HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Najstariji sin hrvatskoga pedologa i fizioekologa dr. ing. Mihovila Gračanina i majke Čehinje, Kamile rođene Hladik. Hrvatske i njemačke narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Zbog poznatih poslijeratnih prilika u Hrvatskoj (1945.) brat Vladivoj otišao je u SAD, a najmlađi, Tomislav, živi u Australiji. Zlatko je osnovnu školu i gimnaziju završio u Zagrebu: osnovnu školu 1937., a Državnu I. mušku realnu gimnaziju 1945.g. Na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je Poljoprivredni odsjek 1950.g. i izvanredno je studirao i apsolvirao šumarstvo (1951.-1954.). Kao student sudjeluje uz botaničara prof. dr. Ivu Horvata na vegetacijskim istraživanjima i kartiranjima (1946. i 1947.) u makedonskim planinama i u Gorskom kotaru (1947.-1949.), napose u masivu Risnjaka i Snježnika, te u riječkom primorju. Od 1949. radi kao pedolog u Institutu za pošumljavanje i melioraciju krša, Split, preimenovanom 1950. u Institut za eksperimentalno šumarstvo JAZU, sa sjedištem u Zagrebu, a po njegovom pripojenju od 1957. u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu. U tom Institutu osniva pedološki laboratorij, proučava tla Arboretuma Trsteno, institutskih šumskih rasadnika i pokusnih ploha; istražuje genezu, sistematiku i eroziju tala u različitim područjima hrvatskoga krša, na prapornom otoku Susku, na eocenskom flišu Istre i u području verfenskih škriljavaca kod Zrmanje; studira odnose biljnih zajednica i tla, te pedološki kartira neke predjele. U prvoj polovini 1958. stipendist je osnivača mikropedologije, prof. dr. W.L. Kubiene, u Odjelu za pedologiju Saveznog instituta za šumarstvo i drvnu privredu u Reinbeku kod Hamburga, gdje proučava mogućnosti primjene mikromorfoloških metoda pri istraživanju tala u Hrvatskoj. Nakon neželjenog prekida službe u zagrebačkom institutu za šumarska i lovna istraživanja, od srpnja 1958.g. do travnja 1961.g. znanstveni je suradnik sekcije za pedologiju i zaštitu tla Instituta za kontinentska poljoprivredna i ekonomska istraživanja Sveučilišta u Giessenu, gdje se bavi problemima erozije tla u Hrvatskoj na osnovi opsežne literature i rezultata već otprije provedenih svojih istraživanja u domovini. Na Poljoprivrednom fakultetu Justus Liebig Sveučilišta u Giessenu doktorirao je 1961. raspravom "Verbreitung und Wirkung der Bodenerosion in Kroatien", (Rasprostranjenost i djelovanje erozije tla u Hrvatskoj), objavljenoj na njemačkom, sa sažecima na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku. Osim disertacije objavljuje u inozemstvu još niz drugih priloga k poznavanju hrvatskih tala: o razvitku i mikromorfologiji tala pod prirodnim sastojinama crnog bora (1960.), o tvorbi cretnih tala na vapnencima u dubokim ponikvama visokog krša na Risnjaku, o sekundarnom razvitku tala u erodiranim predjelima Hrvatskoga krša, i o tlima Hrvatskoga krša (1962.), o reakciji i zasićenosti bazama tala bukovih šuma u Hrvatskoj (1963.) i 0 tlima prirodnih smrekovih sastojina (1968.). Od svibnja 1961. do travnja 1964. znanstveni je suradnik prof. dr. ing. H. Kurona, tadašnjeg direktora Instituta za pedologiju i zaštitu tla Sveučilišta u Giessenu, istražujući tla u prijelaznom području između mediteranske i umjerene klime u sjevernoj Grčkoj i srednjoj Italiji. Od svibnja 1964. do kraja 1966. znanstveni je suradnik prof. dr. R. Ganssena, tadašnjeg direktora Instituta za pedologiju Šumarskoga fakulteta Sveučilišta Freiburg im Breisgau, te istražuje razvitak tala na vapnencima i dolomitima u srednjem odsjeku Alpa (Allgauer i Lechtaler Alpen, Engadiner Dolo-miten). Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta Freiburg i. Br. habilitirao se 1971. za predmet pedologija i znanost o staništu (Bodenkunde und Standortslehre). Od siječnja 1967. do 13.2.1974. znanstveni je asistent u Institutu za pedologiju Sveučilišta Freiburg i. Br. Tamo nastavlja studij geneze, sistematike i raširenosti tala na vapnencima i dolomitima u srednjem odsjeku Alpa te njihov odnos prema biljnim zajednicama; istražuje razvitak mikroreljefa, tzv "Buckehviesen", proučava tla i problematiku erozije u Kaiserstuhl-u i zaštite tla u području mediteranske makije; vodi pedološke vježbe, ekskurzije i praktikum. Na poziv fakulteta ("Lehrauftrag") održava predavanja iz tematika: "Uvod u istraživanje šumskih stojbina" (od 1969.), "Melioracija i gnojidba šumskih tala" (od 1969.), "Pedologija i obrađivanje tla" (1970.-1972.) i "Uvod u pedologiju" (osobito za studente geografije, geografije i mineralogije) u zimskom semestru 1971.-72.g. Od 14.2.1974. pa do umirovljenja godine 1989. dr. Zlatko Gračanin sveučilišni je profesor za predmet opća geoekologija u Geografskom institutu Fakulteta za Geo-znanosti (Geowissenschaften) Ruhrskoga Sveučilišta u Bochumu. Tamo predaje pedologiju, geologiju tala, geoekologiju i uvod u temeljne pojmove fizičke geografije; održava mnoge seminare iz fizičke geografije, pedologije i geoekologije; provodi pedološki praktikum na terenu, naizmjence u južnom Badenu (Kaiserstuhl, Sch-warzwald, Oberrhein) i u Alpama; organizira i vodi mnoge jednodnevne i višednevne pedološke i geoekološke ekskurzije u razne dijelove Njemačke, Nizozemske i Austrije, ali i velike geografske ekskurzije (11-18 dana) u jugozapadnu Njemačku, austrijske Alpe, Švicarsku i u razne dijelove Italije (Marke, Abruzzi, Euganejski brežuljci, istočni dio Padske ravnice, vulkansko područje Ischia - Pozzuoli - Vesuv i dr.). Potiče i nadzire mnoge pismene radove za prvi državni ispit nastavnika srednjih škola i diplomske rasprave za geografe s temama iz zaštite tla, prirode i čovjekova okoliša. Istražuje probleme Čovjekovoga životnog okoliša, raslinstvo planinskoga skupa Gran Sasso d´ Italia u Abruzzima i geoekološke problematiku u Italiji. član je u ovim stručnim udrugama i društvima: International Societv of Soil Science (Međunarodno pedološko društvo); Deutsche Bodenkundliche Gesellschaft (Njemačko pedološko društvo); Oster-reichische Bodenkundliche Gesellschaft (Austrijsko pedološko društvo); International Association for Vegetation Science (Međunarodna zajednica za znanost o vegetaciji); Floristisch-soziologische Arbeitsgemeinschaft (Florističko-biljno-socioloska radna zajednica; Societa Botanika Italiana (Talijansko botaničko društvo); Societa Italiana di Fitosociologia (Talijansko društvo za biljnu sociologiju); Gesellschaft ftir Okologie (E-kolosko društvo - obuhvaća njemačko jezično područje); Verein zum Schutz der Bergwelt (Društvo za zaštitu planina); Verein ftir Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenztichtung (Društvo za znanost o Šumskim staništima i uzgoj i selekciju Šumskih biljaka); Deutsche Quartarvereinigung (Njemačka udruga za proučavanje najmlađe geološke formacije, kvarta-ra); Deutscher Hochschulverband (Njemačko društvo sveučilišnih profesora i docenata); Verband der Geographen an Deutschen Hocschulen (Udruga geografa na njemačkim sveučilištima). Sudjelovao je na mnogim međunarodnim i nacionalnim skupovima sa referatom ili bez referata. Održao je niz znanstvenih predavanja na pedološkim, geografskim, botaničkim, geološkim i Šumarskim institutima sveučilišnih gradova (Firenza, Giessen, Hann. Mtinden, Kflln, Freiburg, Bochum i Salz-burg). Osim zapaženih rezultata Gračaninovih istraživanja, koja u svojim radovima iz Makedonije, Gorskoga kotara i Hrvatskoga primorja navodi botaničar Ivo Horvat, Z. Gračanin je objavio jednu monografiju (svoj doktorat), a s R. Ganssenom sudjeluje u drugom izdanju znanstvenog djela "Bodengeographie mit besonderer Bertick-sichtigung der Boden Mitteleu-ropas" (Stuttgart 1972). Uz H.H. Blotevogel-a i druge sudjeluje s prilozima: geografija tala / pedologija te fitogeografija i geografija šuma / šumarske znanosti - u izradbi iscrpne, komentirane edicije "Bi-bliographie zum Geographiestudi-um" (Teil l i 2, Paderborn 1976) i "Kommentierte Bibliographie zur Geographie" (Teil l, Paderborn 1987). |