HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Danijela i Slavice r. Radulec. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1970., a II. gimnaziju "Braca Ribar" 1974. g. Studirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i diplomirao 1979. Tema diplomskog rada bila je "Šcitarjevo - povijesno-kulturne i pejzažne osobitosti te mogućnosti prostorno-urbanističkog razvoja". Od 1980. do 1987. g. radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u Zavodu za urbanizam, najprije kao stručni suradnik, kasnije kao pomoćni projektant, a cijelo vrijeme i kao honorarni asistent na kolegijima Katedre za urbanizam. Godine 1983. upisao je poslijediplomski studij Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata na zajedničkom poslijediplomskom studiju Šumarskog i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je magistrirao 26.12.1986. godine radom pod naslovom "Prilog istraživanju vrtova i perivoja uz dvorce Hrvatskog zagorja". Od 29.4.1987. asistent je na Katedri za urbanizam Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu na kolegijima osnove urbanizma, urbanističko planiranje I-IV i integralni rad. Disertaciju pod naslovom "Istraživanje metodologije obnove povijesnih perivoja" obranio je 16.1.1989. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pa je 5.3.1990. izabran za docenta na tom fakultetu za kolegij vrtovi i parkovi, (od škol. g. 1994.-95. vrtna umjetnost) znanstveno - nastavnog područja arhitektura i urbanizam. Od škol. g. 1994.-95. predaje kolegij urbanizam III u sedmom semestru Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. Od 1995. izvanredni je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i predaje kolegije vrtna umjetnost II i urbanizam III, (povijest urbanizma do 20. stoljeća), urbanističko planiranje I-IV. Mentor je za integralne radove i diplomske radove studenata. Od 1989. g. predaje na poslijediplomskom studiju Šumarskog i Arhitektonskoga fakulteta "Oblikovanje prirodnih i parkovnih rekreacijskih objekata" povijest likovnih umjetnosti i pejzažnog oblikovanja. Dr. sc. M. Obad Šćitaroci autor je tri knjige koje su plod rada na znanstvenim projektima, a jedna od njih je sveučilišni udžbenik. Knjiga "Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja" iz 1991. g. prevedena je na engleski i njemački jezik, doživjela je po dva izdanja u tri jezične verzije (ukupna dosadašnja naklada je 17. 500 primjeraka) i nalazi se u mnogim nacionalnim, sveučilišnim i kraljevskim bibliotekama svijeta. Prof. dr. sc. M. Obad Šćitaroci bio je koordinator jednoga međunarodnoga znanstvenoga projekta, nositelj je znanstveno - istraživačkih tema iz područja vrtne i pejzažne arhitekture i aktivni istraživač u navedenom području. Objavio je 35 znanstvenih radova od čega je pet publicirano u inozemstvu. Sudjelovao je na jedanaest međunarodnih i tri domaća znanstvena skupa: Vicenza (1984. ), Rim (1986. ), Udine (1987., 1988. ), Firenze, Monza i Madrid (1993. ), Shangai (1994. ), Venezia i Messina (1996. ), Beč (1997. ). Predavao je na sveučilištima u Madridu i Tenerifima, u Beču i Palmanovi. Autor je ili koautor velikoga broja stručnih projekata među kojima ima najviše projekata vrtne, parkovne i pejsažne arhitekture, te urbanističkih i prostornih planova. Mnogobrojnim javnim nastupima, osobito na radiju i televiziji, pridonio je popularizaciji vrtne i parkovne arhitekture te njenoj zaštiti kao kulturnog nasljeđa. Velik broj je napisa u časopisima i periodičnom i dnevnom tisku u zemlji i inozemstvu o knjigama prof. dra Mladena Šćitarocija. Član je Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatskog udruženja pejsažnih arhitekata. Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. sc. Franje Tuđmana od 21.1.1994. dodijeljena je dr. sc. M. Obadu Šćitarociju Spomenica domovinskog rata 1990.-1992. godine. |