HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA |
Sin Matije i Tereze r. Fink. Hrvat. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Đurđenovcu 1926. g., a realnu gimnaziju u Sisku 1934. Šumarstvo je upisao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1934. g., apsolvirao je 1939. g., a diplomirao je 1940. Poslije diplomiranja započeo je službu na državnom dobru Topolovac kod Siska. Budući da je bio član KP od 1935. g., nailaskom rata, u lipnju 1941., odlazi u Sisački partizanski odred, gdje obnaša mnoge funkcije - od najnižih do najviših. Bio je vojni izaslanik u SAD i komandant divizije. Za sekretara za šumarstvo NRH postavljen je u srpnju 1959., a razriješen je u travnju 1963. Naime, Sekretarijat za šumarstvo izdvojen je iz Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo. Do njegovog dolaska na mjesto sekretara, šumarstvo Hrvatske organizirano je u 180 šumarija, ustanova sa samostalnim financiranjem, u općinskim granicama. Nakon konsultacija s većim brojem šumarskih stručnjaka s terena te predstavnicima Šumarskog fakulteta u Zagrebu, formirano je dvadesetak šumskih gospodarstava uglavnom u granicama tadašnjih kotareva. Osnivanjem gospodarstava omogućena je koncentracija većih financijskih sredstava pa se pristupilo nabavci mehanizacije: motornih pila, traktora, strojeva za gradnju šumskih puteva i dr. Nastojanja su usmjerena stvaranju stalnih šumskih radnika na mjesto sezonske radne snage. Osim toga ing. F. Knebl posvećuje osobitu pozornost podizanju šumskih kultura i plantaža. Kulture četinjača podižu se na vrištinama i panjačama, a plantaže listača na aluvijalnim tlima uz rijeke. Tada je podignuto vise od dvadeset tisuća hektara takvih kultura i plantaža. Imenovan je 1959. g. za predsjednika Savjeta Šumarskog fakulteta, koji se izdvojio iz Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Kao predsjednik savjeta nastojao je da studenti steknu što vise praktičnog znanja. U tu svrhu dao je Šumarskom fakultetu na upravljanje i gospodarenje nekoliko šumskih kompleksa, među kojima Zalesinu i Lipovljane, gdje su podignuti objekti za praktičnu nastavu. Da bi omogućio dolazak nastavnika i studenata na te šumsko - pokusne objekte, njegovim zalaganjem fakultet je dobio autobus. U želji da se znanost sto vise približi i primijeni u praksi, između ostalih, njegova je istaknuta zasluga početak i provedba dugoročnih tipoloških istraživanja šuma (Bertović, 1961. ) u Hrvatskoj te osnutak Instituta za četinjače u Jastrebarskom. Zadatak instituta bio je da osim znanstvenih istraživanja služi praksi kod podizanja kultura četinjača. Ustrojen je rasadnik koji snabdjeva šumarije sadnicama. Osnovana je i služba koja je pomagala praksi kod izbora sadnica i načina sadnje s obzirom na tlo, klimatske i druge uvjete. Institut podiže sjemenske plantaže, razvija sjemensku službu i vodi nadzor nad podignutim kulturama na terenu. Inicijalna sredstva za izgradnju institutske zgrade dana su iz fonda, a izgradnjom Instituta rukovodio je dipl. ing. Ante Lovrić, koji je bio i njegov prvi direktor. Istodobno je pokrenuta akcija za osnivanje Instituta za jadranske kulture u Splitu. Za podizanje zgrade šumarskog dijela Instituta dana su također financijska sredstva iz fonda. Osim u šumarstvu dipl. ing. Knebl radi i na zaštiti prirode. Kao republički sekretar za šumarstvo sudjeluje u osnutku Nacionalnog parka Mljet. I tu je upravna zgrada izgrađena sredstvima fonda. G. 1976. postavljen je za predsjednika Savjeta za zaštitu prirode Sabora SR Hrvatske. Obavljao je tu dužnost u dva mandata - do 1984. g. Nastojao je staviti pod razne oblike zaštite sto veće šumske površine. Dok je u razvijenim zemljama obuhvaćeno takvom zaštitom oko 10 posto površina, 1974. u Hrvatskoj bilo je obuhvaćeno tek oko 2. 5 posto. Nakon sto su 1984. Kornati proglašeni nacionalnim parkom, Velebit rezervatom biosfere, a Biokovo parkom prirode, povećale su se zaštićene površine na vise od sedam posto. Osamdesetih godina ing. Knebl pokreće u Društvu inženjera i tehničara šumarstva akciju pošumljavanja putem omladinskih radnih akcija. Osnovan je Odbor od istaknutih predstavnika Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog instituta u Jastrebarskom, pa se pošumljavanje obavljalo na području Karlovca, Petrove Gore, Korduna, Like, Knina, Nove Gradiške, Siska i u Istri. U tim akcijama pošumljeno je nekoliko tisuća hektara šumskih tala. Ing. Knebl bio je ambasador SFRJ u Indoneziji te savezni poslanik. Odlikovan je ordenom narodnog heroja i drugim visokim odlikovanjima. Dugogodišnji je član Hrvatskoga šumarskog društva. |