HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Josipa i Ilone r. Balta. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio Šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Lacičima 1940., nižu gimnaziju u Osijeku 1946., a Srednju šumarsku školu pohađao je u Kraljevu (Srbija), maturiravši 1949. godine. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zemunu i diplomirao 1956. godine. Napisao je i obranio diplomski rad iz znanstvenoga područja uređivanje šuma pod naslovom "Istraživanje elemenata strukture i prirasta kanadske topole u Belju". Poslijediplomski studij pohađao je na PMF-u u Beogradu. Stupanj magistra znanosti postigao je iz ekologije divljaci 1973., obranivši rad pod naslovom "Teritorijalno ponašanje srna u sumi Haljevo u Baranji". Nakon diplomiranja prvo zaposlenje kao pripravnik dobiva 1956. g. u Šumariji Tikveš, radeći pretežito na poslovima uzgoja i zaštite šuma. Nakon pripravničkog staža, početkom 1957., premješten je u Bilje, gdje je postavljen za zamjenika upravitelja Šumarije. Tu, uz poslove uzgoja, zaštite i iskorišćivanja šuma otpočinje i sa zadacima u lovstvu, koje je postalo njegovo osnovno životno opredjeljenje. Krajem iste godine (1957. ) seli se u Jagodnjak, gdje preuzima dužnost upravitelja šumarije. U toj je šumariji radio tijekom 1958. i 1959., pa i kasnije, kad je sjedište šumarije preseljeno u Belišće. Godine 1958. uspješno polaže stručni državni ispit, nastavljajući rad u Šumariji Belišće, tada u sastavu Lovno-šumskog gospodarstva "Košutnjak" Bilje. Kako je pokazivao posebno zanimanje za lovstvo i ekologiju divljaci, sredinom 1964. mr. sc. Đuro Nikolandić biva premješten u Operativno - znanstveni centar Bilje, gdje sve do sredine 1972. radi na operativnim zadacima Sektora za lovstvo i sudjeluje u projektima znanstvenih istraživanja biologije i ekologije srneće i jelenske divljaci te divljih svinja. Zbog sudjelovanja u "Hrvatskom proljeću", 1972. prisiljen je napustiti istraživački centar u Bilju i zaposliti se, putem javnoga natječaja, na radno mjesto upravitelja Šumarije Belišće OOUR-a LŠG "Jelen" Bilje. Na toj dužnosti ostaje dvije godine i sredinom 1974. vratio se u Bilje, gdje u RZ Zajedničkih službi LŠG "Jelen" Bilje radi kao rukovodilac Sektora lovstva i poljoprivrede. Kad je reorganizirano hrvatsko šumarstvo i osnovano JP "Hrvatske sume", od 1.1.1991. formalno prelazi u UŠ Osijek, gdje radi u stručnoj grupi na organizaciji i koordinaciji lovstva unutar "Hrvatskih šuma". U mirovinu je stupio krajem 1991. godine. Kao vrstan lovni stručnjak i znanstvenik mr. sc. Đuro Nikolandić već je puna četiri desetljeća nezaobilazno ime u svim značajnijim događanjima lovstva u Hrvatskoj. Dugogodišnji je član stalne komisije za ocjenjivanje lovačkih trofeja HLS-a na vise državnih i međunarodnih lovačkih izložbi, ekspert je CIC-a za krupnu divljač i lovačke trofeje i drugo. Sudjelovao je na nekoliko kongresa i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, od kojih bilježimo: VII., VIII. i IX. međunarodni kongres biologa divljaci održanih u Beogradu i Ljubljani 1965., Helsinkiju 1967. i Moskvi 1969., III. kongresu biologa u Ljubljani, međunarodnom savjetovanju o uzgoju srneće divljaci u Budimpešti 1976, simpozijima lovstva održanima na Brijunima 1989. i 1991. godine i dr. Za samoprijegoran rad u šumarstvu i lovstvu primio je mnoga priznanja i nagrade. Godine 1981., u povodu 100. obljetnice organiziranog lovstva u Hrvatskoj HLS dodijelio mu je plaketu za osobite zasluge na razvoju i unapređenju lovstva, a Prvo hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva spomendiplomu. Za izuzetan doprinos na organizaciji Izložbe hrvatskoga lovstva Zagreb ´96 HLS dodijelio mu je posebno priznanje, a ranije, Komisija za topole posebnu povelju (1975. ). Član je HŠD i HLS. Živi u Osijeku. |