HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Češke narodnosti. Vrlo mlad dolazi u Hrvatsku i počinje služiti u Zagrebu 1.3.1874. Podaci o školovanju i službovanju do 1885. god., nisu nam poznati. God. 1885. radio je kao kr. državni šumar u Begovom Razdolju (Mrkopalj), gdje se nalazio i 1893. Zatim je obnašao dužnost kr. nadšumara kod državne Šumarije Ogulin. Od 1901. do 1921. službovao je na području kr. Nadšumarskog ureda, odnosno od 1918. Direkcije šuma u Vinkovcima. Najprije je radio kao taksator u šumarijama Rajić (Novska) i Jamena (1901.-1911.), napredujući do zvanja šumarnika, a 1915. radio je u Vinkovcima kao šum. nadinženjer. Svoju je novu domovinu Hrvatsku volio i cijenio pa ga je, zbog svojih osvjedočenja, progonila mađarska uprava državnih šuma, koja ga je 1917. umirovila. Nakon sloma AustroUgarske preuzima upravu Šumarije Nova Gradiška i nadzor nad upravama u Jasenovcu, Lipovljanima i Novskoj. God. 1919. dolazi u Direkciju šuma Vinkovci gdje je kao državni šum. savjetnik 1921. umirovljen. Slijedeće godine umire u 64. godini života. Bio je poznati šumarski struč- njak što je potvrdio i suradnjom u Šum. listu, u kojem je od 1885. do 1915. objavio desetak članaka, ali i nekoliko napisa potpisanih samo inicijalima (J.Z.). Tako je, prema Ž. Miletiću (1951.) i autor članka "Preborna šuma u šum. gospodarstvu" (1897., 1898.) kojim je sudjelovao u raspravama o prebornim šumama u Šum. listu od 1897. do 1899., (M. Tvrdony, A. Kern, J.Z.). U članku "Naši bukvici..." (1886.) između ostalog piše o načinu gospodarenja, unošenju četinjača (jela, smreka) kao vrednijih vrsta, o bukovim sortimentima i načinu njihove izrade u šumi te o proizvodnji bukovog ugljena. Surađivao je i u stranim časopisima, (Budimpešta, Beč). Bio je član HSŠD. Zalagao se za interese šum. službe i struke te je 1893. njegova pritužba o nekorektnom postupku prema šumarskom osoblju, u raspravama o šum. štetama, proslijeđena banu, a prijedlog o zabrani držanja koza u plašćanskom kraju, kao predstavka, upućen vladi. |