HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Nikole i Ruže, r. Čorko. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio krojač, a majka domaćica. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1928., a na I. muškoj realnoj gimnaziji maturirao je 1935. godine. Studirao je na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1938.-39., a diplomirao 5.2.1940. Zaposlio se kao kontraktualni šumar Đakovačke biskupije, gdje je radio na reambulaciji šumskih međa, zatim kao umni nadničar na unutraš- njoj podjeli šuma na području gospodarenja šumama Novogradiške imovne općine. Nakon odsluženoga vojnog roka u vojsci Kraljevine Jugoslavije, služio je kao nadničar, a zatim kao postavljeni šum. vježbenik kod Brodske imovne općine, kasnije Ravnateljstva šuma u Vinkovcima. Radio je na taksacijskim poslovima i gradnji radničkih nastambi u Spačvi, gdje su ga 1942. zarobili četnici, ali se uspijeva spasiti. Od 1943. bio je pripadnik domobranskih, a zatim partizanskih vojnih postrojbi do 12.2.1946. kada je demobiliziran. God. 1944., lociran u Novom Sadu, bio je profesor topografije i geodezije u partizanskom vojnom učilištu u Sremskoj Kamenici. Dana 1.4.1946. postavljen je za referenta Kulturnotehničkog odjela Ministarstva poljoprivr. i šumarstva NRH, gdje je radio na obnovi lugarnica u Gorskom kotaru i trasiranju šumskih željezničkih pruga na Psunju (npr. Trnakovac - Starča). Godine 1947. bio je upravitelj Niže šum. škole u Vinkovcima, i tada počinje dulje razdoblje njegovog djelovanja u šumarskom stručnom školstvu. Slijedeće godine šef je Odsjeka za stručno školstvo u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu. U tom poratnom razdoblju manjak kadrova, materijalnih sredstava i funkcionalnog prostora otežao je osnivanje nižih i srednjih šumarskih škola. U takvim okolnostima, nesebično uz osobna odricanja, god. 1948. organizira rad nove Šum. škole u Plaškom, gdje je uz poslove direktora predavao i veći broj predmeta šumarske struke. God. 1951. škola je ukinuta i fuzionirana sa srednjom Šum. školom u Karlovcu, gdje je bio direktor i profesor do 1954. Ne uspijevajući ostvariti gradnju nove Šum. škole u Karlovcu, na vlastitu želju, prelazi u šumarsku operativu za upravitelja Šumarije Đurđenovac. Istodobno bio je član Republičke i Savezne Poljoprivr.-šum. komore u Zagrebu i Beogradu. To razdoblje smatra najuspješnijim u stručnoj šumarskoj karijeri. Od 1.1.1961. bio je direktor, a od 1963. pomoćnik direktora Instituta za šum. i lovna istraživanja u Zagrebu, zaslužan, uz ostale, za početak sistematskog tipološkog istraživanja i kartiranja šuma u Hrvatskoj. Početkom 1964. postavljen je za glavnog republičkog šum. ispektora, a zatim republičkog üum. inspektora pri osnovanom Ministarstvu privrede. Zbog nesuglasica 1966. prelazi na dužnost direktora Šum.-građevnog poduzeća "Radnik" u Zagrebu. Od 1970. do umirovljenja 1978. bio je referent za uzgajanje šuma u Šumariji Zagreb. Kao umirovljenik živi u Zagrebu (1999.). U slobodnom vremenu već 30 godina podučava studente višu matematiku, operativno istraživanje i statistiku. Jedan je od odgovornih urednika monografije "Šum. škola u Plaš-kom" (Zagreb 1991.), u kojoj je pisao o uvjetima rada i nastavno - obrazovnom radu (s. 24-31). Godine 1962. objavio je članak "Neka pitanja organizacije naučnoistraživačkog rada u šumarstvu NR Hrvatske" (Obavijesti 1, s. 1-6), a u Šum. listu 1963 "Neka pitanja politike i općih problema naučnoistraživačkih službi šumarstva i drvne industrije" (s. 58-63), te nekoliko nekrologa (1984., 1986., 1993., 1999.). U toku službe bio je aktivan u društvenopolitičkim i stručnim organizacijama za što je dobio priznanja. U Stručnom udruženju šum. privrednih organizacija Hrvatske bio je predsjednik Upravnog odbora i član Povjerenstva za izradu nastavnih planova za lugarski tečaj i školu te skraćene šumarske škole. Član je HŠD, u kome je bio dugogodišnji član Upravnog odbora (1961.-1981.) i povjerenstava., a od 1964. do 1966. tajnik društva. Za društveni rad i doprinos unapređenju šumarstva primio je 1976. Povelju i zlatnu medalju Saveza ITŠDIH, a prigodom 40. obljetnice rada Šum. instituta Jastrebarsko (1986.) uručena mu je Plaketa za doprinos u razvoju Instituta, znanstvenoistraživačkog rada i šumarstva Hrvatske. |