HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Šumarstvo je završio 12.6.1880. na GŠU u Križevcima, a šumarsku praksu obavio je kao besplatni vježbenik kod županijskog Nadšumarskog ureda u Križevcima. Od 1881. do 1883. kotarski je šumar u Vrbovcu, gdje izrađuje gospodarske osnove za šume mjesnih općina i pošumljava čistine. Od 1883. bio je kotarski šumar I. Banske imovne općine u Stankovcu i privremeni upravitelj uprave Gospodarstvenog ureda u Glini. Tada je položio državni stručni ispit. Od 1884. do 1886. kao kotarski šumar Križevačke imovne općine u Čazmi uređuje šumskotehničku slu-žbu i radi na uzgoju šuma. God. 1886. imenovan je procjeniteljem (taksatorom) Križevačke imovne općine, gdje 1887. postaje nadšumar i zamjenik upravitelja te ostaje u službi do 1900. To je razdoblje njegovog intenzivnog rada; izrađuje 43 gospodarske osnove koje je odobrila hrvatska vlada i koje su dugo vremena služile kao podloga za gospodarenje. Za upravitelja Gospodarstvenog ureda Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru imenovan je 1900., gdje je 1920. imenovan šum. savjetnikom. Na tom je položaju upravitelja iz političkih razloga umirovljen 30.3.1922. s umanjenom mirovinom. Neko vrijeme bio je povjerenik na državnim stručnim ispitima. Za uređenje paviljona na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.) odlikovan je kolajnom i diplomom. Surađivao je u Šum. listu od 1879. do 1932. i objavio desetak članaka. Značajna je njegova rasprava o imov. općinama (1932.) u kojoj iznosi i svoje gledište o uređenju šum. gospodarstva imovnih općina. Bio je aktivan društveni radnik. Već u vrijeme školovanja u Križevcima sudjeluje u radu školskih društava "Plug" i "Slavuj". Bio je aktivan član HSŠD od 1881. i oko 20 godina odbornik. Kao šum. nadsavjetnik u Zagrebu bio je član Nadzornog odbora JŠU (1929.-1930.). Sveukupnim je radom dao značajan doprinos šumar. struci i HŠD. |