HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA
https://www.sumari.hr/sumari
ime
KOZARAC, Josip
rođen
18. 3. 1858.
Vinkovci
umro
21. 8. 1906.
Koprivnica
ispravke gornjih podataka i druge napomene
Izvor podataka / Tko unosi primjedbu
VAŽNO! korekcije bez valjane identifikacije neće se uzeti u obzir
KOREKCIJE ŽIVOTOPISA:
korekcija 100
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u rodnim Vinkovcima, a šumarstvo je učio i završio u svojoj 22. godini u Visokoj školi za kulturu tla (1876.-79. ) u Beču.
korekcija 200
Poslije završetka školovanja radi neprekidno kod Državne direkcije šuma u Vinkovcima (1880.-1906. ). Šumarski je vježbenik pune četiri godine, a u svojoj 27. godini preuzeo je funkciju upravitelja šuma u Lipovljanima kod Novske gdje radi i djeluje deset godina (1885.-95. ). Svoju šumarsku karijeru nastavlja u Vinkovcima kao državni nadšumar deset godina, kada u svojoj 48. godini umire od tuberkuloze.
korekcija 300
Bio je urednik "Šum. lista" (1896.-98. ). Josip Kozarac je jedan od najistaknutijih književnika hrvatskog realizma. Ulomci iz njegovih djela ušli su u sve čitanke, a romani Mrtvi kapitali, Živi kapitali (nedovršeni), Među svjetlom i tminom i novele Poletarci, Slavonska šuma, Tena, Biser-Kata, Mira Kodolićeva obvezna su lektira svim generacijama hrvatskih školaraca. Kozarac je nas najveći književnik - šumar. Dobar je poznavatelj prilika, morala i psihologije slavonskog seljaka. Bio je skeptičan prema gradu i odvraća Slavonce od napuštanja sela. Antologijska pripovijest Slavonska šuma vise je učinila na poticanju ljubavi prema šumi i prirodi nego stotine stručnih članaka. Međutim, zbog njegovog književnog rada obično je zapostavljen onaj njegov stručni -šumarski dio, pa se o tome u široj javnosti manje zna. A on je napisao i objavio velik broj vrijednih stručnih članaka, ponajviše u "Šum. listu", ali i u austrijskim i mađarskim listovima, a mnogi su njegovi članci vise puta pretiskivani u raznim časopisima i listovima, npr. u "Lovačko - ribarskom vjesniku" (pet članaka).
korekcija 500
Hrvatski šumari uveliko cijene Josipa Kozarca i smatraju ga jednim od bardova hrvatskoga šumarstva. Svaku njegovu značajniju obljetnicu svečano obilježe. Tako je 1936. g. Šumarsko udruženje na svoj Dom u Zagrebu postavilo Kozarčevo poprsje; Poljop.-šum. fakultet, Društvo književnika Hrvatske i čitaonica i knjižnica u Lipovljanima postavili su spomenploču (1955. ) na zgradu Šumarije u Lipovljanima. U Vinkovcima je 1958. postavljen spomenik rad kipara V. Radauša, a prigodom 100. obljetnice šumarske nastave (1960. ) postavljeno mu je poprsje u auli Šumarskoga fakulteta u Zagrebu.
korekcija 400
"U stručnim šumarskim krugovima svog vremena Josip Kozarac bio je vrlo rano zapažen. Već nakon njegove petogodišnje šumarske prakse Šumarsko društvo Hrvatske mu na svojoj godišnjoj skupštini u Novoj Gradiški godine 1885. povjerava zadatak da obradi problem >Koji su uzroci da posavske zabrane postale naravskim pomlađivanjem mjesto hrastika većim dielom jasenovima i briestovima zaprema, i koje bi mjere proti tomu poprimiti valjalo?< Odazivajući se tom pozivu mladi je šumar Josip Kozarac napisao raspravu koja je odštampana u "Šumarskom listu" 1886. godine pod naslovom >K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika<. U toj raspravi Kozarac obraća naročitu pozornost jasenu koji se pojavio u zabranama kao >neočekivan i nemio gost<. Glavni razlog tome preobičnom širenju jasena na štetu hrasta lužnjaka pripisuje Kozarac prevelikim čistim sječama i nedovoljnom poznavanju šumsko - uzgojnih svojstava hrasta lužnjaka i jasena. Kao dobar promatrač i dobro obrazovan šumarski stručnjak Kozarac nastoji odvratiti svoje suvremenike od šablonskog vođenja sječa te ukazuje na šumsko - uzgojna svojstva pojedinih vrsta drveća s posebnim osvrtom na hrast i jasen. " (Klepac, D. ). Kozarac se zalaže za uzgajanje mješovitih sastojina hrasta i jasena. U raspravi >O uzgoju posavskih sastojina u prvim periodima ophodnje< Kozarac je objasnio dinamiku mješovitih sastojina i izlučivanje pojedinih vrsta drveća u njima. Njegovo mišljenje navodi se u šumarskim udžbenicima kao primjer mješovite posavske šume. Bavio se i problemom prorjeđivanja šuma i o tome pisao, ali i praktično proučavao na temelju pokusnih ploha, a stabla razlučuje na tri biološka razreda sa 2-3 podrazreda. Ustanovio je da intervencija prorjeđivanja ima najviše smisla u dominantnoj etaži stabala. Tako je Kozarac prije vise od sto godina zacrtao put modernog prorjeđivanja, a njegova Šumarija Lipovljani postala je objekt visokoškolske šumarske nastave. Pod Kozarčevim rukovodstvom posiječeno je u Šumariji Lipovljani oko 900 ha hrastika i toliko je sastojina nastalo prirodnom regeneracijom i izraslo u lijepe šume.
dodatni/novi opis
NAPOMENA
Promjene koje unesete NEĆE se upisati direktno u bazu i NEĆE biti odmah vidljive na prikazu. Upis će se obaviti naknadno po provjeri podataka. Molimo da upišete izvor podataka (vaše ime, e-mail) jer ćete time olakšati provjeru i ubrzati prijenos podataka u bazu. Uredništvo pridržava pravo da ne prihvati predložene promjene. Hvala.
Da bi spriječili napasnike u polje ispod upišite godinu osnivanja HŠD (imate je u grbu na vrhu stranice). Ako je ne upišete promjene neće biti zabilježene. Žao nam je zbog maltretitanja, ali ...