HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Mite i Ljube r. Košić. Po nacionalnosti je Srbin, pravoslavne vjeroispovijesti. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Bolmanu 1932., a Mješovitu realnu gimnaziju u Somboru 1946. Na Šumarski odsjek Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu (biološki smjer) upisao se 1946., a diplomirao je u ožujku 1951. g. Od 15.5.1951. g. bio je zaposlen u Saveznom lovno - šumskom gospodarstvu "Košutnjak" u Bilju u odjelu za uzgajanje i uređivanje šuma; od početka 1952. do 31.3.1952. bio je upravitelj Šumarije u Bilju. Po vlastitoj želji premješten je u Š. G. "Spačva" u Vinkovcima, gdje je nastupio 31.3.1952. g. Od 14. VII. do 15.10.1952. bio je u Šumariji Oriovac gdje je zamjenjivao odsutnog upravitelja. Nakon sto je rasformirano Šumsko gospodarstvo 1954. g., premješten je u Šumarski inspektorat u Vinkovcima, a u svibnju 1956. g. u sekciju za uređivanje šuma u Vinkovcima. G. 1956. izabran je za asistenta u Zavodu za tehnologiju drva Poljoprivredno - šumarskog fakulteta u Zagrebu iz predmeta Iskorišćivanje šuma, gdje je nastupio na dužnost 1.12.1956. g. Šk. god. 1958.-59. i 1959.-60. predavao je u zimskom semestru kao honorarni predavač predmet Organizacija i poslovanje šumske privrede studentima VII. semestra Š. G. odsjeka, a u ljetnom semestru 1958.-59. sk. g. predmet Knjigovodstvo studentima Drvno-industrijskog odsjeka VI. semestra. Doktorsku disertaciju pod naslovom Istraživanje potroška vremena kod smolarenja crnog bora francuskom metodom obranio je na Š.F. u Zagrebu 28.11.1963. g. U mjesecu studenom 1965. g. izabran je za docenta iz predmeta Eksploatacija šuma na Drvno - industrijskom odjelu Š.F. u Zagrebu. Od 1. II. do 31.5.1966. g. bio je na studiju iz problematike eksploatacije šuma u Institutu za šumarska istraživanja u Helsinkiju kao stipendist finske vlade. Godine 1971. izabran je za izvanrednog, a 1976. g. za redovnog sveuč, profesora iz predmeta eksploatacija šuma. G. 1981. preuzima i predmet iskorišćivanje šuma, pa od tada do umirovljenja 1.11.1990. predaje kao redovni profesor kolegije iskorišćivanje šuma i eksploatacija šuma. U tom je razdoblju bio predstojnik Katedre za iskorišćivanje šuma na Š.F. u Zagrebu. Od osnutka dvogodišnjeg studija na Drvno - tehnološkom odjelu Š.F. u Zagrebu do umirovljenja predaje na VI. stupnju predmet studij vremena. Bio je voditelj poslijediplomske nastave iz znanstvenog područja iskorišćivanje šuma i nastavnik određene grupe predmeta. Prof. dr. sc. S. Bojanin bio je član Matične komisije za poljoprivredu, prehrambenu tehnologiju i šumarstvo Zajednice sveučilišta Hrvatske. Bio je član Jugoslavenske komisije za suradnju sa SEV - om, član uređivačkog odbora časopisa "Šumarski list " i časopisa "Drvna industrija" te član užeg redakcijskog odbora časopisa "Mehanizacija u šumarstvu". Na 18. svjetskom IUFRO kongresu u Ljubljani, rujna 1986., izabran je u IUFRO diviziju 3 "Šumski radovi i tehnika" kao dopredsjednik komisije "Šumski radovi u planinskim uvijetima" za razdoblje od 1987.-1991. g. Bio je i jedan od voditelja IUFRO ekskurzije br. 3. S. Bojanin bio je član HŠD, član savjeta Š.F. u vise mandata i član izvrsnog odbora Sindikata. Kao predstavnik Š.F. bio je član komisije za praćenje životnog standarda radnih ljudi Zagrebačkog sveučilišta i član Sveučilišnog odbora Sindikata. Nadalje, bio je član komisija za standarde iz oblasti eksploatacije šuma i predsjednik Komisije za standarde iz oblasti trupaca pri Jugoslavenskom saveznom zavodu za standardizaciju te član Komisije za mehanizaciju šumskih radova u Hrvatskoj. Znanstvena djelatnost prof. dr. sc. S. Bojanina vezana je na problematiku istraživanja u području iskorišćivanja šuma. U svom se istraživačkom radu bavi pitanjima izrade, udjela i kvalitete sortimenata u eksploataciji pojedinih vrsta drva, te iskorišćenju drvne sirovine odnosno gubicima kod sječe i izradbe. Ovdje se naročito ističu istraživački radovi koji se odnose na jelovinu (Abies sp.) kao nasu najvažniju vrstu drva četinjača i hrastovinu lužnjaka (Quercus robur L., ) kao naše najvrednije listače. U istraživanjima primjenjuje vlastite ili modificirane znanstvene metode, uključujući i studij vremena kao važnu komponentu pri znanstvenom rješavanju problematike u iskorišćivanju šuma. Bavio se i istraživanjem u području iskorišćivanja sporednih šumskih proizvoda, a njegovi radovi vezani na proces smolarenja donijeli su mu priznanja (domaća i strana) zbog proučavanja tehnike i tehnologije dobivanja smole iz bijelog (Pinus silvestris) i crnog (Pinus Nigra) bora, znanstvenim metodama. Uvođenje i primjena mehanizacije u iskorišćivanju šuma kod sječe i izrade, te transporta industrijske drvne sirovine potiču istraživanja S. Bojanina na utvrđivanje parametara neophodnih za njihovu prilagodbu, poboljšanje i razvoj u tehnologiji izrade i transporta šumskih sortimenata. Znanstveni pristup i obrada te problematike dali su rezultate, u pionirskom poslu, prve takve vrste u Hrvatskoj, kojima su otkrivene ne samo nove spoznaje nego su stvorile i temeljna znanja za njihovu primjenu. U timskom radu obavljena su kompleksna istraživanja mehanizacije šumarstva s tehnologijskog i strojarskog aspekta. Ti su radovi pridonijeli poboljšanju, prilagodbi i razvoju tehnologije i mehanizacije u iskorišćivanju šuma. U svom istraživačkom radu S. Bojanin posebnu je pozornost posvećivao transferu i primjeni rezultata istraživanja za potrebe mehanizacije šumarstva (predavanja, referati, priopćenja, seminari). Tu aktivnost je sistematski i organizirano provodio ne samo u hrvatskim šumskim organizacijama nego i na skupovima kao sto su: interkatedarska savjetovanja šumarskih fakulteta Jugoslavije, međunarodna savjetovanja u okviru SEV-a (DDR, Madžarska, ČSSR). Na simpozijima iz područja mehanizacije Šumskog rađa Zajednice znanstvenih radnika iz područja iskorišćivanja šuma, šumarskih fakulteta i instituta Europe (Zvolen, Sopron, Zagreb, Beč, Oslo, Hamburg, Brno, Tharandt i dr.). S. Bojanin svake godine sudjelovao je pozivnim referatom. Od ukupno održanih 29 simpozija te Zajednice sudjelovao je referatima na 23 simpozija. G. 1989. u znak priznanja za dugogodišnju suradnju odbor Zajednice uručio mu je medalju "Heinrich Cotta". G. 1983. organizirao je internacionalni simpozij "Mechanisierung der Forstnutzung" u Hrvatskoj i održao pozivni referat te priopćenja na pokusnim poligonima za vrijeme ekskurzije. U znak priznanja za rad na visokoškolskom obrazovanju, American biographical Institute uključio je S. Bojanina u svoju ediciju 5. 000 Personalities of the World, s napomenom: for Service to the Field of Highest Education i nagradio ga svojom diplomom. I stručna aktivnost prof. dr. sc. S. Bojanina je opsežna, sto se vidi iz broja objavljenih stručnih radova. |