HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
HRVATSKI LEKSIKON DRVNIH TEHNOLOGA
DESPOT, Radovan (Zagreb, 14.X.1955), doc. dr. sc., dipl. ing. drvne industrije. Osnovno i srednje obrazovanje završio je na Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu šk. god. 1973/74. Iste se godine upisao na Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odjel u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1980. Tijekom studija, te trajanja apsolventskog staža, bio je uključen u nastavni rad u Katedri za anatomiju i zaštitu drva kao demonstrator na predmetu Anatomija drva, a 1978/79. uključen je honorarno kao tehnički suradnik na znanstvenoistraživačkim temama spomenute Katedre. Godine 1982. zaposlio se u Tvornici furnira Finel u Petrinji, ali nakon mjesec dana prelazi u tadašnju RO Industrogradnja, OOUR Proizvodnja i ugradba građevne stolarije u Lomnici. U spomenutom poduzeću radio je na poslovima rukovoditelja ugradbe i samostalnog projektanta na projektiranju građevne stolarije. Tijekom mjeseca travnja 1986. god. napušta RO Industrogradnja i prelazi za asistenta predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, znanstvene discipline Zaštita drva, na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, gdje je i danas zaposlen. God. 1985. upisao je poslijeplomski studij biotehničkih znanosti, područje Šumarstvo, smjer Zaštita drva i drvnih proizvoda. Apsolvirao je 1989. kada je prijavio, a u lipnju 1991. i obranio magistarski rad s nazivom Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija. Time je stekao titulu magistra znanosti iz područja šumarstva. U zvanje znanstvenog asistenta izabran je u siječnju 1992. god. Početkom 1993, kao voditelj ekipe stručnjaka sa Šum. fakulteta, započinje na interdisciplinarnom projektu zaštite umjetničkih i sakralnih drvenih predmeta korištenjem nove metode fumigacije dušikom. Tijekom ožujka 1994. god. prvi puta kao gost znanstvenik boravi u BRE Institutu (Building Research Establishment Institutu) u Garstonu u Velikoj Britaniji, gdje se upoznaje s tehnikama istraživačkog i laboratorijskog rada spomenutog instituta. Iste godine boravi i u Slovačkoj gdje aktivno sudjeluje na simpoziju u Zvolenu. Već početkom mjeseca ožujka 1995. godine ponovno odlazi na tromjesečni studijski boravak u BRE Institut, ali ovaj put kao istraživač suradnik na znanstvenom projektu ALIS, ugovorenom između Britanskog Savjeta za Hrvatsku, BRE-a i Šum. fakulteta Sveuč. u Zagrebu. Istražujući problematiku biotske razgradnje drva u uporabi na otvorenom, i ujedno obavlja pripremne radove na doktorskoj disertaciji, izrađuje uzorke i obavlja prve laboratorijske pokuse i mjerenja. Doktorsku disertaciju pod naslovom, Prilog poznavanju mehanizma infekcije i trulenja jelove građevne stolarije, prijavio je 1995. god., a 4.XI.1996. god., obranio na Šum. fakultetu u Zagrebu, čime je stekao akademski naziv doktora znanosti u polju drvne tehnologije. Početkom 1997. izabran je za višeg asistenta iz predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda, a 26.VI. iste godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz istog predmeta za razdoblje od 5 godina. God. 1998. postaje članom IRG-a (International Research Group of Wood Preservation) svjetske asocijacije koja objedinjuje sve znanstvenike iz područja zaštite drva. Godine 1999 izabran je za pročelnika Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji (ZIDI) na razdoblje od dvije godine. ZIDI koji kao samostalni zavod djeluje u sklopu drvno-tehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te ima za cilj objediniti i voditi znastveno-istraživački rad iz područja drvne tehnologije, odnosno ima za zadatak suradnju kako sa drugim znastvenim institucijama tako i sa drvnoprerađivačkom privredom. Članom COST E22 (Environmental optimisation of wood protection) akcije postaje iste te 1999. godine. Spomenuta akcija djeluje pod patronatom Europske zajednice i ima cilj okupljanja i međusobne suradnje znanstvenika cijele Europe iz područja zaštite drva, sa svrhom ekološkog poboljšanja zaštite drva s aspekta očuvanja ljudi i okoliša. Godine 2001. ponovno ie izabran (reizabran) za pročelnika ZIDI-ja. U periodu od 3 godine kao pročelnik ZIDI-ja svake je godine u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom i Ministarstvom znanosti i tehnologije organizirao po 2 savjetovanja, od kojih je jedno (Ambienta) dugi niz godina bilo već tradicionalno, a drugo je savjetovanje s naslovom Drvo u graditeljstvu započeto 1999, postalo je tradicionalno pod njegovim vodstvom. U sklopu znanstvenog rada na projektima Fakulteta, odnosno Ministarstva znanosti i tehnologije, god. 1998, imenovan je na mjesto glavnog istraživača toga projekta na kojem je zajedno sa suradnicima uspješno radio na istraživanjima makroskopskih i mikroskopskih svojstava domaćih i stranih vrsta drva, i njihovih varijacija, na utvrđivanju uzroka i uzročnika propadanja drva u uporabi, odnosno utjecaja spomenutih svojstava, varijacija, uzroka i uzročnika na odabir optimalnih postupaka i sredstava za zaštitu drva. Sredinom 1999. godine odobren mu je u suradnji sa slovenskim partnerom međunarodni hrvatsko-slovenski projekt pod naslovom Zaštita drva ekološki primjerenim sredstvima. U sklopu tog projekta proširena je suradnja sa tuzemnim i međunarodnim institucijama i znastvenicima koji se bave restauracijom i obnovom drvenih predmeta kulturne baštine, između ostalih Hrvatskim restauratorskim zavodom, Restauratorskim zavodom Republike Slovenije i Metropolitan muzejom iz New Yorka. U sklopu tog projekta u ljeto 2001. god. u Hrvatskoj je u Rovinju i Puli boravio istakniti znanstvenik iz Metropolitan muzeja, prof. dr. sc Robert Koestler. Tijekom njegovog boravka upriličen je i prvi "anoxi" postupak sterilizacije insekata u drvenim predmetime kulturne baštine korištenjem plemenitog plina argona. U periodu od 1998. do danas aktivno je sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih kongresa i savjetovanja od kojih svakako treba istaknuti 33. IRG kongres 1999. godine u Rosenhaimu (Njemačka), sudjelovanje na kongresima "Wood science and properties" u Zvolenu (Slovačka 1994, 1998. i 1999), sudjelovanje u COST E22 u Bruxelesu (1999), Gozd Martuljeku (Slovenija 2000), Antibesu (Francuska 2001), Hamburgu (2001). Kao pročelnik ZIDI-a i član spomenutih međunarodnih udruženja uspostavio je značajniju suradnju sa Institutom u Hamburgu (Federal researc Centre for Forestry and Forestry Products), a nastavio suradnju sa institutima u Garstonu (Building Establishment Research Institute), Zvolenu (Tehnicka universita) i Ljubljani (Biotehniška fakulteta), odnosno sa više europskih instituta i fakulteta koji djeluju u sklopu COST-a i IRG-a. Značajno je pripomenuti da je 2001. god., na zasjedanju COSTA E22 u Hamburgu Hrvatska dobila organizaciju COSTA E22 2003. godine u Dubrovniku. Do sada je objavio 19 znanstvenih i preglednih radova i više desetaka stručnih radova i ekspertiza u publikacijama u zemlji i inozemstvu. Autor i koautor je više projekata, a ovdje svakako treba istaknuti uspješan rad kojeg je sa grupom stručnjaka godine 2001. obavljao na zaštiti i obnovi paviljona jeke u perivoju Maksimir. Bio je članom povjerenstava za ocjenu i obranu doktorske disertacije i mentorom više diplomskih radova. U periodu od 1998. pa do 2001. obnašao je dužnost predsjednika podružnice Sindikata znanosti i tehnologije na Šumarskom fakultetu. |