HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Osnovnu je školu pohađao u Varaždinu, maturirao je 1917. na II. klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a studij prirodnih znanosti završio je 1933. na Filozofskom fakultetu Sveuč, u Zagrebu. Isprva je gimnazijski nastavnik u Krku, a 1936.-1933. asistent je Botaničkoga zavoda Filozofskoga fakulteta, gdje 1937. doktorira iz područja biologije i botanike. U razdoblju 1933.-1941. docent je pa izvanredni profesor botanike na Filozofskom fakultetu Univerze u Ljubljani. Na Sveuč, u Zagrebu je od 1941. do 1947. red. profesor botanike na Veterinarskom fakultetu, a od 1947. red. je profesor sistematske botanike i geobotanike na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu; uz to od 1957. predstojnik je Botaničkoga zavoda i Botaničkoga vrta, a od 1960. i direktor novoosnovanog Instituta za botaniku. Sve te dužnosti obavlja do umirovljenja 1970. S. Horvatić je među prvim sljedbenicima Braun-Blanquetove fitosociološke škole i zaslužan za razvitak florističkih i fitocenoloških istraživanja vegetacije u Hrvatskoj. Bavio se taksonomskim proučavanjem polimorfnih biljaka pa je kao vrstan poznavatelj cvjetane naših primorskih krajeva uočio i opisao čitav niz posve novih svojti, većinom endemičkih za naše krajeve. Istražio je nizinsko i dolinsko travnjačko raslinstvo priobalja i voda u kontinentnom dijelu Hrvatske. Težišna radna prezauzetost bili su mu fitogeografska raščlanjenost i vegetacijske studije, opisi i kartiranje šumskih i svekolikih biljnih zajednica u primorskim i otočnim, vazdazelenim i polusredozemnim brdskim predjelima hrvatskoga krša. Uza sve uložene napore preuzeta izradba dviju vrijednih i željno očekivanih zavodskih projektnih zadataka: "Analitičke flore Hrvatske" i "Vegetacijske karte Hrvatske s privrednim tumačem" - u provedbi kojih su sudjelovali i neki stručnjaci Šum. fakulteta i Šum. instituta - i danas je, na žalost, daleko od svoga završetka. Od svojih redovitih nastavno-pedagoških i istraživačkih poslova i zaduženja, bio je prof. Horvatić sudionik mnogih domaćih i međunarodnih botaničkih sastanaka i savjetovanja, a ujedno i član u desetak naših i stranih društava, uredništava, komisija i sličnih botaničko - vegetacijskih strukovnjačkih tijela i ustanova. Za svoj znanstveni, nastavni i društveni rad primio je nekoliko zapaženih javnih priznanja i nagrada. Rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja objavio je u šezdesetak rasprava, članaka i napisa u vise od 20 domaćih i stranih znanstveno - stručnih popularnih publikacija. Između tih radova mnogi su važno polazište za šumarska istraživanja, kartiranja, zaštitu prirode i raznovrsne praktičke zadatke u primorskim krškim predjelima Hrvatske. |