HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID9945
ime KUŠAN, Fran
zvanje
zanimanje     
botaničar, dr. sc., sveučilišni profesor
     

                                                                IZBOR      (knjiga2/9945)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen18. 10. 1902.Vučja Luka /Sarajevo/
doktorirao1928.
umro21. 5. 1972.Zagreb



 Najmlađi od petoro djece Franciske r. Breško i oca Jakova, nadlugara. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u Sarajevu.
 Na Filozofskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu studirao je od 1924. predmete iz skupine prirodopis-geografija. G. 1928. stekao je doktorat iz botanike tezom "Predradnje za floru lišajeva Hrvatske", a 1929. je diplomirao, položio državni ispit i dobio je mjesto stalnog asistenta
 Od 1940. do 1945. na dužnosti je izvanrednoga profesora za farmaceutsku botaniku na Farmaceutskom odsjeku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1945. redoviti je profesor istog predmeta na osnovanom Farmaceutskom fakultetu. Osniva suvremen, funkcionalan i uzorno opremljeni Zavod za farmaceutsku botaniku, a 1947. i Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja. Na položaju predstojnika tih dviju institucija ostaje sve do smrti.
 Život je posvetio predanom znanstvenom, pedagogijskom i stručno - popularizacijskom radu iz različitih botaničkih područja te prirodozaštitarske problematike. Svojom je djelatnošću postigao vrlo zapažene rezultate i priznanje u domaćim i stranim znanstvenim krugovima i široj javnosti.
 Raznolikost tematike Kušanovih plodonosnih 40-godišnjih istraživanja dobro se uočava iz oko 130-ak njegovih objavljenih radova. Dojmljivom opširnošću i sadržajnošću se ističu: do danas nedostignuta lihenoloska djela o lišajskoj flori Hrvatske i susjednih zemalja (1953. ), knjige o ljekovitim biljkama, o jestivom i ostalom korisnom bilju (1938., 1947., 1956. ), a od biljno-zemljopisnih studija one o biljnom pokrivaču Kamešnice, Bi-okova (1969. ) i o florogenezi Di-narida. Zapažena su i njegova eksperimentalno - sistematska i ekološka proučavanja pionirskih i rijetkih planinskih biljaka i biljnih grupacija, fitotaksonomske obrade rodova Centaurea, Gentiana, Ju-niperus, Berberis i Alysšum, vrsta Sideritis scardica, Centaurea cusp-idata, Centaurea biokovensis i dr. te istraživanja alelopatskih odnosa između nekih biljaka.
 Na poticaj S. Bertovića iz Odjela za ekologiju i tipologiju šuma u Šum. institutu Šumarskog fakulteta Sveuč, u Zagrebu, prof. Kusan je 1966. g. (sa B. Klapka) započeo proučavanje flore na Medvednici te morfologijsko-sistemat-ska istraživanja bukve u njezinim različitim bioklimatima i fitocenozama u Hrvatskoj.
 Osobita sastavnica u Kušanovoj djelatnosti bili su smišljen osnutak i uređenje botaničkih vrtova zbog poredbenih proučavanja pojedinih biljnih svojta za nastavne, popularizacijske i praktične svrhe i potrebe. Osnovao je "planinske botaničke vrtove" na Medvednici (1938. ) i u Modrić-docu podno Zavižana (1967. ) te "Botanički vrt ljekovitog bilja pri Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu" (1947. ). Taj vrt postao je opće poznat po izvornoj fitosociološkoj zamisli sadržaja i rasporeda biljaka, a nakon smrti njegova osnivača nosi naslov Botanički vrt ljekovitog bilja "Fran Kusan".
 Fran Kušan bio je pokretač i urednik aktualnih i originalnih povremenih publikacija Informationes botanicae i godišnjih kataloga Delectus seminum, voditelj nekoliko doktorskih i magistarskih radova, a u nekoliko je navrata bio biran za dekana ili prodekana na svom matičnom fakultetu.
 Kao istaknuti znanstvenik bio je Kusan aktivan funkcionar, urednik i član mnogih znanstvenih, stručnih i društvenih tijela, ustanova i organizacija, pa tako i Radne zajednice Šum. instituta u Zagrebu. Sudjelovao je na mnogobrojnim, domaćim i stranim savjetovanjima, a poglavito onim o botaničkim vrtovima (Stuttgart, Hamburg, München, Graz, Beč) te održao tridesetak predavanja.
 Zbog svoje izrazito hrvatske opredijeljenosti, a usprkos vrijednim i neospornim radnim uspjesima i zaslugama, prof. F. Kušanu nije bilo podijeljeno neko od onomad uobičajenih službenih priznanja.
 IZBOR RADOVA
 Predradnje za floru lišajeva Hrvatske. I. izvještaj. Acta bot. III, Zagreb 1928., s. 1-40.
 Prirodoslovna istraživanja sjeverno-dalmatinskog otočja. I Dugi i Kornati. Li-saji. Prirosl. istraž. Kr. Jugosl. 16, Zagreb 1930., s. 159-162.
 Neue Beitrage ŽUT Flechtenflora des kroatischen und damatinischen Kilsten-landes. Acta bot. V, Zagreb 1930., s. 18-47.
 Lichen islandicus (Cetraria islandica /L.-Ach. ) u Jugoslaviji. Vjesnik Ljekarnika 12, Zagreb 1930., s. 1-8.
 Istraživanje flore i vegetacije lisajeva sjecerozapadnih crnogorskih planina. Ljetopis JA 44, Zagreb 1931., s. 139-146.
 Adnotationes ad floram lichenum Bo-snae et hercegovinae. Acta bot. VI, Zagreb 1931., s. 1-18.
 Uber die angebliche Cladonia pycno-clada (Gaudich) Nyl. in Jugoslawien. Hed-wigia 72, Dresden 1932., pp. 42-54.
 Uber die svstematische Bewertung gewisser Merkmale im Formenkreise von Parmelia conspersa sensu lat. Acta bot. VII, Zagreb 1932., pp. 1-34.
 Preradnje za floru lisaja Hrvatske i Dalmacije. II. izvještaj. Acta bot. VIII, za-greb 1933., s. 105-117.
 Eryngium planum L. Apotekarski vjesnik 8, Zagreb 1934., s. 415.
 Zu Gvelniks neuen Flechtenformen aus Jugoslawien. Ann. Mycol. 32, 1/2, Horn 1934., pp. 58-66.
 Pioniri života na stijenama. Hrv. planinar XXX, 4, Zagreb 1934., s. 151-159.
 Planinarstvo i prirodoslovne nauke. Hrv. planinar XXX, 10-12, Zagreb 1934., s. 349-352.
 Beitrag zur Kenntnis der Flechtenflora des Papuk-Oebirges in Slawonien. Hed-wigia 74, Dresden 1935., pp. 285-296.
 Epifiti šumskog drveCa i njihova vegetacija u Jugoslaviji. Šum. list 2, s. 47-59; 3, s. 77-95, Zagreb 1935.
 Pregled lisajske vegetacije na vapnencima u srednjoj Dalmaciji. Acta bot. X, Zagreb 1935., s. 33-49.
 Josip Pasarić, o 75-godisnjici života. Hrv. planinar XXXI, 3, Zagreb 1935., s. 90.
 Oblici sekcije Eujacea i Lepteranthus roda Centaurea u flori Jugoslavije. Priro-dosl. istra«. JA 20, Zagreb 1936., s. 1-79.
 Die Formen der Sektionen Eujacea und Lepteranthus der Ctattung Centaurea in der Flora Jugoslawiens. Buli. intern. de l, Acad. Tougoslave 29/30, Zagreb 1936., pp. 141-158.
 Lihenoloska istraživanja Vraniće planine u Bosni i Rugovsko-metohijskih planina u Crnoj Oori. Ljetopis JA 48, Zagreb 1936., s. 228-242.
 Smisao i vrijednost suvremenog planinarstva. Hrv. planinar XXXII, l, Zagreb 1936., s. 1-5.
 Ljekovite vrste roda Ctentiana u flori Jugoslavije. Apotekarski vjesnik 10, Zagreb 1936., s. 500-506.
 Uzgajanje planinskog bilja. Hrv. planinar XXXII, Zagreb 1936., s. 97-99.
 Vranića planina u Bosni. Ibid., s. 132-139.
 Zaštita planinskog bilja u Hrvatskoj. Ibid., s. 295-302.
 Na vječnom snijegu. Ibid. XXXIII, Zagreb 1937., s. 21-25.
 Rad na promicanju uzgoja ljekovitog bilja u inostranstvu. Apotekarski vjesnik l, Zagreb 1937., s. 35-38.
 Ljekovito bilje u Hrvatskom primorju i u Dalmaciji. Apotekarski vjesnik 6, s, 282-288; 7, s. 337-344; 8, s. 389-398; 9, s. 451-458; 10, s. 503-510, Zagreb 1937. (i poseban otisak s. 1-43).
 Josip Pasarić - In memoriam. Hrv. planinar XXXIV, Zagreb 1938., s. 1-4.
 LJEKOVITO BILJE. Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitoga, otrovnog i industrijskog bilja čitavog svijeta. (Vlastita naklada), Zagreb 1938., s. 1-452.
 Razvoj i sastav lisajske vegetacije u vezi s karakterom anorganske podloge. Hrv. geograf, glasnik 8-10, Zagreb 1939., s. 138-142.
 Ljubotenski Čaj. Sideritis scardica Oris. i srodne svojte. Apotekarski vjesnik 22, Zagreb 1940., s. 815-816., Farmaceutski vjesnik 30, Zagreb 1940., s. 853-881, 905-923, 959-972, (poseban otisak, s. 1-61).
 Sjemenka i klijanje. Priroda XXX, 2, Zagreb 1940., s. 42-51.
 Biljno mlijeko. Ibid., s. 172-178.
 Zečji kupus ili kolovrc, Ranunculus scutatus W. K. Apotekarski vjesnik l, Zagreb 1941., s. 38-45.
 Kadulja, Salvia officinalis L. Vjesnik
 Ljekarnika 15, s. 374-376; 16, s. 407-416; 17, s. 448-450; 18, s. 483-487, Zagreb 1941.
 Biljnosocioloska istraživanja i uzgoj ljekovitog bilja (Biljne izlucine kao važan čimbenik u sastavu i razvoju vegetacije). Vjesnik Ljekarnika 21, s. 554-557; 22, s. 588-590, Zagreb 1941.
 Kultura ljekovitog bilja. Hrv. Farmac. vjesnik 18/19, Zagreb 1941., s. 383-386.
 Biljne izlucine i ljekovitost biljnih dijelova. Ibid., Zagreb 1942., s. 27-32, 57-65, 83-91.
 Utjecaj biljke na biljku. Priroda XXXII 3/4, Zagreb 1942., s. 84-87.
 Nešto o postanku i biološkom značenju terpena. Hrv. Farmac. vjesnik 4, Zagreb 1943., s. 101-107.
 Folia Alypi i vrste roda Olobularia u Hrvatskoj. Vjesnik Ljekarnika 2, Zagreb 1943., s. 29-32, 3, s. 43-46.
 Botanički vrt s Pokusnom stanicom za uzgoj ljekovitog bilja Farmaceustkog fakulteta. Hrv. Farmac. vjesnik l, Zagreb 1944., s. 5-9.
 Gljive kao izvor dragocjenih lijekova (Uz otkriće penicilina). Farmac. glasnik 2, Zagreb 1946., s. 49-55.
 IskorisCavanje ljekovitog bilja. Farmac. glasnik 7, Zagreb 1946., s. 272-274.
 NAŠE LJEKOVITO BILJE. Poljo-priv. nakladni zavod, Zagreb 1947., s. 1-302.
 JESTIVI I OTROVNI PLODOVI. Poljopriv. nakladni zavod, Zagreb 1947., s. 1-99.
 Utjecaj biljke na biljku. Farmac. glasnik 2, Zagreb 1947., s. 15-19.
 Utjecaj pelina na okolno bilje. Ibid., s. 205-207.
 Postanak i fiziološko značenje eteričnih ulja. Glasnik Biol. sek. Hrv. prirod, društva II/B, T, l, Zagreb 1947., s. 29-53.
 Pojava antibioze i antibiotskih tvari kod bilja. Farmac. glasnik 4, Zagreb 1948., s. 49-60.
 Orindelia robusta Nutt. (Uspjela kultura jedne vanevropske ljekovite biljke). Farmac. glasnik 10, Zagreb 1948., s. 164-165.
 PBODBOMUS FLORE LISAJA JUGOSLAVIJE. Poseb. izdanja Odjela za prir. nauke JAZU 2, Zagreb 1953., s. 1-595.
 O potrebi zaštite samonikloga ljekovitog bilja. Lekovite sirovine II, Beograd 1953., s. 148-152.
 O rasprostranjenju i rodbinskoj pripadnosti klecice (Juniperus nana Willd. ^) u Jugoslaviji. Godišnjak biol. inst. V, Sarajevo 1953., s. 287-302.
 Dr. Karlo Bošnjak - In memoriam. Priroda 10, Zagreb 1953., s. 405-408.
 Prilog poznavanju dalmatinskih planina. Naše planine 11/12, Zagreb 1954., s 477-485.
 Cime nam koriste lisaji. Priroda 2, Zagreb 1955., s. 59-63.
 Rasprostranjenost ljekovitog bilja u srednjoj Dalmaciji. Farmac. glasnik 11, Zagreb 1955., s. 1-4.
 Farmaceutski botanički vrt u Zagrebu. Priroda 5, Zagreb 1955., s. 177-181.
 Osobitosti u sastavu i rasporedu biljnoga svijeta na planini Biokovu. Biol. glasnik 8, Zagreb 1956., s. 103-109.
 Botanički vrt Famaceutskog fakulteta u Zagrebu. Sveuč, vjesnik II, Zagreb 1956., s. 21-26.
 Uskolisni kozlinac (Astragalus angus-tifolius Lam. ^ u flori Hrvatske. Acta mu-sei maced. scient. natur. IV, Skopje 1956., s. 3-34, 43-67.
 LJEKOVITO I DRUGO KORISNO BILJE. Poljopriv. nakladni zavod, Zagreb 1956., s. 1-648.
 Sastav i raspored vegetacije na planini Kamesnici (1849 m). Godišnjak Biol. inst. IX, 1/2, Sarajevo 1956., s. 3-26.
 Biljka i botanika. Medic. enciklopedija I, Zagreb 1958., s. 60-74.
 Botanical garden of the Pharmaceuti-cal Faculty in Zagreb (1947-1957). Delectus seminum, Zagreb 1958., s. 3-16.
 Gljive. Medic. enciklopedija, Zagreb 1958., s. 425-427.
 Na pijescima Poljske. Priroda l, Zagreb 1959., s. 5-11.
 Zakopane, srediste planinarstva u Poljskoj. Naše planine 3/4, Zagreb 1959., s. 65-69.
 Na visokim Tatrama u Poljskoj. Priroda 7, Zagreb 1959., s. 241-247.
 Lisaji. Encikl. LZ 4, Zagreb 1959., s. 617-618.
 L. F. Randolph: Garden Irises, Misou-ri 1959. (Recenzija publikacije). Biol. glasnik 13, Zagreb 1960., s. 2-3.
 DomaCe vrste roda Pinus, njihovo ra-sprostranjenje i uloga u sastavu naše vegetacije. Farmac. glasnik (Prilog), 4/5, Zagreb 1960., s. 8.
 DomaCe vrste roda Juniperus, njihova rasprostranjenost i uloga u našoj vegetaciji. Ibid.
 Važnost domaćih borova za razvitak vegetacije u Hrvatskoj. Biol. glasnik 14, Zagreb 1961., s. 23-76.
 Sto je naročito u biljnom svijetu Grčke. Priroda 2, Zagreb 1961., s. 44-52.
 U zemlji maslina i grožđa. Priroda 10, Zagreb 1961., s. 406-412.
 Na visokim grčkim planinama. Naše planine 7/8, Zagreb 1961., s. 168-175.
 Sto je značajno za nasu mediteransku vegetaciju i gdje su njezine granice. Biološki list 9, Sarajevo 1961., s. 116-121.
 U području evropskih bodljikavih as-tragalusa. Famac. glasnik 4/5, Zagreb 1961., s. 113-114.
 Međunarodno savjetovanje tehničkih rukovodilaca botaničkih vrtova u Stuttgartu (1960). Hortikultura 1/2, Split 1961., s. 23-26.
 Crni bor (Pinus nigra ArnJ u flori i vegetaciji Grčke. Šum. list 5-6, 1962., s. 193-202.
 Zanimljivosti u biljnom svijetu na području nedavnih potresa u Dalmaciji. Priroda 3, Zagreb 1962., s. 65-70.
 Prof. dr. Vale Vouk (Nekrolog). Far-mac. glasnik 11/12, Zagreb 1962., s. 469-471.
 Die in Mitteldalmatien vorkommen-den Arten der Oattung Onosma, (sa Z. Martinis). Informationes l, Zagreb 1962., s. 3-9.
 Two high mountain species of Saxi f raga in a narrow area of the Dinaric Alps. (sa S. I. Volarić-Mrsic).-Informationes l, Zagreb 1962., pp. 10-12.
 Saussurea discolor (Willd. ) DG a litle known and rare plant in Croatian flora, (sa Z. Martinis i S. Poje). Informationes l, Zagreb 1962., pp. 12-15.
 Ist die Centaurea cuspidata Vis. und die C. biokovensis Teyb eine und dieselbe Pflanze? - Ibid. 2, Zagreb 1963., pp. 3-8.
 Berberis aetnensis Presi dans la flore croate, (sa B. Klapka). Ibid., pp. 9-11.
 Lisajevi. Šum. enciklopedija 1/2, Zagreb 1963.
 Scabiosa leucophjlla Borb. und S hla-dnikiana Host in der Flora von Kroatien. Informationes 2, Zagreb 1963., s. 15-17.
 Potentilla caulenscens Torn in Croa-tia´s Flora. Ibid., s. 17-20.
 Uber die Lebensverhaltnisse der en-demischen Art Degenia velebitica (Deg. ) Hay. aut dem Velebit in Kroatien. Ibid., s. 21-25.
 Izumiranje nekih rijetkih biljaka. Priroda 2, Zagreb 1964., s. 33-36.
 Međunarodno savjetovanje predstavnika botaničkih vrtova u Hamburgu (1964). Hortikultura 4, Split 1964., s. 7-10.
 Kako su nastale neke rijetke endemične i reliktne biljke. Biološki list 8, Sarajevo 1964., s. 117-119; 9, s. 129-132.
 Nouvellš loćalitš de l´ Astragale a feuilles štroites (Astragalus angustifolius Lamb. ^ en Dalmatie. Informationes botan-icae 3, Zagreb 1964., s. 7-10.
 Daš Verbreitungszentrum von Ephe-dra nebrodensis Tin. in Kroatien, (sa Z. Martinis. ). Ibid. s. 10-16.
 Population of mountain pine, Pinus mugo Turra, in the mountains of Croatia, (s A. Kajtna). Ibid., s. 16-20.
 Ein sonderbarer Tannenwald aut dem Biokovo in Dalmatien, (sa B. Klapka). Ibid., s. 20-28.
 Botanički vrt ljekovitog i otrovnog bilja u Zagrebu. Hortikultura 2/3, Split 1965., s. 67-70.
 Biokovo. Naše planine 3/4, Zagreb 1966., s. 49-54.
 Velebitski botanički vrt. Priroda 6/7, Zagreb 1966., s. 164-165.
 Biljni svijet Velebita. Naše planine 9/10, s. 201-208; 11/12, s. 259-266, Zagreb 1966.; 1/2, s. 23-28, Zagreb 1967.
 Naši samonikli zvončići. Hortikultura l, Split 1967., s. 5-9.
 Zaštita prirode i turizam. Priroda 3, Zagreb 1967., s. 65-69.
 Biljka. Medic. enciklop. l, Zagreb 1967., s. 451-457.
 Jestive i otrovne gljive. Ibid. 3, Zagreb 1968., s. 5-7.
 BILJNI POKBOV BIOKOVA. Pri-rodosl. istra«. JA 37, Zagreb 1969., s. 5-224.
 Nova vrsta žutike (Berberis) u flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 28, Zagreb 1969, s. 423-425.
 Prva planinska botanička stanica u Hrvatskoj. Priroda 3, Zagreb 1969., s. 70-72.
 Botanički vrt u Velebitu. Naše planine XXI, Zagreb 1969., s. 71-72.
 Sastav flore Medvednice i pregled njezine vegetacije (Prethodni izvještaj), (sa B. Klapka). Zagreb 1969., (Hukopis), Pismohrana Šum. instituta
 Neki pogledi na suvremenu zaštitu prirode u Jugoslaviji. Knjiga plenarnih referatov in povzetkov, Ljubljana 1969., s. 31-47.
 Alvsšum samoborense Horv., izolirana svojta vrste Alvsšum montanum s. 1. i njen položaj unutar srodnih svojta na jugoistoku Evrope. Acta Bot. Croat. 29, Zagreb 1970., s. 183-196.
 Funkcija sutjeski i prijevoja u floro-genezi Dinarida. Periodicum biologorum 72, Zagreb 1970., s. 39-60.
 Ljekovito bilje.-Liječnik u kući. Popularni zdravstveni priručnik, Zagreb 1970., s. 365-434.
 VELEBITSKI BOTANIČKI VRT, 1480 m. Stručni vodič. Senjski zbornik IV (1969.-1971. ), Senj 1971., s. 1-30.
 Novo nalazište svojte Sibiraea laevi-gata subsp. Croatica Degen na Velebitu. Acta Bot. Croat. 30, Zagreb 1971., s. 131-134.
 BIOKOVO. Malakoloski muzej, Makarska 1971., s. 1-137.
 O Časopisu >Priroda<. Priroda 10, Zagreb 1971., s. 294.
 Novo nalazište sibireje u Velebitu. Priroda 4, Zagreb 1972., s. 97-98.
 Biljni svijet na hrvatskim planinama. Zagreb 1972., s. 1-222, (Hukopis).

1Neue Beiträge zur Flechtenflora des kroatischen und dalmatinischen Küstenlandes; ACTA BOTANICA, Zagreb 1930. BIB
2Dr. Fran Kušan, 1935: Epifiti šumskog drveća i njihova vegetacija u Jugoslaviji.. Š.L. 2, s.47 PDF
3LJEKOVITO BILJE; IZDANO U VLASTITOJ NAKLADI, ZAGREB 1938. BIB
4
5LJEKOVITO I DRUGO KORISNO BILJE; POLJOPRIVREDNI NAKLADNI ZAVOD, ZAGREB 1956. BIB
6F. Kušan, 1962: Crni bor u flori i vegetaciji Grčke. Š.L. 5-6, s.193 PDF
7VELEBITSKI BOTANIČKI VRT 1480 m; Gradski muzej — Senjsko muzejsko društvo, Senj 1971. BIB
8BIOKOVO; Malakološki muzej Makarska, Makarska 1971. BIB
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 Uredništvo: Dr. Fran Kusan. Apotekarski vjesnik 2, Zagreb 1940., s. 80-81.
 Blasković, V.: Sveuč. prof. dr. Fran Kusan. Naše planine 7-8, Zagreb 1972., s. 189-190.
 Matković, P. i Pavletić, Z:. Profesor dr. Fran Kusan. Hortikultura 3, Split 1972., s. 96.
 Uredništvo: In memoriam Professor Dr. Fran Kusan (1902-1972). Delectus se-minum, Zagreb 1972., s. 1-2.
 Bertović, S.: Prof. Dr. Fran Kusan (1902-1972) - in memoriam. Šum. list 9-10, 1973., s. 412-420.
 Martinis, Z:. Fran Kusan - in memoriam. Acta Bor. Croat. 32, Zagreb 1973., s 9-18.
 Horvatić, S.: Prof. Dr. Fran Kusan -in memoriam. Bulletin Scientifique 1-2, Zagreb 1974., s. 26.
 *** Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 333-334.
 Pulević, V.: Ljudi-dogođaji, Fran Kusan. "Ovdje" 220, Titograd 1987., s. 32.
 Bertović, S., Dekanić, I., Kamenarović, M. i dr.: Velebitski botanički vrt i rezervat, u povodu 20-godisnjice osnutka. Naše planine 9-10, Zagreb 1977; Ibid., u povodu 30-godisnjice osnutka, Zagreb 1987., s. 1-16.
 Bertović, S.: Zaslužni hrvatski znanstvenici, pedagozi, istraživači i pioniri zaštite prirode (I. Pevalek, I. Horvat, F. Kusan). Šum. list 6-8, 1992., s. 343.
 *** Hrvatski leksikon, 1. sv., s. 667.
 Bertović, S.: Kusan Fran, botaničar. HBL (u tisku).
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 2, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 BERTOVIĆ, Stjepan Marcel: Prof. dr Fran Kušan, ŠL 9-10/1973, s.412 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM