HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Ivana i Fanike r. Rade. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio kovinotokar, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1959., a Šumarsku školu 1963. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 29.12.1969. Nakon završetka studija godinu dana radio je u Komunal. poduz. "Zelenilo" Karlovac, a 1.3.1971. zaposlio se, u svojstvu pripravnika, u biv-šem Institutu za četinjače u Jastrebarskom, Odjel za pedologiju i ishranu. Poslijediplomski studij studirao je na PMF-u u Zagrebu, znanstveno područje eksperimentalna botanika. Nakon obrane magistarskog rada naslova "Prilog rješavanju problema ishrane običnog bora (Pinus sylvestris L.) u rasadnicima četinjača", 14.12.1976. stekao je zvanje asistenta. Disertaciju iz područja silviku ture, specijalnost prehrana drveća, pod naslovom "Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala" obranio je 20.3.1985. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Nakon toga radio je kao samostalni istra-živač u Odjelu za ekologiju Šumarskog instituta Jastrebarsko u zvanju znanstvenog suradnika (20.11.1985.). U znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik izabran je 31.1.1990., a u zvanje znanstveni savjetnik 17.1.1994. godine. Dr. sc. Petar Rastovski je tijekom poslijediplomskog studija i kasnije radio na različitim tematskim zadacima vezanim uz problematiku pedologije (kartiranje tala), fiziologije i prehrane šumskog drveća u šumskim rasadnicima, kulturama četinjača, kao i u prirodnim sastojinama, a posljednjih godina i na problemima sušenja šuma. Bio je 26 godina ekofiziolog u Šumarskom institutu Jastrebarsko. U znanstveno - istraživačkom radu postiže značajne rezultate, a u znanosti napreduje rekordnom brzinom. U suradnji s drugim istraživačima istražuje utjecaj polutanata, kao i teških kovina, na šumske ekološke sustave. "Baveći se ekofiziologijom, tom tajnom nedokučivom prostom oku i običnom umu, shvatio je među prvima da šume ne mogu više same podnijeti naše brzo i nervozno vrijeme, našu nestrpljivost da čim prije uberemo njihove plodove ne misleći često pritom na posljedice. Shvatio je da trebaju pomoć. Zbog toga je dao iznimno vrijedne i u skoroj budućnosti, unatoč tehnološkom napretku, teško dostižne rezultate iz područja prehrane šumskog drveća i produkcije cjelokupne biomase", (Vukelić, Gračan, Orešković, ŠL 1-2, 1998.). Sudjelovao je na mnogobrojnim stručnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu, na IUFRO kongresima, III. i IV. Kongresu biologa Hrvatske, Kongresu fiziologa i dr. Rezultate istraživanja objavljivao je u Šum. listu, Radovima Šum. instituta Jastrebarsko te u stranim časopisima i zbornicima domaćih i stranih znanstvenih skupova. Objavio je 80 pretežito znanstvenih radova. Dr. sc. Petar Rastovski bio je tehnički urednik časopisa Radovi Šum. instituta, te predsjednik Znanstvenog vijeća i Vijeća istraživača od 1992. godine. U Šum. listu bio je član Uređivačkog odbora znanstvenostru-čnog područja "Šumski ekosustavi". Bio je aktivan član većeg broja društva: HŠD, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog botaničkog društva, Hrvatskog društva za biljnu fiziologiju i društva za zaštitu voda i dr., a bio je i član Odbora za biokemiju i Odbora za daljinska istraživanja HAZU. U dva navrata obnašao je dužnost tajnika u Hrvatskom društvu za tloznanstvo. Bio je dragovoljac Domovinskog rata u postrojbama ZNG i HV (11.11.1991.-24.4.1992.). Tragična smrt njega i kolega, znanstvenika iz Šum. instituta Jastrebarsko i Šum. fakulteta u Zagrebu 10.2.1998. kod Malovana nedaleko Gračaca prekinula je i njegov plodonosni rad i osiromašila hrvatsku šumarsku znanost i šumarstvo za vrsnog i uglednog znanstvenika. Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je posmrtno Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana. |