Dan grada Čabra ove se godine obilježava brojnim manifestacijama. Započelo se je još 28. kolovoza u Prezidu kada je održan turnir u malom nogometu pod nazivom 15. memorijal poginulim braniteljima. Nastavak je uslijedio 10. rujna održavanjem većeg broja prigodnih aktivnosti: atletskom utrkom djece i mladeži Trka grada Čabra 2010. – protiv ovisnosti, polaganjem vijenaca i cvijeća ispred spomenika internircima talijanskih fašističkih logora u Malom Lugu i Čabru, otkrivanjem skulpture pod nazivom 7. sculptura, rad akademskog kipara Đorđa Jandrića iz 32. saziva Goranske kiparske radionice, a istog je dana održana i svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Čabra.

Na sam slavljenički dan na Svetoj Gori, u crkvi Majke božje Svetogorske održana je sveta misa za sve poginule internirce, branitelje iz Domovinskog rata i žrtve ratova, a obilježavanje Dana grada Čabra završava u petak, 17. rujna 2010. godine kada će u hotelu Petrus u Tršću biti uručenje nagrada za najljepši balkon i najuređeniju okućnicu na području grada Čabra.

Središnji događaj obilježavanja Dana grada Čabra svakako je bila svečana sjednica Gradskog vijeća koja je ove godine održana u vrlo lijepo uređenom Domu kulture znakovitog imena - 12. rujan u Tršću.

Sjednici je bila nazočna «jaka postava» gostiju. Pored oba goranska saborska zastupnika, tri državna tajnika ministarstava, nekoliko predstavnika Primorsko-goranske županije, svih načelnika općina i gradonačelnika Gorskog kotara ili njihovih izaslanika, predstavnika pobratimljenih istarskih gradova Pule i Buzeta, nekoliko župana susjednih slovenskih općina te ovogodišnjih dobitnika nagrada grada Čabra, na skupu su bili i predstavnici Goranina Branko Lautar, dipl. iur. i mr. sc. Antun Poje.

Prisutne na sjednici je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Zdravko Tomac, a nakon njega je vrlo nadahnuto govorio gradonačelnik Čabra, Željko Erent, dipl. iur. Podsjetio nas ne na razlog odabira 12. rujna za Dan grada Čabra. Naime, toga dana, još uvijek ratne 1943. godine, iz talijanskih fašističkih logora (Rab, Gonars i drugi) u koje je bilo otjerano čak 3.600 stanovnika s područja tadašnje općine Čabar, u svoje su se spaljene domove počeli vračati prvi internirci. Na žalost, oko 1000 njih u tim je logorima smrti ostavilo svoje živote.

Upravo sjećanje je na ondašnje žrtve i na početak novog života nakon egzodusa naroda ovog kraja od fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu označen je kao Dan grada.

Kao što je uobičajeno u ovakvim prilikama, gradonačelnik je istaknuo poteškoće s kojima se vodstvo grada borilo tijekom proteklog jednogodišnjeg razdoblja, ali i nesporne uspjehe koji su i u nepovoljnim općim i uvjetima recesije ostvareni. Tako smo mogli čuti kako Čabar sa svoja 285 km² površine zauzima skoro četvrtinu prostora Gorskog kotara, odnosno da je treći po veličini grad u Primorsko-goranskoj županiji, a s pokrivenošću šumom između 92%  i 95% teritorija, najšumovitiji kraj u Republici Hrvatskoj.

Čabar su mimoišli i autoput i željeznica, a državna granica sa Slovenijom dugačka 6o km sa samo jednim međunarodnim graničnim prijelazom dodatno «zatvaraju» Čabar, onemogučavajući prijeko potrebnu protočnost njegovih ljudi i dobara. Istodobno, ne zvuči nimalo ugodno ni podatak o neprekidnom i naglom padu broja stanovnika kojih sada ima svega oko 5.000  što znači svega 16 na km².

Unatoč svemu tomu, životni standard ovog brdsko-planinskog (nerazvijenog) kraja je u porastu, a najbolji indikator tog napretka je smanjenje nezaposlenosti i intenzivni radovi u funkciji poboljšanja općeg životnog standarda građana. Pri tome treba posebno naglasiti krupne zahvate u dogradnji vodoopskrbe i odvodnje, te uređenju prometnica. I doista, svatko tko dođe na primjer u Tršće za koje odavno vlada mišljenje da je jedno od najljepših mjesta u Gorskom kotaru, morat će se složiti da je nakon netom završenog «ušminkavanja» (novi asfalt, nogostupi, javna rasvjeta, obilježena parkirališta itd.) i jedno od najuređenijih mjesta, ali ne samo u Gorskom kotaru nego i znatno šire.

Tršće, u kojem su uz sve to, obojene i skoro sve fasade na kućama, izgledom i urednošću danas zaista sve više sliči najljepšim slovenskim, austrijskim i švicarskim mjestima. To je jedan od uzvanika izrazio riječima: na ulazu u Tršće, čovjek ima više osjećaj da je došao u Trst, a ne u mjesto nerazvijenog kraja. Čovjek se s pravom zapita, kakav je to nerazvijeni kraj. Morat ćete nam dati recept da to ostvarimo i u drugim mjestima.

Izbor Tršća za ovogodišnje mjesto održavanja svečane sjednice Gradskog vijeća s toga je logičan i potpuno opravdan, a gradsko vodstvo, Vijeće mjesnog odbora na čelu s Josipom Šoštarićem i svi ostali koji su u ovome sudjelovali, za to zaslužuju zahvalu i sve pohvale.

Svečanom tonu sjednice pridonijeli su i učenici Osnovne škole Petar Zrinski Čabar, područni odjel Tršće, izvođenjem igrokaza Snjeguljica i prigodne recitacije Maji Torstje na domaćem dijalektu.

Vrhunac svečanosti bila je dodjela nagrada i priznanja Grada Čabra. Vrijedno je spomenuti njihove dobitnike:

Vitomir Zbašnik, Čabar, - Plaketa grada Čabra za životno djelo

Herman Sušnik, Klana i Matija Glad, Rijeka, - Zlatna plaketa grada Čabra

Julija Žagar, Prezid, - Srebrna plaketa grada Čabra

monsinjor Ivoslav Linić, Rijeka, – Povelja počasnog građanina grada Čabra

NK «Snježnik», Gerovo i ŠRU «Čabranka», Čabar, - Godišnja nagrada grada Čabra.

Još jedna osoba zaslužuje da je se ovim povodom spomene, a to je voditelj sjednice Zvonimir Lipovac. Zahvaljujući njegovom umijeću vođenja ovakvih i sličnih skupova te posebno zahvaljujući osobnom poznavanju svih sudionika sjednice, ovaj važan događaj je bez ikakvih problema, u opuštenoj atmosferi i s impresivnom lakoćom priveo kraju.

Za sudionike svečane sjednice bio je organiziran ručak u Brvnari, a odličan grah s mesom i kobasicama mogli su na parkiralištu kraj doma kulture 12. rujan u Tršću kušati i ostali građani, slušajući i zabavljajući se pri tome uz ugodnu glazbu čabarskih svirača.

mr. sc. Antun Poje