HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Potječe iz šumarske obitelji. Srednju školu završio je 1949.g. u Križevcima. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1954.g. Nakon kratkog rada u operativi, u Šumariji Bjelovar i odsluženog vojnog roka, već je 1955.g. počeo surađivati u uzgajivačkim (s. J. Šafarom) i tipološkim (sa S. Bertovićem) istraživanjima na Šumsko - pokusnoj stanici Bjelovar, zatim u Delnicama i konačno u Institutu za šumarstvo i lovna istraživanja NRH u Zagrebu. Željan afirmacije, disertaciju pod naslovom Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske, obranio je 1965. godine na Š.F. u Zagrebu. Zvanje znanstvenoga suradnika dobiva 1966. godine, višega znanstvenoga suradnika 1974.g., a znanstvenoga savjetnika 1981.g. Od prosinca 1968.g. do kraja života rukovoditelj je Odjela za tipologiju šuma u Šumarskom institutu u Jastrebarskom. "Uložio je sve svoje znanstveno i stručno znanje za realizaciju projekta tipologije šuma u SR Hrvatskoj, te se marljivo i uporno borio za njezino uvođenje u šumarsku znanost i operativu Hrvatske. On ju je svojom upornošću i znanjem digao na nivo općejugoslavenske pa i evropske vrijednosti", (V. Hren). Prvi rad iz područja tipologije objavio je 1962.g., kad je istražio razvitak proizvodnje u raznim tipovima šuma s prebornim gospodarenjem. G. 1969. je s grupom stručnjaka prikazao istraživanje tipova šuma i šumskih staništa na području Hrvatske, kako ih je zamislio i obrazložio njihov predlagač S. Bertović. Narednim radovima dalje je razrađivao i produbljivao tipološku problematiku. Načinio je inventuru tipova šuma i izrađene su karte tipova hrvatskih šuma. U drugoj etapi D. Cestar je zamislio da se na jednom ili vise uzoraka idealnog tipa provjere, prodube i analiziraju konkretni problemi vezani uz tipove. Prerana smrt prekinula je ostvarivanje te zamisli. Unutar šumske tipologije bila mu je uža specijalnost uređivanje šuma, pa je na tom području u zemlji i inozemstvu priznat stručnjak. Bio je neumoran znanstveni djelatnik. U radu je našao smisao života. Dr. Cestar bio je član velikog broja stručnih organizacija u zemlji i inozemstvu. Bio je potpredsjednik, pa onda i predsjednik Sekcije za uređivanje IUFRO, kao i Sekcije uređivača SFRJ. Bio je član Uređivačkog odbora "Biltena za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU" i Uređivačkog odbora edicije "Radovi" Š.I. Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih skupova, simpozija i savjetovanja na kojima se redovito javljao referatima. Značajniji skupovi na kojima je sudjelovao jesu: Međunarodni simpozij uređivača u Drezdenu (1973.), Savjetovanje JAZU o kršu u Splitu (1976.), Savjetovanje o tipologiji šuma u Beogradu (1979.), IUFRO simpozij o uređivanju šuma u Zvolenu (1972.), Beogradu (1975.), Bukureštu (1978.), Simpozij o šumskim tlima Akademije nauke i umjetnosti SR BiH na Tjentištu (1973.) i dr. Objavio je sam ili u koautorstvu vise od 70 znanstvenih radova, 80 studija i stručnih prikaza i 50 elaborata, programa i osnova gospodarenja. |