX. 1976). 1977., Beograd, s. 81-88.
49Današnje rasprostranjen je Pančićeve omorike (Picea omorica Pančić) i neki podaći o njenim sastojinama. Ibid. 1-2, 1950., Sarajevo, s. 141-198.
50Karlo Maly, njegov život i rad (Nekrolog). God. Biol. inst. 4, l, Sarajevo, 1951., s. 3-16.
51Novi varijetet munike na području Srbije i Sandžaka (Pinus Heldreichii Christ, var. Pančići n. var., ). Ibid. s 41-50.
52ing. P. Fukarek, 1951: Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946/47 godini. Š.L. 1-2, s.61 PDF
53Biljne forme nazvane u Čast Karla Malya. Ibid. 5, 1-2, Sarajevo 1952., s. 7-11.
54Nove biljne svojte na području Bosne i Hercegovine koje je otkrio i opisao Karlo Maly. Ibid. s. 13-38.
55Botanička zaostavstina Karla Maly-a. Ibid. s. 39-50.
56Areal prirodnog rasprostranjenja evropskog bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.; sa osvrtom na njegova staništa na Balkanskom poluotoku. Radovi P. S. F. 7, 1952., Sarajevo, s. 41-65.
57Karlo Maly: Grundlagen zur Kenntniss der Flora von Travnik in Bosnien. Ibid. s. 51-122.
58Dodatak bibliografskim podacima o naučnim radovima Karla Malya. Ibid. s. 123-127.
59Javori Bosne i Hercegovine u radovima Karla Malja. Ibid. s. 169-192.
60Nova nalazišta planinskog javora (Acer heldreichii Orph. in Boiss.; na planinama Bosne i Hercegovine (sa Stefanović, V. ). Ibid. s. 193-198.
61Dr. P. Fukarek, 1952: Dendrološke marginalije uz Botanički priručnik Dr. Radovana Domca. Š.L. 8, s.288 PDF
62Dendrološke marginalije uz Botanički priručnik dr. R. Domca. Š. L. 8, 1952., s. 288-295.
63Dr. Karlo Bošnjak (Nekrolog). Ibid. s. 457-459.
64Dr. Karl Bonniger (Nekrolog). Ibid. s. 460-463.
65Dvadesetogodišnjica smrti Dr. Nedeljka Košanina. Ibid. s. 464-468.
66Osnovne prirodne karakteristike, flora i vegetacija Nacionalnog parka "Sutjeska". Radovi ANU BiH, Posebno izdanje, knj. 11, 1953., Sarajevo.
67Contribution a la connaissance du Oenre Fraxinus. Completes Hendus des seances (Sect. 13) VIII. Conges International de Botanique: 63-65, 1954., Paris.
68Prirodne rijetkosti u NB BiH i njihova zaštita. Naše starine 2, 1954., Sarajevo, s. 37-52.
69Istraživanje flore i vegetacije Bosne i Hercegovine. G. B. I. 7, 1-2, 1954., Sarajevo, s. 111-168.
70O okruglolisnim jasenovima na području Bosne i Hercegovine Ibid. s. 223- 239.
71Jedno jelovo stablo (Abies pectinata Mili., ) iz nekadašnjih prašuma. Narodni šumar 5-6, 1954., Sarajevo, s. 249-251.
72Fukarek dr. Pavle, 1954: Ing. J. Sučić: O arealu pitomog kestena na području Srebrenice s kratkim osvrtom na ostala nalazišta kestena u NR Bosni i Hercegovini. Š.L. 5-6, s.273 PDF
73Neki osnovni podaci u vezi sa pitanjem bukve u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar, 7-8, 1954., Sarajevo, s. 273. -288.
74Fukarek dr. Pavle, 1954: Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.). Š.L. 9-10, s.433 PDF
75"Županjački elaborat" i njegovo značenje za sanaciju privrede na području zapadne Bosne. Veterinaria 3-4, 1954., Sarajevo, s. 655-670.
76Fukarek dr. Pavle, 1955: Dodatak članku »Poljski jasen«. Š.L. 1-2, s.16 PDF
77Neka razmatranja o zaštiti prirode i prirodnih rijetkosti u Bosni i Hercegovini (u suradnji s V. Kžehakom). Naše starine 1955., Sarajevo, s. 275-288.
78Zaštita endema Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini. Ibid. s. 290-298.
79Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.; i neke njegove šumsko uzgojne osobine. Šumarstvo, Beograd, 1955., s. 331-345.
80Kartiranje šumske vegetacije i zadaci Zavoda za šumarsku botaniku Poljoprivredno - šumarskog fakulteta u Sarajevu. Narodni šumar 9-10, 1955., Sarajevo, s. 341-360.
81Šumska vegetacija Pohorja u Sloveniji. Ibid. s. 351-358.
82Nekoliko napomena u vezi sa našom endemnom munikom (Pinus Heldreichii Christ. > Ibid. s. 483-487.
83Prašuma Peručica u NR Bosni i Hercegovini. Zaštita prirode 7, 1956., Beograd.
84Razlike između poljskog i običnog jasena. Narodni šumar 1-2, 1956., Sarajevo, s. 27-38.
85Dr. Pavle Fukarek, 1956: Prilog poznavanju Šumskih zajednica u kojima se javlja poljski jasen. Š.L. 1-2, s.30 PDF
86Prilog poznavanju šumske vegetacije nekih zapadno bosanskih i hercegovačkih planina (Šator, Golija, Hrbljine, Cincar i Malovan). Ibid. 3-4, 1956, s. 125-134.
87Dr. Pavle Fukarek., 1956: Zajednica klekovine bora i neke njene razvojne tendencije na bosansko-hercegovačkim planinama. Š.L. 11-12, s.343 PDF
88Nalazište alpske johe (Alnus viridis /Chaix/ D. C.;, u Bosni. Ibid. 9-12, s. 346-400.
89Internacionalni simpozij o problemima zaštite prirode (1957). Zaštita prirode 12, 1958., Beograd.
90Dr. P. Fukarek, 1957: Novi podaci o poljskom jasenu (Fraxinus angustifolia Vahl). Š.L. 1-2, s.30 PDF
91Da li je cretna breza (Betula pubescens Ehrh. ) raširena i na području Bosne i Hercegovine?. Ibid. 11, 1-3, s. 31-39.
92Dr. P. Fukarek, 1957: Flora SSSR — Tom XIV. Š.L. 1-2, s.43 PDF
93Fresinica (Dryas octopetala L. ) i njena veza sa tragovima diluvijalne glaci jacije. Godišnjak biološkog instituta, 1957., Sarajevo, Geografski pregled l, s. 60-64.
94O nekim vidovima oštećenja i uništavanja drveća, specifičnim za Bosnu i Hercegovinu. Narodni šumar 7-9, 1957., Sarajevo, s. 226-229.
95Velika mlječika (Euphorbia Wulfenii Hoppe^ i njezin privredni značaj na mediteranskom kršu. Ibid. s. 229-233.
96Neke starije i novije rasprave o Pančićevoj omorici. Šumarstvo 3-4, 1957., Beograd, s. 245-257.
97Tisa (Taxus baccata L, njena nalazišta u BiH i njihova zaštita. Naše starine, 1957., Sarajevo, s. 263-280.
98Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini. Ibid. 10-12, s. 359-378.
99Borika (Daphne blagavana Frey) i njena geografska rasprostranjenost. Ibid. s. 713-722.
100Zajednica jele i ljigovine (Rhamneto-Abietetum) na hercegovačkim i zapadno-bosanskim planinama. Ibid. 103-113.
101Prašuma Peručica i njena vegetacija, (s V. Stefanovićem). Ibid. s 93-146.
102Karta šumskih biljnih zajednica krša Bosne i Hercegovine (orig. u M - 1: 500. 000) s komentarom. Opći program kompleksne melioracije krša FNRJ apud S. Bertović i dr. 1958. ).
103Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. lat. J). Radovi P. S. F 3, 3, 1958., Sarajevo, s. 3-91.
104Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije planina Jahorine, Igmana, Ljubične, Veleža i područja oko rijeke Drine, (s V. Stefanovićem). Narodni šumar 12, 1958., Sarajevo, s. 10- 12.
105Fukarek P., 1958: Najnovija literatura o Pančićevoj omorici.. Š.L. 1-2, s.31 PDF
106Dendrološki prilozi flori Bosne i Hercegovine. Godišnjak biol. inst. 1-2, 1958., Sarajevo, s. 36-65.
107Fitocenološka raspodjela bosanskog i hercegovačkog krša. Zbornik Krš Bosne i Hercegovine" 3, 1958., Split, s. 139-143.
108Medveđa lijeska (Corvlus colurna LJ i njena nalazišta u Bosni i Hercegovini. Ibid. s. 153-176.
109Arbres et arbustes rares et menaces de la flore de Yougoslavie (Consideration en rapport avec leur protection). Sep. exp. Compte rendu Heunion technique d Athe-nes de IUICN, Vol. 5, 1958., Athenes, p. 159-165.
110Šibljaci mukinjice (Sorbus chamaemespilus Crantz^) na planini Plazenici u Bosni. Ibid. s. 163-171.
111Die Standortrassen der Schwarz-fOh-re (Pinus nigra Arn. s. l&t. ). Centralblatt für das gesamte Forstwesen, 75, 3-5, 1958., Wien, s. 203- 207.
112Fitocenološka istraživanja. Ibid. s. 317-326.
113Fukarek P., 1958: Jedan značajan zbornik naučnih radova sa područja primjenjene biljne sociologije u šumarstvu i poljoprivredi (Angewandte Pflanzensoziologie 1954.. Š.L. 7-9, s.318 PDF
114Šumske biljne zajednice izdvojenog prašumskog rezervata "Peručica. Ibid. s. 741-743.
115Paviti kao melioratione i "štetne" vrste u našim šumama. Ibid., s. 744-755. Nekoliko novih podataka o rasprostranjenju borike (Daphne blagavana Frev. j) na Balkanskom poluostrvu. Šumarstvo 11-12, 1958., Beograd, s. 635-637.
116Jedna rijetka forma smrče u Bosni (s V. Stefanovićem). Ibid. 233-234.
117Bazga, Bor, Borovica, Božika, Brijest, Bukva, Dafina, Dimitrov Todor, Drača, Forsitija, Geografija šuma, Cteschwind Andrija, Orah, Orohotusa, Holl Ferdinand, Hudike i lemprika, Jabuka, Jarebike, mukinje, brekinje, Jasen, Jasmin, Javor, Jela, Johe i jošiće, Jorgovan, Jovanović Branislav, Kalina, Karaman Luka, Kesten divlji, Knotek Ivan, Konopljika. Šumarska enciklopedija, 1, 1959.. Zagreb.
118Sve natuknice (naslovi) iz S. E. I i II (1959., 1963. ) u tri knjige novog izdanja S. E.
119Bibliografija članaka, priloga i drugih saopštenja objavljenih u razdoblju 1947-1956; NARODNI ŠUMAR, Sarajevo 1959. BIB
120Istraživanje i kartiranje šumske vegetacije i šumskih fitocenoza u Bosni i Hercegovini. Ibid. s. 182-192.
121Planinski bor - klekovina (Pinus mugo Turra^ i njegovo značenje za zaštitu tla i vegetacije naših planina. Narodne starine 1959., Sarajevo, s. 203-318.
122Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni šumar 12, 5-6, 1959., Sarajevo, s. 263-286.
123Hibridi između gorskog i planinskog javora, (s A. Celjom). Šumarstvo 11-12, 1959., Beograd, s. 543-548.
124Istraživanje i kartiranje šumskih fitocenoza na području Bosne i Hercegovine u 1959. god. Ibid. 13, 11-12, s. 669-678.
125Pavle Fukarek, 1960: Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost(Fraxinus angustifolia Vahl = Fr. oxycarpa Willd.). GŠP vol. 14 s. 133
126Obrana prirodi v Jugoslaviji. Obrana prirodi i zapovednoe delo v SSSR. Buletin 4, 1960., Moskva.
127Fukarek Pavle, 1960: Flora SSSR — B. K. Siskin. Š.L. 1-2, s.64 PDF
128Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost (Fraxinus angustifolia Vahl - Fr. oxyćarpa Willd. > G. S. P. S. F. 1960., Zagreb, s. 133-258.
129Fukarek Pavle, 1960: Nova svojta borova u Bosni. Š.L. 5-6, s.152 PDF
130Osnivački sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Intern. udruženja za istraživanje vegetacije (Austrija 25-28. VII. 1960. ). Narodni šumar 3-4, 1961., Sarajevo, s. 183-187.
131Crvenolisni gorski javor (Acer pseudo-platanus f purpureum /Loud/ Hehd^). Narodni šumar 3-4, 1960., Sarajevo, s. 191-192.
132Differences morphologiques et ana-tomiques entre Frene commun et le Frene oxyphylla. Bulletin de la Societe Botanique de France 107, 4-5, 1960., Paris, p. 192-198..
133Fukarek Pavle, 1960: Novo nalazište munike na Apeninskom poluotoku. Š.L. 11-12, s.393 PDF
134Ein Hohenprofil durch die Waldege-sellschaften an Sild-und Nordhangen des Velež-Oebirges in der Hercegovina (Di-narische Alpen). Mitteilungen der Ostal-pin - dinarischen pflanzensoziologischen Gemeinschaf 11, 1961., Padova, p. 23-29.
135Jedinstvo dendrogeografskih i fitocenoloških istraživanja. Narodni šumar, posebna izdanja: Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi", 1961., Sarajevo, s. 47-49.
136Prilozi diskusiji o mjestu i ulozi fitocenologije u šumarstvu. Š. L. 1961., Zagreb, s. 63-73.
137Fukarek P., 1961: Prilozi diskusiji o mjestu i ulozi fitocenologije u šumarstvu. Š.L. 1-2, s.65 PDF
138Ekskurzija u austrijske Karavanke i Karnijske Alpe. Ibid. s. 187-190.
139Bibliografski pregled biljnogeografskih i fitocenoloških radova o šumama Jugoslavije. Ibid. s. 193-218.
140Fukarek P., 1961: Geobotaničko kartiranje Sovj. Saveza. Š.L. 5-6, s.242 PDF
141Dvije jele srasle u jednu krošnju (kod sela Krivojevići, BiH). Priroda 8, 1961., Zagreb, s. 254.
142Drugi radni sastanak Sekcije za istočne Alpe i Dinarske planine Međunarodnog udruženja za istraživanje vegetacije (Brixen, 3-7. VII. 1961. ). Narodni šumar 1-3, 1962., Sarajevo, s. 257-260.
143Neka neriješena pitanja u dosadašnjim dendrološkim i dendrogeografskim istraživanjima u Bosni i Hercegovini. I- bid. 7-9, s. 357-374.
144Da li su vrste Crataegus nigra W. et K. i C. pentagyina M. B. nađene u Hercegovini? Ibid. s. 453-456.
145Problemi šumskih staništa, selekcija drveća i uzgoja šuma. XIII. Kongres IUFRO, Wien. Ibid. 10-12, s. 536-541.
146Problemi šumskih staništa, selekcije šumskog drveća i uzgoja šuma na XIII. Kongresu IUFRO (u Beču 1961. g. ) Ibid. s. 536-541.
147II. Kongres biologa Jugoslavije (Beograd, 7-10. II. 1962. g. ). Ibid. 541-545.
148Herbar Roberta Visiani-a u Padovi. Ibid., s. 1-3.
149The present spread of Serbien spruce (Picea omorica Panc.; and some data con-cerning its stands. Nolit, Beograd 1962., s. 1-75.
150Rasprostranjenost i druge fitocenološke karakteristike poljskog jasena. Radovi N. D. BiH 20/4, Sarajevo, 1962., s 1-99.
151Inverzije vegetacije na planinskom masivu Igman-Bjelasnica. Narodni šumar 1-3, 1962., Sarajevo, s. 35-46.
152Oranice raširenja izrazitih flornih elemenata u vegetaciji Hercegovine. Geografski pregled 6, 1962, Sarajevo., s. 73- 96.
153Einiges ilber die sildeuropaeischen Eichen und Schwarzkieferwalder. Mitteilungen der Ostalpin - dinarischen pflanzensoziologischen Gemeinschaft, 2, 1962, Padova, p. 82-85.
15490-ta godišnjica prve dendrologije naših krajeva. Šumarstvo 3-4, Beograd, 1962., s. 181-190.
155Pionirska vegetacija točila u brdskom pojasu dinarskih planina i njena zaštita. Narodne starine 8, 1962., Sarajevo, s. 199-204.
156Modro lasinje - Moltkea petraea (Tratt. ) Oris., rijetki endemni grmić našega hercegovačkog i crnogorskog krša i njegova zaštita. Ibid., s. 205-209.
157Lovorolisni likovac (Daphne laureola L.; i potreba njegove zaštite u šumama Bosne i Hercegovine. Ibid. 8, s. 211-214.
158Treće savjetovanje biljnih sociologa sa područja istočnih Alpi i Dinarskih planina (Klagenfurt, 14-18. VII. 1962. ). Ibid., 16, 6-7, s. 416- 423.
159Zajednice i tipovi šuma Dinarskih planina. I. sistematsko mjesto balkanskih šibi jaka. Ibid. 10-12, 1962., Sarajevo, s. 503-508.
160Prašumski rezervat Peručica. Ibid. s. 509-519.
161Neke zablude oko nalazišta Pančićeve omorike. Ibid. s. 525-526.
162Problemi naše stručne štampe. Ibid. s. 546-554.
163Die Verbreitung des Edelweis in den Balkanlander. Jahrbuch des Vereins zum Schutze der Alpenpflanzen u. Tiere e. V., Bd. 28, 1963. Munchen.
164Krš, Kruška, Krušvica, Lijeska, Li-kovci, Lipa, Ljigovina, Maly Karlo, Mo-njen, Musmulica, Orah, Parocija, Peručica, Sibireja, Šmrca, Su t ješka, Tila, Tisa, Trusljike, Tulipanovac, Vrijes, Zelenika, Zelkova. S. E. II, JLZ, 1963., Zagreb.
165Vrišt - Calluna vulgaris (L. ) Huli - na jugozapadnoj granici svoje rasprostranjenosti. Godišnjak Biološkog instituta 16, 1963., Sarajevo, s. 77-90.
166Lepenica - Pregled osnovnih tipova šumske vegetacije, (s B. Fabijanićem i V. Stefanovićem). Ibid., posebna izdanja, 3, s. 85-129.
167Prilog poznavanju nomenklature i rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus conferta Kit. in Schult. — Q. farnetto Ten. > Radovi N. D. BiH 6, 1963., Sarajevo, s. 113-166.
168Prilog poznavanju dendrogeografskih i fitocenoloških odnosa planina sjeverozapadne Crne Gore. Ibid., 6, s. 113-166.
169Pančićeva omorika u prirodnim staništima oko rijeke Drine i u parkovima glavnog grada SR BiH. Narodni šumar 17, 7-8, 1963., Sarajevo, s. 260-262.
170Prof. Dr. Ivo Horvat - In memoriam. Ibid., s 287-288.
171Prikazi i ocjene stručne literature - O. Schwarz i H. Weide: Revizija taksono- mije roda Sequoia Endl. Ibid., s. 292.
172Orijaško stablo poljskog jasena u sjeveroistočnoj Bosni, (s H. Čurićem). Narodni šumar 11-12, 1963., Sarajevo, s. 307-408.
173Nova hibridna ili prelazna svojta javora iz Crne Gore (Acer pseudoobtusatum Fuk. J). Šumarstvo 10-12, 1963., Beograd, s. 357-362.
174Die Ausarbeitung einer detaillierten Waldkarte Bosniens und der Hercegovina auf pflazensoziologischer Grundlage. Bericht liber daš internat. Svmposion fur Vegetations-Kartierung, Stolzenau/Weser, 1963., s. 363-368.
175Lepenica - Šumarstvo. Ibid. s. 539-
176Prašuma Perucica nekad i danas (I. ) Ibid. 9-10, 433-456.
177Geobotanička i ekološka istraživanja balkanskih omelika (vrste roda Cytisan-thus LangJ). Radovi N. D. BIH, 25, 7, 1964., Sarajevo, s. 6-56.
178Pančićeva istraživanja Crne Gore. Ibid. 32, s. 9-340.
179Spiralni raspored pupova kraškog crnog jasena. Narodni šumar 18, 1-2, 1964. Sarajevo, s. 43-45.
180Fitocenološka ekskurzija kroz sjeveroistočnu Poljsku. Ibid. s. 46-54.
181Oeobotanische Orundlagen filr hohe-re svstematisćhe Einheiten der Waldge-sekschaften. Bericht liber daš Internationale Svmposium in Stolzenau / Weser 1964 (Pflazensoziologische Sj´stematik), p. 98-111, 1968., Den Haag.
182Prilog privremenoj taksonomiskoj podjeli balkanskog prelaznog makljena (Acer intermedium PanC. J). Ibid., s. 105-120.
183Fukarek P., 1964: Sjeverozapadna granica današnje rasprostranjenosti hrasta sladuna (Quercus conferta Kit. = Quercus farneto Ten.).. Š.L. 3-4, s.109 PDF
184Peto radno zasjedanje IstoCnoalpsko-Dinarske sekcije Internac. udruženja za istraživanje vegetacije (Chur, Švicarska 23-30. VII. 1964. ). Narodni šumar 5-6, 1966., Sarajevo, s. 217-224.
185Istraživanja i kartiranja šumskih fitocenoza Bosne i Hercegovine. Ibid. 7-8, s. 363-374.
186Die Tannen und die Tannenwalder der Balkanhalbinsel. Schwezerische Zeitschrift für Forstwesen 9-10, 1964., Zürich, p. 518-533.
187Josip Pančić i naše šume. Ibid. 11-12, s. 583-588.
188Biološke i ekološke karakteristike bukve i bukovih šuma Jugoslavije (Savjetovanje o bukvi). Izdanje SITSD Jugoslavije, Beograd 1965.
189Naše listopadno drveće i grmlje -Rasprostranjenje vrsta prema izbojcima i pupovima - Priručnik, Ljubljana 1965., s. 1-35.
190Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova na planini Prenju u Hercegovini (Pinus nigradermis Fuk. et Vid. ), (s M. Vidakovićem). Ibid. 28, 8, s. 61-87.
191Prilog poznavanju prelaznih svojti poljskog javora Balkanskog poluotoka (Acer campestre L. sensu lat. — A. marsicum Guss. sensu strict. ). Ibid., s. 89-103.
192Rijetko šumsko drveće naše Republike. Ibid., 3-4, s. 125-134.
193NAŠE LISTOPADNO DRVEĆE I GRMLJE; DRŽAVNA ZALOŽBA SLOVENIJE, LJUBLJANA 1965. BIB
194Rasprostranjenost i ekološke karakteristike krčagovine (Amphoricarpus neu-maveri Vis., ). Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 3-4, 1965., Sarajevo, s. 159-180.
195Botanička saopstenja - Informationes botanicae (sv. 1-3). Ibid., 5-6, s. 223-228.
196Nalazište i stanište borike (Daphne blagavana Frey. ) na bosansko - hercegovačkim planinama. Narodni šumar 10, 1965., Sarajevo, s. 231-234.
197Pančićeva istraživanja flore Crne Gore. Radovi N. D. BiH 25, 7, 1965., Sarajevo, s. 317-340.
198Daš (juercetum confertae hercego-vinicum im Narenta Tal. Angewandte Pflanzensoziologie 18/19 (Tagungen der Ostalpin-Dinarischen Sektion der Interna-tionalen Vereinigung f. Vegetationskunde - Klagenfurt 1962 u. Chur 1964), Wien 1966., p. 37-45.
199Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini. Acta Bot. Croat. 25, 1966., Zagreb, s 61-83.
200Beitrag zur Kenntnis der Waldvegeta-tion auf Melaphvrgestein in sildOstlichen Bosnien (Dinarische Alpen). Ibid., p. 133-137.
201Pančićevo otkriće omorike i njena daljnja proučavanja. Pančićev zbornik, Vanser. izd. SANU, Odj. prir. -mat. nauka, 27-67, Beograd 1967.
202Pancićeva dendrologija Srbije. Ibid. 69-97.
203Pancićeva prelazna fela makljena (Acer intermedium Panc. ) i njoj srodne svojte južne Europe. Posebno izdanje SANU, Odj. prir. -mat. nauka, knj. 36, 1967., Beograd.
204List of the most important represen-tatives of autochthonous trees and shrubs of the western Balkan-Peninsula. International Dendrologj´ Societv (Yugosl. tour. ), 1-22, 1967., Sarajevo.
205Erićaćeae in Flora Bosnae et Herce-govinae, IV. (Sympetalae). Godišnjak Zemaljskog muzeja BiH, 1967., Sarajevo, p. 23-31.
206Zajednica bukve i javora gluvaca (Ac-eri obtusati-Fagetum, Fab. Fuk. et Stef. 63) jugozapadnih padina zapadnih Dinarskih planina, (s B. FabijaniCem i V. StefanoviCem). Mittelungen der Ostalpin-dinarischen pflanzensoziologischen Ge-meinschaf t 7, 1967., p. 81-88.
207Fukarek P., 1967: Osnovana međunar. rad. zajednica za sprečavanje šteta od poplava. Š.L. 5-6, s.261 PDF
208Karta klimazonalnih vegetacijskih područja u južnom dijelu Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore, (sa S. Bertovićem). He-gionalni prostorni plan južnog Jadrana (Pejsaž), knj. A-II-13, 1968., Dubrovnik.
209Versuch einer pflanzensoziologischen Oliederung der Wald-und Sibljak-Oesell-schaften Bosniens und Hercegovina, (s B. FabijaniCem). Ibid. p. 112-123.
210Dendroflora Nacionalnog parka "Sutjeska". Ibid. 107-170.
211Bemarks on the taxonomy of some Eu-roasiatic species Bhamnaceae. Abstract, XI. Inter. Botan. Congres 65, 1969., Seattle (USA).
212Otkriće i današnja rasprostranjenost molike (Pinus peuce Oris). Zbornik na Simpoziumot za molikata (2-6. IX. 1969. ), 1970., Skopje, s. 17-31.
213Betrachtungen ilber einige dem Oebi-ete der Balkanlander und Bumanien ge-meinsame Baum und Straucharten. Hevue Houmaine de Biologie, Serie de Bota-nique 14, l, 1969., Bucurest, p. 33-46.
214Dosadašnja floristička i vegetacijska istraživanja na području N. P. "Sutjeska". Posebna izdanja ANUBiH 11. 3. 1969., Sarajevo, s. 73-90.
215Sibljacke zajednice predplaninskog pojasa nekih bosansko-hercegovackih planina. Acta Bot. Croat. 28, 1969., Zagreb, s. 75-79.
216Prilog poznavanju biljnosoćioloskih odnosa šuma i sibljaka u N. P. "Sutjeska". Ibid., s. 189-291.
217Areali rasprostranjenosti bukve, jele, smrče na području Bosne i Hercegovine. Radovi ANUBiH 39, l, 1970., Sarajevo.
218Die Fichte und die Fichtenwälder an ihren sudlichen Arealgrenzen in der Balkanlander. Ibid. 147-174.
219Fitocenološka, istraživanja i kartiranja šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim planinama Orjen, Prenj i Čvrsnica. Ibid. 175-229.
220Beitrag zur Kenntnis der oberen Waldgrenze in einigen Gebirgszügen der sudlichen Dinariden. Mitteilungen der Ostalpin - dinarischen... 11. 1970., Tagung Insbruck, p. 45-54.
221Šumske zajednice prašumskog rezervata Peručica u Bosni. Radovi ANUBiH, Posebna izdanja, 15. 4. 1970., Sarajevo, s. 157-262.
222Bemerkungen zu einiger balkanischen und balkano-karpatische Baum- und Straucharten. Feddes Hepertorium 81, 1-5, 1970, Berlin, p. 163-170.
223O jednom iz dalmatinske flore izgubljenom javoru (Acer platanoides ssp. fallax Pax 1889, ). Šumarski simpozij prigodom 300. godišnjice Sveučilišta te 50. godišnjice šumarske fakultetske nastave u Zagrebu, 1971., Zagreb, s. 7-14.
224Sume borova na jugoslavenskom kršu. Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu". Posebna izdanja JAZU, s. 145-162, 1971., Zagreb.
225O novejsih rezultatih proučevanja areala razprostranjenosti ozkolistnega jasena (Fraxinus angustifolia Vahl. ). Gozdarski vestnik 6-7, 1971., Ljubljana, s. 193-207.
226Značaj nekih naših autohtonih vrsta grmlja za hortikulturu. Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i hortikulture; materijal sa simpozijuma održanih povodom proslave 50-godisnjice osnivanja i rada S. F. Univerziteta u Beogradu, 1972., Beograd, s. 619-628.
227Unterschiede in der Dendroflora der westilichen und Ostlichen Gebiete der Balkanhalbinsel. Problems of Balkanflora und Vegetation (Proced. I. Intern. Sympo-sium on Balkan Flora and Veget. Varna, Jun 7-10, 1973). Edit. Bulgar. Acad. of Sciences, Insitut of Botany, Sofija, 1975., pp. 156-161.
228Prašuma Perucica nekad i danas (II. ). Narodni šumar 19, 1-2, 1965., Sarajevo, s. 39-50.
229Prvi počeci i razvoj dendroloških istraživanja Balkanskog poluotoka. Radovi ANUBiH 54, 15, 1974., Sarajevo, s. 5-44.
230Novi oblik crnog bora iz okoline Višegrada u Bosni, (s M. Nikolićem). Zbornik radova sa Simpozijuma povodom 100. godišnjice prve Jugoslavenske dendrologije Josifa Pančića. Naučni skupovi SANU l, 1974., Beograd, s. 25-29.
231Neke vrste drveća i grmlja, koje su pogrešno navedene u Flori Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva. Ibid. s. 45-60.
232Prilog poznavanju sive topole u Bosni i Hercegovini, (s. N. Janjićem). Ibid. s. 61-75.
233Nova nalazišta sladuna (Quercus conferta Kit., ) u Bosni i Hercegovini, (s B. Fabijanićem i N. Janjićem). Ibid., s. 69-83.
234Drveće i grmlje koje ne raste ili je veoma rijetko na peridotitsko - serpentinastim staništima, (s V. Beusom i J. Trava-rom). Ibid. s. 77-102.
235Hrastove šume Bosanskog posavlja u prošlosti i sadašnjosti. Posebna izdanja JAZU, II., 1975., Zagreb.
236Prilozi dendroflori Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. Acta biologica jugosl. "Biosistematika" l, 1975., s. 61-67.
237Sastav i porijeklo termofilskih zajednica medunca i bjelograbića na području centralne Bosne. Godišnjak Biološkog instituta 28, 1975., Sarajevo, s. 83-100.
238Die Verbreitung der Buchenwalder in den sudwestlichen Baun Pannonies. Studia phj´tologica in honorem jubilantis A. O. Horvat, Meczek, 1977., pp. 33-37.
239Zur Ctliederung der illvrischen Flo-renprovinz in natilrliche Vegetationsgebi-ete mit Hilfe der Waldegesellschaften. Centralblatt f. d. Gesamte Forstwesen 94, 3, 1977. Wien, pp. 154-162.
240Die japanische Baum und Straucharten in den Parken und forstlichen Anpflanzungen Jugoslaviens. Proceding of the internat. Svmposium, Tokio. Edit. Myruzen Co. Ltd., 1977., p. 123-132.
241The vegetation of the Adriatic Karst region and its reconstruction with regard of the problem of humane environment protection. Proceeding of the intern. Sym-pos. Tokio (Edit. Mvruzen co Ltd. ), 1977., p. 123-132.
242P. Fukarek, 1977: Granice i podjela Jadranskog kraškog područja na osnovu prirodne vegetacije. Š.L. 10-12, s.417 PDF
243Zu den sildosteuropaischen Urwal-dern. Allgemeine Forst. Zeitschrift 24, 708, 1978., Munchen.
244Verbreitungsgebiete einiger CharakterArten der slowenischen und croatischen Buchenwalder, und ihre Bedeutung für die regionale Oliederung des Dinarischen Florengebiete. Mitteilungen der Osalpin-dinarischen Pflanzensoziologischen Gemeinschaft, (Spomen-sveska Maksu Wraberu), 1978., Ljubljana, p. 147-157.
245Rasprostranjenost i ekološka indika-tivnost srcolikog čopotca (Listera cordata /L. / H. Brown^) na Balkanskom poluotoku. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 17, 1978., Sarajevo, s. 153-168.
246Petit contribution a la connaisence des forets du Midi de la France. Docu-ments phytosociologiques N. S. Vol. 2, 1978., Lille, (Edit. J. Cramer, Vaduce), p. 191-194.
247Šumske biljne zajednice Jugoslavije. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, I, 1979., Zadar, s. 55-69.
248Savremeni pogledi na taksonomiju i nomenklaturu bijelog bora - munike (Pinus leucodermis Ant. i Pinus heldreichii Christ). Ibid., 18, 1979., s. 63-87.
249Die pflanzengeographische Abgren-zung des illvrischen von moesischen Ctebi-et. Phj-tocenologia 6, 1979., Stuttgart Fest-band Tuxen, Braunschweig, p. 434-438.
250Entwurf einer Vegetationskarte Ju-goslawiens im Masstab 1: 1, 000. 000. Folia Geobotanica et Phytotaxonomica CSAS, 15/2, 1980., Praha, pp. 183-189.
251Klasični rodovi Startium L. i Cvtisus L. (Fabaceae) u savremenoj taksonomskoj interpretaciji, i napomene uz neke kritične jugoslavenske vrste. Materijal za simpoz. IV. Biosistematicara Jugoslavije, Đerdap, 23-27. IX. 1980. - Hezime neobjavljenog rukopisa.
252Dendrologisches aus Illyrien. Wissen-schaftliche Zeitschrift der Humboldt Uni-versitat zu Berlin, Mathem. -Nat. H. 29, 3. 1980., p. 329-331.
253Fukarek, P., 1981: GAUSSEN, Henri, ekolog, biljni geograf i dendrolog. Š.L. 10-12, s.528 PDF
254Fukarek, P., Fukarek, Đ., 1989: Sukcesivni niz subasocijacija unutar zajednica omorike (Piceetum omorikae Tregubov, emend. P. Fukarek) u njenim sastojinama u istočnoj Bosni. Š.L. 11-12, s.567 PDF

nedeterminirano:
255Povijest otkrića i istraživanja munike ili (bor) šmrca Pinus Heldreichii Christ. Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja, Sarajevo.
256La foret de Pinus salzmanni de Sa-int-Ouilhem le Desert (s 3. Braun- Blan-quetom). Stat. intern. geobot. mediterr. et alpine (Sigma Montpellier). Comm. No. 133 Collectanea botanica Vol. 4, fasc. III, No. 33: 435-489.
257Neke značajne i retke vrste drveća i grmlja u Jugoslaviji. Zaštita prirode, 15, Beograd.
258Šumsko-vegetacijska područja SR BiH (karta u M-l: l, 000. 000). Sarajevo.
259Die Tanne und die Tannenwalder am sildlichen Bande des Pannonischen Bećk-ens (Manuscr. ), (s B. FabijaniCem). Kefe-rat na Simp. u Beču, Istočno - alpsko -dinarske sekcije.
260Mnogi prikazi stručnih knjiga i članaka. Vid. u literaturi.
261Uber einige illvrisch - apenninische Baum- und Straucharten. Mitteilungen der Ostalpin-dinarischen pflanzensoziologischen Gemeinschaf t 9, 1969., Camerino, p. 79-90.
262Daš Vorkommen der Panzerkiefer in Sanđak, Novi Pazar. Österreichische Botanische Zeitschrift, 2-3, Wien, p. 190-195.
263Neue Standorte der Panzerkiefer (Pinus Heldreichii Christ em. Markgraf^. Botanische Jahrbucher 86, 1-4, Stuttgart, p. 449-462.
264
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 Bertović, S.: Akademik prof. dr. Pavle Fukarek (1912-1983) - In memoriam, Acta Bot. Croat. 42, Zagreb, 1983., s 175- 190.
 *** Šum. list: 1936., 1954., 1955., 1956., 1958., 1960., 1961.
 *** ŠE I,JLZ, II. izdanje, Zagreb 1983., s. 586. (S. B. )
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 Čirić, M.: Uz 60-ti rođendan akademika prof. dr Pavla Fukareka, ŠL 11-12/1972, s.479 PDF
 Stefanović, Vitomir: Akademik prof. dr Pavle FUKAREK, ŠL 3-4/1983, s.117 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM