HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Stjepana, dipl. ing. agronomije, i majke Katice r. Gadže., po zanimanju učiteljice. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Imotskom, u Dalmatinskoj zagori: pučku školu završio je 1950., a gimnaziju, u trajanju osam godina, 1958. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 28.4.1964. na ŠG odjelu. Nakon završetka studija i odsluženoga vojnog roka, zapošljava se početkom rujna 1965. u Šumarskoj školi Delnice, gdje predaje predmete: meteorologija, geodezija, građevinarstvo i komunikacije; na Drvno-industrijskoj školi u Delnicama predaje istodobno matematiku i nacrtnu geometriju. Početkom srpnja 1966. dolazi u NP "Mljet" za upravitelja, gdje radi na poslovima zaštite šuma, melioracijama (unutar i izvan parka), doznakama u sastojinama u parku i izvan njega, uzgojnom odstrelu jelena aksisa i lopatara i dr. U ožujku 1967. položio je stručni ispit u Zagrebu pri Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije Hrvatske, a u travnju iste godine zaposlio se u ŠG Delnice, Šumarija Crni Lug, na mjestu referenta za uzgoj, zaštitu šuma i lov. Osim redovnih poslova na šumariji vodio je terenske taksacijske radove za izradu osnove gospodarenja GJ >Crni lug<, druge po redu tipološke osnove koju je izradio Institut za tipologiju šuma u Zagrebu. Kako mu nije bilo dopušteno da iz rada studira poslijediplomski studij, u listopadu 1969. prekida radni odnos i upisuje se na taj studij iz znanstvenoga područja uređivanje šuma na ŠF u Zagrebu. Istodobno honorarno predaje na Srednjoj šumarskoj školi u Delnicama. Koncem svibnja 1970. ponovno ga primaju u radni odnos u ŠG Delnice u Šumariji Ravna gora, na mjestu referenta za uzgoj, zaštitu šuma i lov, gdje veći dio vremena provodi i na projektiranju šumskih cesta i građevina i na njihovu izvođenju. Početkom 1971. prelazi u Zajedničke službe, Odjel za uzgoj, na mjesto referenta za uređivanje šuma, gdje uz ostalo počinje formirati taksaciju u tom gospodarstvu. Nakon sto mu nisu bile prihvaćene dvije teme za magistarski rad, treća tema "Rast i prirast jelovih kultura na gospodarskoj jedinici Čedanj" mu je odobrena i magistrirao je 17.9.1974. godine. Početkom prosinca 1979. dolazi u Šumarski institut Jastrebarsko, u Odjel za sjemenarstvo u Rijeci, za voditelja laboratorija za ispitivanje kvalitete šumskoga sjemena i za suradnika za uređivanje šuma posebne namjene - priznate sjemenske sastojine. Početkom srpnja 1982. postavljen je za rukovoditelja tog odjela i na tom mjestu radi i 1997. Sredinom 1991. odsjek se preseljava iz Rijeke u skučeni prostor u Jastrebarsko. U Šumarskom institutu obnaša dvije vrste poslova: znanstvenoistraživačke i stručne poslove za Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Istražuje problematiku rajonizacije sastojina na šumsko-sjemenske rajone, zatim istražuje utjecaj umiranja šuma na plodonošenje značajnijih autohtonih vrsta drveća, očuvanje genofonda, izbor i bonitiranje priznatih sjemenskih sastojina te nove metode analiza šumskoga sjemena. U okviru stručne službe za Ministarstvo izrađuje programe gospodarenja za priznate sjemenske sastojine, obavlja stručnu i zdravstvenu kontrolu u tim sastojinama, nadzor nad sakupljanjem šumskoga sjemena, doradom i uporabom u odgovarajućem rajonu (provenijencija), te radi na izdavanju za sve navedene faze poslova zakonom propisanu dokumentaciju vlasnicima - korisnicima priznatih i izabranih sjemenskih sastojina. Također sudjeluje u kreiranju zakonskih i drugih akata iz toga područja; učestvuje na sjednicama Republičke komisije za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo i na drugim poslovima koje zatraži Ministarstvo. Od 1982. voditelj je četiri istraživačka zadatka. Od 1986. "stopljena" su ta četiri zadatka u jedan, a 1993. komisija za Znanstveno-istraživački rad "Hrvatskih šuma" smijenila ga je sa mjesta voditelja zadatka. Mr. sc. Karmelo Poštenjak sudjelovao je u tijeku svog radnog vijeka na velikom broju stručnih skupova i savjetovanja: Savjetovanje srednjih šumarskih škola (Kraljevo 1966. ); Savjetovanje Bi Jastrebarsko (Stubičke Toplice 1984. i 1993, Jastrebarsko 1988. ); Simpozij o šumarskom sjemenarstvu (Sarajevo 1988. ); Savjetovanje Šumarskoga fakulteta (Brijuni 1987. ); Savjetovanje u povodu 40. obljetnice NP "Risnjak" (Crni Lug 1992. ); znanstveni skup "Uloga znanosti u održivom razvoju" (Zagreb 1993. ); Savjetovanje radne grupe IUFRO P 3. 04-00 "Smallscale Forestry" (Krakow, Poljska 1994. ); Savjetovanje u povodu proslave 35. obljetnice NP Paklenica (Starigrad-Paklenica 1994. ); Savjetovanje o prirodnim značajkama i valorizaciji otoka Mljeta (Mljet 1995. ); Savjetovanje o prirodoslovnim istraživanjima Riječkog područja (Rijeka 1996. ); Savjetovanje o hrastovima IUFRO Group P1. 06, (Freiburg 1997. ). Sudjelovao je i na XVIII IUFRO World Congress (Ljubljana 1986. ); Kongresu "Prirodoslovna istraživanja Blokovskog područja" (Makarska 1993. ); III. Međunarodnom kongresu o puhovima (Mošćenička Draga 1996. ); 4. "ISTA" kongres o testiranju sjemena (Budimpešta 1996. ); Simpozij o šumskom sjemenarstvu pri UNEC i FAO (Opočno 1995. ) i Kongres hrvatskih biologa (Pula 1994., Opatija 1997. ). Bio je i na stručnoj ekskurziji inženjera ŠG Delnice u ČSSR 1971. godine i na Međudržavnoj institutskoj razmjeni stručnjaka Bi Jastrebarsko i Bi iz Zwolena (ČSSR 1988. ). Rezultate znanstveno - istraživačkog i stručnog rada prezentirao je u tridesetak radova, referata i postera. Osim toga, od 1972. do 1993. izradio je 10 osnova gospodarenja za državne šume (l za NP "Risnjak"), 2 programa gospodarenja za privatne šume, 7 lovnogospodarskih osnova te od 1980. do 1997. godine 390 programa gospodarenja za priznate sjemenske sastojine u Hrvatskoj. Član je DIT šumarstva Hrvatske, odnosno HŠD. |