HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
KARAVLA, Josip
rođen
3. 3. 1929.
Zagreb
apsolvirao
1951.
diplomirao
13. 9. 1952.
magistrirao
1969.
Šumarski fakultet u Zagrebu
karijera
1. 10. 1953.
Šumarija Sljeme
1. 3. 1955.
Mirkovec
1. 5. 1958.
Voćarsko-vinogradarska zadruga
1. 10. 1960.
ŠF Zagreb
umirovljen
1. 10. 1993.
umro
5. 11. 2008.
Zagreb
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Sin Josipa i Sofije r. Hauer. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu i gimnaziju završio u Zagrebu, a nakon ispita zrelosti (1948.) upisao se na Poljoprivredno-šumarski fakultet Sveuč, u Zagrebu. Diplomirao je 13.9.1952. na Šumarskom odsjeku, biološki smjer.
korekcija 300
Sudjelovao je na ondašnjim radnim akcijama: Brčko-Banovići, Šamac - Sarajevo, auto-put Bratstvo - jedinstvo, Studentski grad, Lašćina i Sava.
korekcija 400
Za vrijeme studija (1952.) napisao je s V. Glavačem rad pod naslovom Rasprostranjenost hrasta medunca i crnoga graba na području Vrapče - Podsused, koji je rad bio za Majski festival odlično ocijenjen.
korekcija 500
Od 1.10.1953. do 15.2.1954. radi u Šumariji Sljeme kao inženjerski pripravnik. Po obavljenog pripravničkog staža u rasadniku ukrasnog bilja Jankomir, nastupa dužnost izvođača parkova i tehničkog rukovoditelja.
korekcija 600
Otcjepljenjem i osamostaljenjem pogona Mirkovec od matičnog poduzeća Jankomir od 1.3.1955. tehnički je rukovoditelj poduzeća Mirkovec i bavi se proizvodnjom, projektiranjem i osnutkom parkova i izradom hortikulturnih elaborata.
korekcija 700
Dana 1.5.1958. odlazi u Voćarsko-vinogradarsku zadrugu na dužnost rukovoditelja pogona Hortikultura, gdje ostaje do 1.9.1960.
korekcija 800
Od 1.10.1960. na dužnosti je sveučilišnog asistenta u Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju.
korekcija 900
U tijeku 1958. polaže stručni ispit. Dana 6.1.1964. upisao je na Šumarskom fakultetu poslijediplomski studij iz područja dendrologije, parkiranja i ozelenjavanje, te magistrirao 1969., obranivši magistarski rad pod naslovom "Dendrološka i šumsko-uzgojna važnost starih parkova u Samoboru".
korekcija 1000
Početkom 1969. izabran je za predavača iz predmeta dendrologija i na biološkom i tehničkom smjeru Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
korekcija 1100
Prijavio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Dendrogeografsko rasprostranjenje i morfološke karakteristike srebrnolisne lipe (Tilia tomentosa Moench) i njezinih ekoloških forma u Hrvatskoj", ali je zbog zdravstvenih razloga i nastavnih obveza nije dovršio.
korekcija 1200
Osnovao je sjemensku plantažu malolisne lipe - Tilia cordata Mill. u Šumariji Otok i bio je izabran 24.12.1976. u zvanje višega sveuč. predavača iz područja dendrologije.
korekcija 1300
God. 1974. doživio je prvi, a na Božić 1978. drugi srčani i moždani udar. Od 1979.g. radio je skraćeno radno vrijeme do odlaska u mirovinu 1.10.1993. s punim radnim vijekom od 40 godina. Za vrijeme službe bio je aktivan član u mnogim organizacijama i društvima: Hortikulturno udruženje NRH, Sindikat NRH, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Hrvatsko ekološko društvo.
korekcija 1400
Sudjelovao je na nekoliko kongresa i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu: Savjetovanje Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960., Zagreb 1963.; Simpozij o molici (Pinus peuce Grisebach), Skopje 1969.; Simpozij o munici (Pinus heldreichii Christ), Dečani 1972.; Simpozij povodom 100. godišnjice prve Jugoslavenske dendrologije Josipa Pančića (s referatom) Goč 1974.; Savjetovanje Doprinos znanosti i razvoju šumarstva i prerade drva Zagreb, 18.12.1983.; XVI IUFRO World-Congress Oslo, Norway (s referatom), 20.VI.-2.7.1976.; Savjetovanje Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima (s referatom), Drvenik kod Trogira, 19.-24.9.1988.; Znanstveno savjetovanje Zelenilo grada (s referatom), Zagreb 10.-11.1.1990.
korekcija 1600
Bio je plodan i uvažavan kao teoretičar i praktičar iz svojeg znanstvenog područja, a posebno zaslužan kao pedagog.
korekcija 1700
Objavio je 32 znanstvena i stručna rada te 80 hortikulturnih projekata i elaborata, od kojih je 68 izvedeno. Za Šumarsku enciklopediju obradio je 15 biljnih vrsta.
korekcija 1800
Za svoj dugogodišnji rad bio je odlikovan: Medaljom za vojne zasluge (1964.), Medaljom za rad (1970.), Ordenom za vojne zasluge sa srebrnim mačevima (1970.) i Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1978.).
korekcija 1750
I u mirovini ne miruje pa prihvaćajući nove internetske tehnologije održava stranicu posvećenu svome Rječniku bilja, na internetskoj adresi
www.karavla.com
, a naći će se i u Wikipediji na adresi
hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Karavla
.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...