HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9420
ime HORVATIĆ, Stjepan
zvanje
zanimanje     
botaničar, dr. sc., sveučilišni profesor, akademik
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9420)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen4. 10. 1899.Varaždin — Breg
doktorirao1937.Filozofski fakultet u Zagrebu
umro29. 5. 1975.Zagreb



 Osnovnu je školu pohađao u Varaždinu, maturirao je 1917. na II. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a studij prirodnih znanosti završio je 1933. na Filozofskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu.
 Isprva je gimnazijski nastavnik u Krku, a 1936.-1933. asistent je Botaničkoga zavoda Filozofskoga fakulteta, gdje 1937. doktorira
 iz područja biologije i botanike. U razdoblju 1933.-1941. docent je pa izvanredni profesor botanike na Filozofskom fakultetu Univerze u Ljubljani. Na Sveuč, u Zagrebu je od 1941. do 1947. red. profesor botanike na Veterinarskom fakultetu, a od 1947. red. je profesor sistematske botanike i geobotanike na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu; uz to od 1957. predstojnik je Botaničkoga zavoda i Botaničkoga vrta, a od 1960. i direktor novoosnovanog Instituta za botaniku. Sve te dužnosti obavlja do umirovljenja 1970.
 S. Horvatić je među prvim sljedbenicima Braun-Blanquetove fitosociološke škole i zaslužan za razvitak florističkih i fitocenoloških istraživanja vegetacije u Hrvatskoj. Bavio se taksonomskim proučavanjem polimorfnih biljaka pa je kao vrstan poznavatelj cvjetane naših primorskih krajeva uočio i opisao čitav niz posve novih svojti, većinom endemičkih za naše krajeve. Istražio je nizinsko i dolinsko travnjačko raslinstvo priobalja i voda u kontinentnom dijelu Hrvatske. Težišna radna prezauzetost bili su mu fitogeografska raščlanjenost i vegetacijske studije, opisi i kartiranje šumskih i svekolikih biljnih zajednica u primorskim i otočnim, vazdazelenim i polusredozemnim brdskim predjelima hrvatskoga krša.
 Uza sve uložene napore preuzeta izradba dviju vrijednih i željno očekivanih zavodskih projektnih zadataka: "Analitičke flore Hrvatske" i "Vegetacijske karte Hrvatske s privrednim tumačem" - u provedbi kojih su sudjelovali i neki stručnjaci Šum. fakulteta i Šum. instituta - i danas je, na žalost, daleko od svoga završetka.
 Od svojih redovitih nastavno-pedagoških i istraživačkih poslova i zaduženja, bio je prof. Horvatić sudionik mnogih domaćih i međunarodnih botaničkih sastanaka i savjetovanja, a ujedno i član u desetak naših i stranih društava, uredništava, komisija i sličnih botaničko - vegetacijskih strukovnjačkih tijela i ustanova.
 Za svoj znanstveni, nastavni i društveni rad primio je nekoliko zapaženih javnih priznanja i nagrada. Rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja objavio je u šezdesetak rasprava, članaka i napisa u vise od 20 domaćih i stranih znanstveno - stručnih popularnih publikacija. Između tih radova mnogi su važno polazište za šumarska istraživanja, kartiranja, zaštitu prirode i raznovrsne praktičke zadatke u primorskim krškim predjelima Hrvatske.

1Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. istraž. JAZU 19, Zagreb 1934., s 116-372.
2Sporobolus vaginae florus (Torr. ) Wood. u biljnom pokrovu Hrvatske, (Sporobolus vaginaeflorus /Torr. / Wood. in der Pflan-zendecke Kroatiens), (sa Lj. Gospodarić). Acta Bot. Croat. 18/19, Zagreb 1960., s. 79-103.
3Biljnogeografski položaj otoka Krka u okviru istarsko-kvarnerskog područja Hrvatskog primorja (s jednom biljnogeograf-skom kartom). Krčki zbornik 3, Spomenica gimnazije "Čedo Zić" na Krku (1921-1971), Krk 1971., s. 217-225.
4Flora i vegetacija otoka Plavnika, (Die Flora und Vegetation der Quarnero-insel Plavnik). Acta bot. 2, Zagreb 1927., s. 1-56.
5Flora i vegetacija otoka Plavnika; ACTA BOTANICA, Zagreb 1927. BIB
6Oblici sekcije Leucanthemum iz roda, Chrvsanthemum u flori Jugoslavije, (Die Formen der Sectio Leucanthemum aus der Gattung Chrj´santhemum in der Flora Ju-goslawiens). Acta bot. 3, Zagreb 1928., s.. 61-140.
7La flore et la všgštation du karst. Monogr. Le karst Tougoslave, Zagreb 1928., s. 1-22.
8Karakteristika flore i vegetacije Krša. Šum. list 52, 1928., s. 1-23.
9Soziologische Einheiten der Niede-rungswiesen in Kroatien und Slavonien. Acta bot. 5, Zagreb 1930., s. 57-118.
10Peucedanum coriaceum Bchb. und seine Bassen. Acta bot. 6, Zagreb 1931., s. 19-32.
11Bilješke o nekim manje poznatim biljkama iz hrvatske flore, (Notes sur quelques plantes peu connues dans la flore croate). Acta bot. 6, Zagreb 1931., s. 56-65.
12Die verbreitetstein Pflanzengesellscha-ften der Wasser- und Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta bot. 6, Zagreb 1931., s. 91-108.
13Istraživanje vegetacije otoka Paga u god. 1931. Ljetopis JAZU 44, Zagreb 1930. / 31., s. 130-139.
14Prilozi flori otoka Paga. Prir. istraž. JAZU 18, Zagreb 1933., s. 193-203.
15Beitrage zur Flora der Insel Pag. Bulletin International de l Acad. Tougosl. 27, Zagreb 1933., s. 201-206.
16Tipovi livada i pašnjaka na otoku Pagu, (Die Typen der Wiesen und Weiden auf der Pag), (sa M. MohaCekom). Arhiv Minist. poljopr. 1/2, Beograd 1934., s 1-31.
17Chrvsopogoneto - Satureion subspica-tae - ein neuer Verband der Brometalia erecti Braun-Blanquet, (s I. Horvatom). Acta bot. 9, Zagreb 1934., s. 8-12.
18Flora und Vegetation der nordadri-atischen Insel Pag. Bulletin International de T Akad. Tugosl. 28, Zagreb 1934., s. 86-157.
19Neuer Beitrag zur Kenntnis der Leu-canthemum-Formen in der Flora Jugo-slawiens. Acta bot. 10, Zagreb 1935., s. 61-100.
20Istraživanje vegetacije otoka Baba i Krka u godinama 1935. i 1936. Ljetopis JAZU 49, Zagreb 1937., s. 180-185.
21Ein wichtiger neuer Fundort von Phvllitis hemionitis (Lag. ) O. Kuntze im Quarnerogebiet. Oster. Bot. Zeitschr. 87/2, Wien 1938., s. 134-139.
22Pregled vegetacije otoka Baba sa gledišta biljne sociologije, (Übersicht der so-ziologischen Vegetationseinheiten der Quarneroinsel Hab). Prir. istraž JAZU 22, Zagreb 1939., s. 1-96.
23Splosna primerjava vegetacije nizinskih travnikov Slovenije ž ono Hrvatske in Slavonije. Zbornik Prirod, drustv. l, Ljubljana 1939., s. 40-43.
24Donos k poznavanju flore Slovenije, (Beitrag zur Kenntnis der Flora Slove-niens), (sa G. Tomažicem). Hrv. geogr. glasnik 8-10, Zagreb 1939., s. 80-84.
25Nastavak istraživanja vegetacije otoka Krka. Ljetopis JAZU 51, Zagreb 1939., s. 153-157.
26Travniska vegetacija reda Arrhenat-heretalia v nižinskem pasu Slovenije. Zborn. Prirod, drustv. 2, Ljubljana 1941., s. 68-75.
27Biljni pokrov Istre. Alma Mater Croatica 1-4, Zagreb 1943., s. 3-14.
28Prilog poznavanju flore otoka Krka, (Contribution a la connaissance de la Flore de l ile de Krk /Veglia/ dans le Quar-naire). Glasn. biol. sek. Hrv. prirod, društva. II/B, I, Zagreb 1947., s. 5-12.
29Nekoliko novih pridoslica u flori grada Zagreba, (Quelques nouvelles plantes adventives dans la flore de la ville de Zagreb). Glasnik biol. sekc. Hrv prirod, drustv. II/B, l, Zagreb 1947., s. 69-76.
30Istraživanje vegetacije u Istri god. 1948. Ljetopis JAZU 55, Zagreb 1949., s. 105-109.
31Paspalum distichum L. ssp. paspalodes (Michx. ) Thell na području donje Neretve, (Paspalum distichun L. ssp. pas-palodes /Michx/ Thell. im Übersćhwem-mungsgebiet der unteren Neretva /Narenta/ in Jugoslawien). Acta bot. 12/13, Zagreb 1949., s. 231-238.
32Prilog poznavanju korovne vegetacije rižista na Jelas-polju, (Beitrag zur Kennt-nis der Unkrautvegetation der Heisfelder in Jelas-polje /Kroatien, Jugoslawien/). Glasnik biol. sekc. Hrv. prir. društva 2/3, Zagreb 1950., s. 5-12.
33PRIRUČNIK ZA TIPOLOŠKO ISTRAŽIVANJE I KARTIRANJE VEGETACIJE ; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1950. BIB
34Neki najnoviji pogledi na filogenetske odnose viših biljaka s posebnim obzirom na angiosperme, (Einige der neuesten An-sichten über die philogenetischen Bezie-hungen der hoheren Pflanzen mit beson-derer Berucksichtigung der Angiosper-men). Glasn. biol. sekc. Hrv. prirod, društva 7, Zagreb (1953. ), 1955., s. 182-184.
35Fimbristvlion dichotomae - ein neuer Verband der Isoetetalia. Vegetation 5/6, den Haag 1954., s. 448-453.
36ILUSTRIRANI BILINAR; ŠKOLSKA KNJIGA, ZAGREB 1954. BIB
37Ilustrirani bilinar; Školska knjiga, Zagreb 1954. BIB
38Senecio caroli-malyi spec. nov. Biol. glasn. 8, Zagreb 1955., s. 37-47.
39Pflanzengeographische Oliederung des Karstes Kroatiens und der angrenzenden Ctebiete Jugoslawiens. Acta Bot. Croat. 16., Zagreb 1957., s. 33-61.
40Biljnogeografsko rasclanjenje krša. Monografija "Krš Jugoslavije", Split 1957., s. 35-65.
41Tipološko rasclanjenje primorske vegetacije gariga i borovih suma, (Classifica-tion typologique de la vsgstation des gar-rigues arbustives et des forets de pins dans le littoral adriatique oriental). Acta Bot. Croat. 17, Zagreb 1958., s. 7-97.
42Geographisch - tvpologische Oliederung der Niederungs-Wiesen und - Weiden Kroatiens. Angew. Pflanzensoz. 15, Stolzenau/ Weser 1958., s. 63-73.
43TIPOLOŠKO RAŠČLANJEN JE PRIMORSKE VEGETACIJE GARIGA I BOROVIH ŠUMA; INSTITUT ZA ŠUMARSKA I LOVNA ISTRAŽIVANJA NR HRVATSKE, ZAGREB 1958. BIB
44Coup d´oeil general sur la vsgstation fondamentale du litoral adriatique compa-rše a celle des territoires mediterraneens de l´Europe Occidentalle. Compte rendu de TExcursion en Provence de l´Assoc. Intern. de Phj´tosoc. ", Marseille 1959., s. 95- 102.
45Prilozi poznavanju vegetacije južno-hrvatskog primorja. Ljetopis JAZU 66, Zagreb 1960., s. 302-308.
46Novi prilog poznavanju primorske vegetacije gariga i kamenjarskih pašnjaka, (Eine neuer Beitrag zur Kenntnis der Gar-rigues- und Steintriften- Vegetation des ostadriatischen Klistenlandes). Acta Bot. Croat. 20/21, Zagreb 1962., s. 243-259.
47Vegetacijska karta otoka Paga s općim pogledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja, (Carte de groupements vegetaux de lile nord-adriatique de Pag avec un apercu general des unites vegeta-les du littoral croate). Prir. istraž. JAZU 33, Acta biol. 4, Zagreb 1963., s. 1-187.
48Biljnogeografski položaj i raščlanjenje našeg primorja u svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja, (Pflanzengeographische Stellung und Gliederung des ostadriatischen Klistenlandes im Lichte der Deuesten phvtozoenologischen Unter-suchungen). Acta Bot. Croat. 22, Zagreb 1963., s. 27-81.
49VEGETACIJSKA KARTA OTOKA PAGA S OPĆIM PREGLEDOM VEGETACIJSKIH JEDINICA HRVATSKOG PRIMORJA ; JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI, ZAGREB 1963. BIB
50Oenus Leucanthenum in flora Ju-goslaviae. Acta Bot. Croat. 22, Zagreb 1963., s. 203-218.
51Fitocenološke jedinice vegetacije krškog područja Jugoslavije kao osnova njenog biljnogeografskog rasclanjenja, (Phy-tozoenologische /Phvtosoziologische/ Vege-tationseinheiten des Karstgebietes Jugo-slawiens als Grundlage seiner pflanzen-geographischen Gliederung). Acta Bot. Croat. vol. extraord., Zagreb 1964., s. 15-34.
52Scolvmo-Marrubietum incani - eine neue Buderal- Assoziation des illvrischen Karst-Oebietes, (sa N. Hodak). Acta Bot. Croat. 24., Zagreb 1965., s. 69-71.
53Fitogeografske značajke i rasclanjenje Jugoslavije. Analitička flora Jugoslavije 1/1, Zagreb 1967., s. 23-61.
54Biljni pokrov okoline Senja, (sa Lj. Ili-janićem i Lj. Marković-Gospodarić). Senjski zbornik III, Senj-Rijeka 1967. -1968., s. 298-323.
55Prilog poznavanju vegetacije vlažnih livada sjeverne Dalmacije, (Contribution a la connaissance de la vegetation des pra-iries humides en Dalmatie du nord), (sa V. Gazi i I. Trinajstićem). Acta Bot. Croat. 26/27, Zagreb 1968., s. 181-190.
56Les association de Brachvpodium ramosum (L. ) et Sch. dans la vsgstation eumšditerraneenne de pacages rocheux et des prairies sšches du karst de la cote est-Adriatique. Fragm. flor. et geob. 16/1, Kra-kow 1970., s. 151-159.
57Scaligeria cretica (Miller) Boiss. u biljnom pokrovu Hrvatskog primorja, (Scaligeria cretica /Miller/ Boiss, in the Plant Cover of the Croatian litoral). Acta Bot. Croat. 29, Zagreb 1970., s. 175-182.
58O biljnom pokrovu Slavonije. Zbornik radova I. znanstvenoga sabora Slavonije i Baranje, (sa Lj. Ilijanićem i Lj. Marković-Gospodarić). Osijek 1970., s. 287-313.
59Osnovne vegetacijske jedinice primorskog krša i pitanje njihove pojačane zaštite, (Basic vegetation units of the coastal karst district and question of their inten-sive protection). Simpozij o zaštiti prirode u našem kršu, JAZU, Zagreb 1971., s. 109-144.
60Syntaxonomić analvsis of the vegetation of drv grassland and stonv meadows in eastern adriatic coastal karst district based on the latest phvtocoenological re-search. Fragmenta herbologica Jugoslavica 32, Zagreb 1973., s. 1-15.
61Neuer Beitrag zur Kenntnis der Syn-taxonomie der Trockenrasen- und Stein-triften-Oesellschaften des ostadriatischen Karstgebietes. Zbornik I. kongresa o problemima flore i vegetacije Balkanskoga poluotoka (Vama 1973. ), Sofia 1975., s. 300-310.
 -- sve u biblioteci HŠD

 Bertović, S.: Promemorija na članak prof. dr. S. Horvatića Biljnogeografski položaj i raščlanjenost našeg primorja u svjetlu suvremenih fitocenoloških istraživanja, (umnoženo kao rukopis). Zagreb 1965., Pismohrana Instituta za šumarska istraživanja Šum. fakulteta Sveuč. u Zagrebu
 Pavletić, Z:. 15 godina djelatnosti Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu. Acta Botanika Croatica 34, Zagreb 1975., s. 203-206.
 Ilijanić, Lj. i Marković, Lj.: Akademik Stjepan Horvatić - in memoriam. Ibid., 35., Zagreb 1976., s. 9-16.
 *** Enciklopedija LZ 2, Zagreb 1967., s. 68.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 65.
 Bertović, S.: HBL (u tisku).
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM