HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9370
ime HECKNER, Josip
zvanje
zanimanje     
šumarski nadsavjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9370)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen26. 11. 1877.Bjelovar
umro9. 12. 1938.



 
 Malu realnu gimnaziju završio je u Bjelovaru, a šumarstvo je učio na Gospodarsko - šumarskom učilištu u Križevcima. Školovanje je završio 1896.
 Iste godine počinje raditi kao šumarsko-tehnički dnevničar kod Đurđevačke imov. općine u Bjelovaru, pokazujući sklonost za taksacijske radove.
 Od 1897. do 1899. g., pod nadzorom Šumarskoga stručnjaka A. Borošića, radio je kao šumsko-procjembeni pristav kod vlastelinstva Biskupije đakovačke na omeđivanju suma i sastavljanju gospodarske osnove za 28 tisuća jutara suma.
 G. 1898. položio je državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, a naredne godine postavljen je za šumarskog vježbenika kod županijske oblasti u Ogulinu, gdje se upoznao s prebornim sumama i pošumljavanjem krša. G. 1903. premješten je Šumarskom odsjeku Zemaljske vlade i dodijeljen A. Borošiću, koji mu povjerava izradu šumsko - gospodarske osnove za deset tisuća jutara suma Nadbiskupije zagrebačke. Nakon završetka toga rada imenovan je 1906. kotarskim šumarom II. razreda i premješten Županijskoj oblasti u Zagrebu. G. 1909. unaprijeđen je za kotarskog šumara I. razreda.
 Pri izradi Gospodarske osnove za Vukomeričke gorice, istražujući po uputama prof. Kocha geološke formacije, pronašao je fosil Amphimčlania Heckneri.
 G. 1911. preuzima upravu suma općine Turopolje i upravlja sa 20 tisuća jutara Turopoljskog luga i 22 zemljišne zajednice. 1917. premješten je u Zagreb, ali i dalje ostaje upraviteljem spomenutih suma sve do 1924. g. Za te sume i nakon umirovljenja izrađivao je gospodarske osnove.
 U Zagrebu je do 1919. bio županijski šumarski nadzornik, zatim nadsavjetnik, 1920. g. ponovo nadzornik, pa nadsavjetnik, da bi 1931. g. bio preimenovan za savjetnika. Umirovljen je 1932.
 Za rad u državnoj službi odlikovan je 1922. g. Ordenom Sv. Save V. stupnja, a 1932. Ordenom Jugoslavenske krune V. stupnja.
 Od službenih stručnih radova najopširniji je i najpoznatiji Šumsko-odštetni cjenik koji je izradio 1924. za Zagrebačku županiju, a 1930. za Savsku banovinu (opsega 150 str. ). Objavio je veći broj rasprava u Šumarskom listu.
 Izradio je i manuale, vrlo praktične i priručnog oblika, koje su potrebne kod šumsko-tehničkih radova, te kod šumarske administracije (manuali za teodolitno snimanje i snimanje busolom, tablice za računanje koordinata, šumarsko-taksacijski manuali za stablimične procjene i procjene pomoću primjernih ploha).
 Zajedno s bratom Vilimom napisao je veliki rad "O uređenju suma i sastavku šumsko-gospodarskih osnova". Izradio je i "Praktične kubične tablice" po švicarskom uzoru, kao i veći broj uređajnih tablica.
 Iz područja uređivanja suma načinio je i veći broj opisa suma, gospodarskih programa i gospodarskih osnova u suradnji s mlađim kolegama. Izradio je Gospodarske osnove zemljišnih zajednica Dugo Selo, Marija Bistrica, Markuševac, Desinec-Prhoč, a za Zagrebačku goru prvu osnovu na principu preborne sume.
 Ing. J. Heckner bio je izvrstan šumarski stručnjak, koji se uvijek zalagao za poboljšanje prilika u hrvatskom šumarstvu i za unapređenje struke, nadajući se da će šumarstvo zauzeti onaj položaj u narodnom gospodarstvu koji mu po važnosti i pripada.
 Surađivao je u Hrvatskom šumarskom društvu, a 1918. izabran je za člana Upravnog odbora.

1Piše Josip Heckner, kr. žup. šum. vježbenik, 1901: Praksa mladih šumarskih tehničara.. Š.L. 9-10, s.483 PDF
2O uređenju suma i sastavku šumsko-gospodarskih osnova, (sa Heckner, V. ). Šum. list 1906., s. 322-348, 477-496; Šum. list 1907., s. 10-22, 56-63, 178-195, 344-366, 396-414., Šum. list 1908., s. 15-30, 56-73, 141-155, 293-332 + 18 slika.
3Pišu braća Hekner, 1906: O uredjenju šuma i sastavku šum. gosp. osnova.. Š.L. 8-9, s.332 PDF
4Pišu V. i J. Hekner, 1907: O uredjenju šuma i sastavku šumsko gospodarskih osnova. (Nastavak II. do VI.). Š.L. 1, s.10 PDF
5Pišu V. i J. Heckner, 1908: O uredjenju šuma i sastavku šumsko gospodarskih osnova (Nastavak VII.). Š.L. 1, s.15 PDF
6Piše Josip Heckner, 1910: Obilježenje gospodarstvenog iliti unutarnjeg podijeljenja šuma.. Š.L. 6, s.214 PDF
7Sastavio Josip Heckner, 1919: Šumsko gospodarstveni program župne nadarbine Kravarsko.. Š.L. 3-4, s.64 PDF
8Šumsko-gospodarstveni program župne nadarbine Kravarsko (sa slikama i tablicama). Šum. list 1919., s. 65-88.
9Manuali za poslove u šumarstvu. Zagreb 1930.
10Praktične kubične tablice (za prem-jerbu drva u okruglom stanju). Zagreb, 1934.

nedeterminirano:
11NEKI RADOVI
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 N. N.: Heckner, J: Manuali za poslove u šumarstvu, Zagreb 1929. Šum. list 1930., s. 89.
 *** Heckner, J.: Šumsko-odštetni cjenik za Savsku banovinu, Zagreb 1930. Šum. list 1930., s. 387.
 L.: Praktične kubične tablice za premjeru drva u okruglom stanju, Zagreb 1930. Šum. list 1931., s. 191.
 M. Oj.: Josip Heckner, šumarski savjetnik u penziji. Šum. list 3, 1939., s. 173-174.
 Borošić, J.: SIS, s. 20.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 115, 123, 210, 246.
 *** Povijest šumarstva, s. 197, 307.
 *** HŠD 1996., s. 129, 150.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 M. Gj.: † Josip Heckner, ŠL 3/1939, s.173 PDF
 

  Rođen u Bjelovaru 1877. Završio šumarstvo 1896. na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Te godine počeo je raditi kao šumarski vježbenik pri Đurđevačkoj imovnoj općini u Bjelovaru a potom je službu vlastelinstva Đakovačke biskupije a potom djeluje pri Zemaljskoj vladi, odnosno zagrebačkoj Županijskoj oblasti. Umirovljen je 1932. kao savjetnik Banske uprave Savske banovine. Izrađuje šumskogospodarske osnove za Zagrebačku nadbiskupiju i općinu Turopolje. Prigodom rada u šumskom području Vukomeričkih gorica pronalazi do tada nepoznat fosil, koji je njemu u čast nazvan Amphimelania heckneri.    IMENIK    HBL

thanks to:
HŠ&HŠD&BM