U sva godišnja doba Gorski kotar obiluje manifestacijama i različitim kulturnim događanjima na kojima se može puno naučiti, a nadasve svim čulima uživati. Jedno od tih, na vrhu moje top ljestvice je Bundevijada u Vrbovskom.

 

Bundevijada je tradicionalna izložba autohtonih proizvoda, starih zanata i običaja koja je održana i ove godine, po šesti puta, u vikend danima subote i nedjelje 9. i 10. listopada.

 

Sjećanje na lanjsku Bundevijadu još mi je svježe, pa nije bilo neočekivano ni uzbuđenje i radost pri pomisli na ovogodišnju. Da bi užitak bio veći i da bi se podijelio, već u Zagrebu, auto je u posljednji tren popunjen do maksimuma (koliko to može biti) i onima koji posjet Gorkom kotaru nisu imali u planu. Put  u carstvo jesenjih boja je mogao početi.

 

Vrijeme pravo goransko. U zraku svježina, oblaci putuju, a sunce povremeno obasjava i grije.

 

Konačno na cilju, premda se u Gorski kotar danas brzo dolazi.

Naporan početak, … kao i nastavak. Šarenilo boja, bundeve i ostali jesenji plodovi. Fotoaparat „škljoca“. Hvala onome tko se sjetio staviti obavijest na web stranice društva Goranin Zagreb. Valjda s toga i toliko poznatih lica. Slijedi prvi stisak ruku, pada prva medica, zatim rakija, gemišt, … a onda prvi pogled na izložbeni prostor i praćenje kulturno-umjetničkog programa.

 

U dvorani nas je čekalo pedesetak izlagača. Čini mi se nešto manje nego li lani, a i atmosfera nije bila, barem na početku onako raskošna, ali opet prava domaćinska i razdragana, … i najvažnije, bio je tu mišung prošlosti, sadašnjosti i (nadam se) budućnosti.

 

Dva-tri sata provedena na Bundevijadi bila su vrlo ugodna i uz pogled na fotografije obečavaju dolazak i slijedeće godine, ne sa većim autom, ali sa drugim prijateljima.

 

"Moć jednog naroda leži u njegovom dugom sjećanju i jakom pamćenju ... S toga, tko danas hoće da mu njegov narod bude svjež i snažan, taj ne smije razarati njegovo pamćenje....."

Dobro ti jutro goranska ljepoto

ti zrnce najljepšeg sjaja.

Zelenilo što stidljvo viriš

ispd bijele krinoline ............

i kroz kišnu zavjesu poslala ih dragom rodnom kraju, a potom i splet goranskih pjesama.

Zacrtani program ostvario se zahvaljujući dobrom raspoloženju i gostoprimstvu domaćica, članica društva Sinjali iz Baške. Njihov topao doček  i ljubav prema Baškoj i njenoj povjesti, očitali smo im na licima.

Znatiželjno smo upijali priču o nastanku spomenika glagoljici od perivoja Treskavac, gdje je postavljena najveća megalitska skulptura glagoljičnog slova "A". Put nas je  vodio do Stare Rive gdje je položena ruža vjetrova s glagoljičnim pismom.

Baščanska staza glagoljice broji 34 kamene skulpture s uklesanim glagoljskim slovima. Svojom veličanstvenošću i monolitnošću ističu se četiri skulpture, rad akademskog  kipara Ljube de Karine.

Prva u nizu, glagoljično slovo "A", postavljena je 13. prosinca 2006.godine /na dan sv. Lucije/ na vidikovcu perivoja Treskavac, a poklon je grada Zagreba. Slijede skulpture slova "L", (Lucija) - znamen vječne svjetlosti, potom slovo "B" na samom ulazu u Bašku. Gdje god se zaviri, nađe se poneko slovo. Na kraju na punti Stare Rive - Ruža vjetrova. Ispisana je oko velike kružnice koja predstavlja "omegu" posljednji znak u tekstu na Baščanskoj ploči.
Ostale, manje skulpture klesali su studenti hrvatskih i europskih akademija, na kiparskim radionicama u Baškoj, a donatori skulptura su hrvatski gradovi.

Ovakvim pristupom ispričana je povijest koja nas izazovno vuče prema Jurandvoru, u srcu doline, gdje je nastao prvi dokument hrvatske državnosti uklesan glagoljicom u kamenu -  Baščanska ploča.

Putem smo znatiželjno slušali priče o bacanju svježe ispečenih hljepčića kruha sa tornja sv. Lucije, 13. prosinca, o Veloj Riki u krškom reljefu, koja nikad ne presušuje, o staroj Besci (Baški) od 13 st., o crkvi sv. Ivana Krstitelja na najljepšem vidikovcu i  zaštitniku  Baške, o župnoj crkvi sv. Trojstva (18.st.), o skrivenoj crkvici sv. Roka i lokalnoj etnografskoj zbirci.
Kišica je jenjavala, a mi smo uživali u  ljepoti  Baške. Pri kraju našeg boravka u ovoj lijepoj dolini zasjalo nam i sunce.  Ipak, Korintiju, Kricin i Mrgare ostavili smo za drugi put. Boje mora, Velebita i obližnjih otoka pero ne može opisati.

Prebrzo je prošla sva današnja bajka. Za sve spoznaje moramo reći veliko hvala, kustosici sv. Lucije, koja nam je dala iscrpan prikaz povijesti Baščanske ploče, našim brižnim domačicama, Branki Polonijo i Blandini Marković-Randić, te ljubaznoj čuvarici  Etno- kuće, gđi. Mariji.

I kad mi se najmanje odlazilo odavde, sjetih se stiha Josipa Pupačića:

"I gledam more gdje se k meni penje

i slušam more d o b r o   j u t r o  veli

o  d o b r o   j u t r o  m o r e  kažem tiho

pa opet tiše ponovim mu pozdrav"

Raspjevani, na  rastanku, zahvaljujući domaćicama,  uz mali poklon za sjećanje, dogovorili smo  da se Sinjali iz  Baške i Gorani iz Zagreba, nađu na jednoj  manifestaciji iduće jeseni u Gorskom kotaru.

 

Priredila: Davorka Valentić 

Dan grada Čabra ove se godine obilježava brojnim manifestacijama. Započelo se je još 28. kolovoza u Prezidu kada je održan turnir u malom nogometu pod nazivom 15. memorijal poginulim braniteljima. Nastavak je uslijedio 10. rujna održavanjem većeg broja prigodnih aktivnosti: atletskom utrkom djece i mladeži Trka grada Čabra 2010. – protiv ovisnosti, polaganjem vijenaca i cvijeća ispred spomenika internircima talijanskih fašističkih logora u Malom Lugu i Čabru, otkrivanjem skulpture pod nazivom 7. sculptura, rad akademskog kipara Đorđa Jandrića iz 32. saziva Goranske kiparske radionice, a istog je dana održana i svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Čabra.

Na sam slavljenički dan na Svetoj Gori, u crkvi Majke božje Svetogorske održana je sveta misa za sve poginule internirce, branitelje iz Domovinskog rata i žrtve ratova, a obilježavanje Dana grada Čabra završava u petak, 17. rujna 2010. godine kada će u hotelu Petrus u Tršću biti uručenje nagrada za najljepši balkon i najuređeniju okućnicu na području grada Čabra.

Središnji događaj obilježavanja Dana grada Čabra svakako je bila svečana sjednica Gradskog vijeća koja je ove godine održana u vrlo lijepo uređenom Domu kulture znakovitog imena - 12. rujan u Tršću.

Sjednici je bila nazočna «jaka postava» gostiju. Pored oba goranska saborska zastupnika, tri državna tajnika ministarstava, nekoliko predstavnika Primorsko-goranske županije, svih načelnika općina i gradonačelnika Gorskog kotara ili njihovih izaslanika, predstavnika pobratimljenih istarskih gradova Pule i Buzeta, nekoliko župana susjednih slovenskih općina te ovogodišnjih dobitnika nagrada grada Čabra, na skupu su bili i predstavnici Goranina Branko Lautar, dipl. iur. i mr. sc. Antun Poje.

Prisutne na sjednici je pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Zdravko Tomac, a nakon njega je vrlo nadahnuto govorio gradonačelnik Čabra, Željko Erent, dipl. iur. Podsjetio nas ne na razlog odabira 12. rujna za Dan grada Čabra. Naime, toga dana, još uvijek ratne 1943. godine, iz talijanskih fašističkih logora (Rab, Gonars i drugi) u koje je bilo otjerano čak 3.600 stanovnika s područja tadašnje općine Čabar, u svoje su se spaljene domove počeli vračati prvi internirci. Na žalost, oko 1000 njih u tim je logorima smrti ostavilo svoje živote.

Upravo sjećanje je na ondašnje žrtve i na početak novog života nakon egzodusa naroda ovog kraja od fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu označen je kao Dan grada.

Kao što je uobičajeno u ovakvim prilikama, gradonačelnik je istaknuo poteškoće s kojima se vodstvo grada borilo tijekom proteklog jednogodišnjeg razdoblja, ali i nesporne uspjehe koji su i u nepovoljnim općim i uvjetima recesije ostvareni. Tako smo mogli čuti kako Čabar sa svoja 285 km² površine zauzima skoro četvrtinu prostora Gorskog kotara, odnosno da je treći po veličini grad u Primorsko-goranskoj županiji, a s pokrivenošću šumom između 92%  i 95% teritorija, najšumovitiji kraj u Republici Hrvatskoj.

Čabar su mimoišli i autoput i željeznica, a državna granica sa Slovenijom dugačka 6o km sa samo jednim međunarodnim graničnim prijelazom dodatno «zatvaraju» Čabar, onemogučavajući prijeko potrebnu protočnost njegovih ljudi i dobara. Istodobno, ne zvuči nimalo ugodno ni podatak o neprekidnom i naglom padu broja stanovnika kojih sada ima svega oko 5.000  što znači svega 16 na km².

Unatoč svemu tomu, životni standard ovog brdsko-planinskog (nerazvijenog) kraja je u porastu, a najbolji indikator tog napretka je smanjenje nezaposlenosti i intenzivni radovi u funkciji poboljšanja općeg životnog standarda građana. Pri tome treba posebno naglasiti krupne zahvate u dogradnji vodoopskrbe i odvodnje, te uređenju prometnica. I doista, svatko tko dođe na primjer u Tršće za koje odavno vlada mišljenje da je jedno od najljepših mjesta u Gorskom kotaru, morat će se složiti da je nakon netom završenog «ušminkavanja» (novi asfalt, nogostupi, javna rasvjeta, obilježena parkirališta itd.) i jedno od najuređenijih mjesta, ali ne samo u Gorskom kotaru nego i znatno šire.

Tršće, u kojem su uz sve to, obojene i skoro sve fasade na kućama, izgledom i urednošću danas zaista sve više sliči najljepšim slovenskim, austrijskim i švicarskim mjestima. To je jedan od uzvanika izrazio riječima: na ulazu u Tršće, čovjek ima više osjećaj da je došao u Trst, a ne u mjesto nerazvijenog kraja. Čovjek se s pravom zapita, kakav je to nerazvijeni kraj. Morat ćete nam dati recept da to ostvarimo i u drugim mjestima.

Izbor Tršća za ovogodišnje mjesto održavanja svečane sjednice Gradskog vijeća s toga je logičan i potpuno opravdan, a gradsko vodstvo, Vijeće mjesnog odbora na čelu s Josipom Šoštarićem i svi ostali koji su u ovome sudjelovali, za to zaslužuju zahvalu i sve pohvale.

Svečanom tonu sjednice pridonijeli su i učenici Osnovne škole Petar Zrinski Čabar, područni odjel Tršće, izvođenjem igrokaza Snjeguljica i prigodne recitacije Maji Torstje na domaćem dijalektu.

Vrhunac svečanosti bila je dodjela nagrada i priznanja Grada Čabra. Vrijedno je spomenuti njihove dobitnike:

Vitomir Zbašnik, Čabar, - Plaketa grada Čabra za životno djelo

Herman Sušnik, Klana i Matija Glad, Rijeka, - Zlatna plaketa grada Čabra

Julija Žagar, Prezid, - Srebrna plaketa grada Čabra

monsinjor Ivoslav Linić, Rijeka, – Povelja počasnog građanina grada Čabra

NK «Snježnik», Gerovo i ŠRU «Čabranka», Čabar, - Godišnja nagrada grada Čabra.

Još jedna osoba zaslužuje da je se ovim povodom spomene, a to je voditelj sjednice Zvonimir Lipovac. Zahvaljujući njegovom umijeću vođenja ovakvih i sličnih skupova te posebno zahvaljujući osobnom poznavanju svih sudionika sjednice, ovaj važan događaj je bez ikakvih problema, u opuštenoj atmosferi i s impresivnom lakoćom priveo kraju.

Za sudionike svečane sjednice bio je organiziran ručak u Brvnari, a odličan grah s mesom i kobasicama mogli su na parkiralištu kraj doma kulture 12. rujan u Tršću kušati i ostali građani, slušajući i zabavljajući se pri tome uz ugodnu glazbu čabarskih svirača.

mr. sc. Antun Poje

Naš ljetni srpanjski izlet, zamišljen kao bijeg sa užarenog asfalta, bio je zaista osvježavajući.

Članice nama  prijateljskog "Društva prijatelja cvijeća i zelenila" zaželjele su se goranske svježine. 24. srpnja na popularnom Mažurancu pridružio nam se još (pročitavši obavijest na Web-u) lijepi broj dobrih, starih  znanaca, prijatelja Gorskoga kotara. Želja je bila pružiti im najljepše što se može  u ovo doba godine, rascvjetanu livadu,  hladovinu pod krošnjama stoljetne goranske šume i druženje sa domaćinima i  izvođačima manifestacije "Polane na tragu goranskih starina". Ono malo kiše ujutro, mislili smo pobijediti svojim raspoloženjem, ali bila je uporna, nije se dala.

Kuburaši, iz Višnjice iz Hrvatskog zagorja,  ritualom i pucnjevima iz svojih kićenih kubura, najavili su početak fešte. Vjerojatno su mislili, kako će i razmaknuti božje kabliće, ali oni su se htjeli izliti baš sad i baš tu. Livada je čekala to osvježenje i nimalo nije izgubila na svojoj ljepoti. Žao nam domaćina i gostiju, izvođača jer su svi morali seliti u Društveni dom u Delnice. Sa Polana, pognute cvjetne glavice ispratile su vrijedne ruke i alate. Onaj slog, gdje su kosci željeli isprobati oštrice kose, ostati će nepokošen.

U carstvu Polana ostali smo još malo. Sa gostima iz Ivanić grada,u dobrom raspoloženju. Kao pravi susjedi, otplesali smo sve taktove njihovih  razigranih tamburica.

Petehovac, poznat zimi kao najljepši ski centar, bio je toga dana  šarenih padina i blještećih  borovih grana. Dočekao nas je "autohtoni" Delničanin, gospodin Ivica Knežević. Proveo nas Delnicama kroz povijest, Lujzijanom od gradnje do današnjice, i brdima i kutićima ovoga kraja, koje još treba  upoznati. Mnogi vole, ali malo je ljudi koji će s toliko topline i srčanosti pričati o svom kraju.

Prije spuštanja na Jagodinu stijenu, Ivica nam je ispričao sadržaj romana "Jagodina ljubav", Milivoja Magdića. Priča ljubavna, sjetna, tužnog završetka. Emotivni domaćin suosjećao je s pričom, vidjelo se to na njegovom licu. Dirnute  "Cveteke",  prijatelje i nas nekoliko Gorana, povele su članice zbora "Hrvatska žena" i poklonili smo  Jagodi, pjesmu "Na te mislim", Jakova Majnarića-Delnićanina.

Jagodina stijena, impozantan je goranski krajolik. Iz kotline podno stijene vije se  maglica, kao i iz naših srca uzdasi,  nad sjetnom pričom.

Bogu hvala,  tolikim je ljepotama Gorski kotar ukrasio, i Ivici na stihovima što ih je svome kraju  podario. Uživali smo!

Iza nas je 2. međunarodna turistička i kulturno-umjetnička prezentacija Gorskog kotara u Šopronu (Mađarska). Građane i brojne goste ovog prekrasnog, multietničkog gradića s oko pedesetak tisuća stanovnika, smještenog skoro na samoj tromeđi Austrije, Madžarske i Slovačke, u dva smo dana nastojali upoznati s karakterom Gorana, kulturom, glazbenom i folklornom baštinom, ljepotama krajobraza te našim turističkim mogućnostima.

Isključivo «svoj dan» za to predstavljanje imali smo u subotu, 26. lipnja 2010. godine, a u nedjelju, 27. lipnja 2010. godine, zajedno s još nekoliko kulturno-umjetničkih skupina iz Hrvatske i grada domaćina, sudjelovali smo na Hrvatskim danima. Riječ je o međunarodnoj kulturno-umjetničkoj manifestaciji koju svake godine priređuje hrvatska nacionalna manjina u Madžarskoj. Na određenim gradskim trgovima Šoprona pojedinci i folklorne skupine uglavnom iz Hrvatske i Madžarske izvođenjem narodne glazbe, pjevanjem i plesom prezentiraju kulturno i etno blago sredina iz kojih dolaze.

O međunarodnoj prezentaciji Gorskog kotara u sklopu koje je i naše sudjelovanje na ovoj manifestaciji, tijekom priprema za naš odlazak u Madžarsku smo na ovom mjestu pisali u čak tri navrata. Ipak, podsjećamo da je na put je krenulo 68 sudionika manifestacije: članovi Upravnog odbora Goranina Zagreb, predstavnici gradova i općina Gorskog kotara, najbolji goranski heligonkaši, članovi KUD-a Delnice, predstavnici turističkih zajednica gradova i općina Gorskog kotara, predstavnici udruga s kojima Goranin ima kontinuiranu kvalitetnu suradnju, predstavnici Društva Gorana iz Rijeke i novinari koji redovito prate naš rad.

Cilj našeg dvodnevnog boravka u Madžarskoj bio je dvojak. Željeli smo ujedinjeni s predstavnicima svih turističkih zajednica goranskih gradova i općina i s trenutno najboljim folklorno-umjetničkim, glazbeno-scenskim «snagama», osmišljeno nastupiti te na najbolji mogući način svekoliko prezentirati naš Gorski kotar i dakako, Primorsko-goransku županiju te Republiku Hrvatsku, izvan granica Domovine.

Jedinice lokalne uprave i samouprave Gorskog kotara kao i Primorsko-goranska županija podržali su naš projekt. Svojim su predstavnicima i djelatnicima turističkih zajednica omogućili sudjelovanje na ovoj manifestaciji, a dobro su ih «opremili» ih odgovarajućim autohtonim proizvodima, suvenirima i slično, te na taj način osigurali prezentaciju svoje lokalne goranske zajednice. 

Program prezentacije se uz neznatnu izmjenu redoslijeda njegova izvođenja odvijao kako je bilo i planirano. Kada je riječ o izvođačima zabavno-scenskog programa, teško je bilo koga ne istaknuti, jer svi su dali zaista svoj maksimum. Heligonkaši su građane Šoprona doslovno digli na noge, grupa Dim je ne malom broju prisutnih na misi u crkvi svetog Mihovila, svojim pjevanjem izmamila suze na oči, «glumci» KUD-a Delnice su izvođenjem Delničkog pira također izazvali suze, ali na sreću, one koje idu s obiljem dobrog raspoloženja i smijeha, a tamburaši su svojim muziciranjem dokazali da mogu stati uz bok naših puno poznatijih i razvikanijih sastava. Osim toga, oni su bili glavni animatori i nositelji pjesme te dobrog raspoloženja tijekom čitavog puta od Delnica do Šoprona i natrag.

Konačni dojmovi? Dojmove o tome su na svojim WEB stranicama izrekli i neki od sudionika manifestacije. Predsjednica Društva Gorana Rijeka gospođa Mirjana Rački je napisala: Pohvale i hvala Društvu "Goranin" Zagreb koji su sa puno truda omogućili predstavljanje našeg zavičaja i kulturne baštine. Predsjednik Udruge Kupa iz Broda na Kupi, gospodin Davorin Klobučar je nakon povratka u Domovinu epski ustvrdio: …Najviše treba pozdraviti i zahvaliti se rukovodstvu Društva Goranin iz Zagreba koje uistinu organizira ove prezentacije, kako u inozemstvu tako i u domovini, na zaista visokom nivou. BRAVO !!! Poruka predsjedniku Društva Goranin iz Zagreba gosp. Žarku Delaču i njegovoj uigranoj ekipi je da i dalje nastave ovaj odlično započeti plodonosan i bogat put promoviranja našeg Gorskog kotara, a mi ćemo Vas apsolutno, uvijek i u potpunosti podržavati i biti uz Vas.

Pri tome treba istaknuti ulogu i izraziti zahvalnost našem, uistinu pravom domaćinu, voditelju hrvatske nacionalne manjine u Šopronu dr. Franji Pajriću. Zahvaljujući njemu obišli smo najvažnije povijesne, kulturne i turističke točke Šoprona i okolice. Pri tome smo dobili vrlo jednostavan i cjelovit povijesni prikaz događaja i odnosa na relaciji Madžari – Hrvati tijekom višestoljetne zajedničke nam povijesti. Sve pohvale pripadaju i našem članu, turističkom vodiču Dragi Budiseliću koji je uložio puno truda i dugogodišnjeg iskustva te posao turističkog vodiča vrhunski odradio.

Potrebno je naglasiti da je Gorski kotar u Europi  manifestacija planirana još koncem prošle godine. Jedna je od četiri najvažnijih, sada već ustaljenih (Gorski kotar u metropoli, Međunarodni festival heligonki, Goranska večer i Gorski kotar u Europi), od ukupno tridesetak Godišnjim programom rada predviđenih akcija Društva.

Priredio: mr. sc. Antun Poje

Plan polaska autobusa za Šopron

Red. broj	Stajalište	Vrijeme i bliža lokacija mjesta polaska
1.	Delnice	03.00 – autobusna stanica
2.	Ravna Gora	03.15 – odmorište «Tifon»
3.	Vrbovsko	03.30 – izlaz s auto - ceste
4.	Zagreb	04.45 –  ispred KD «V. Lisinskog»
5.	Šopron	10.30 – dolazak u Koljnof, 4 km od Šoprona

Prvi dan (subota, 26. 06. 2010. godine):

             10.30 sati - dolazak u Koljnof

10.30 do 11.00 sati - odmor i okrepa

11.00 do 14.00 sati - razgledavanje grada i okolice

14.00 do 16.00 sati - smještaj, ručak i presvlačenje (nošnje)

16.00 do 17.00 sati - polazak u Šopron na Deakov trg, priprema za izvođenje kulturno-umjetničkog programa i prezentaciju Gorskog kotara – postavljanje eksponata

17.00 do 19.00 sati - izvođenje našeg kulturno-umjetničkog programa

19.00 do 19.30 sati - predah

               19.30 sati - sudjelovanje na Hrvatskoj večeri (kulturno-zabavni sadržaj izvode domaćini i KUD Delnice -                                «Delnički pir»

               ------------    pospremanje eksponata, odlazak u Koljnof, noćenje.

 

Drugi dan (nedjelja, 27. 06. 2010. godine):

07.00 do 08.00 sati - doručak

08.00 do 13.30 sati - odlazak na organizirano razgledavanje Bečkog Novog Mjesta i Beča

13.30 do 16.15 sati - put do Koljnofa, ručak, odmor i presvlačenje (nošnje)
              16.15 sati - odlazak u crkvu Sv. Mihovila i prisustvovanje svetoj misi (početak u 16.30)

                 17.30 sati - iz crkve ide povorka na Deakov trg u Šopronu

18.00 do 18.30 sati - nastup u kulturno-zabavnom programu

18.30 do 20.00 sati - odlazak u Koljnof,  presvlačenje, pakiranje, večera

                 20.00 sati - polazak za Zagreb – Delnice.

Glavni tajnik

U cilju što bolje pripreme puta i programa boravka te što kvalitetnije prezentacije Gorskog kotara na Hrvatskim danima u Šopronu (Madžarska), s predstavnicima turističkih zajednica svih gradova i općina Gorskog kotara, KUD-a Delnice, Društva Gorana iz Rijeke, te novinarima Novog lista i Radio Gorskog kotara, u Gradskom poglavarstvu Delnice, 20. svibnja 2010. godine, održan je radni sastanak.

Sastanak je vodio nositelj ovog projekta mr. sc. Antun Poje, glavni tajnik Goranina, a u tom su mu poslu pomogli Ljiljana Rački, članica Upravnog odbora Društva i Branko Lautar, dipl. iur., predsjednik Nadzornog odbora Goranina.

Nazočni su informirani samo o novim spoznajama te uvjetima putovanja i boravka u Madžarskoj. Dobili su i odgovore na sva postavljena pitanja, a uklonjene su i neke nejasnoće i sitne nedorečenosti u materijalu.

Saslušani su i prijedlozi iskusnih turističkih djelatnika od koristi za sve sudionike manifestacije u bržoj i jednostavnijoj pripremi i realizaciji manifestacije, a u tom su smislu donijeti neophodni obvezujući zaključci.

 

Upravo kako smo i očekivali, čelnici jedinica lokalne uprave i samouprave Gorskog kotara, prema izjavama turističkih djelatnika – sudionika sastanka, podržavaju ovaj projekt. U tom smislu će omogućiti sudjelovanje svojim profesionalnim turističkim djelatnicima i «opremiti» ih odgovarajućim autohtonim proizvodima, suvenirima, promidžbenim materijalom  i slično, sve s ciljem što uspješnije prezentacije svoje lokalne goranske zajednice i Gorskog kotara u cjelini.

Ovdje je potrebno napomenuti, a to je i prijedlog sudionika sastanka, da će se nakon okončanja svih organizacijsko-tehničkih priprema puta i boravka u Šopronu, svim gradonačelnicima i načelnicima općina uputiti  poziv da nam se kao čelni ljudi lokalne uprave i samouprave, a ujedno i kao predsjednici turističkih zajednica, pridruže u predstavljanju  Gorskog kotara izvan granica naše zemlje.

 

Članovi Kulturno-umjetničkog društva iz Delnica i harmonikaši heligonki u kulturno-zabavnom programu nastupat će prema jedinstvenom programu. Da sve bude posloženo prema pravilima glazbeno-scenskog nastupanja, pobrinut će se voditeljica delničkog KUD-a.

 

Polazak autobusa je iz Delnica, u 03.00 sati, u subotu, 26. 06. 2010. godine, a povratak u Delnice, u ponedjeljak, 28. 06. 2010. godine, u ranim jutarnjim satima (oko 03.00 sati). Precizan plan putovanja će sudionici dobiti najkasnije sedam dana prije kretanja na put. Naime, razmatra se i mogućnost kretanja iz Zagreba pravcem: Delnice – Prezid – Ljubljana – Maribor – Šopron i obratno.

 

Sudionici su upoznati sa uvjetima smještaja i noćenja 26. 06. 2009. godine koji je organiziran u Koljnofu, u pansionima: Levanda, Villy Wyz i Tercia u  2, 3 i 4-krevetnim sobama.

 

Što se tiče same koncepcije turističkog predstavljanja, istaknuto je da ju je potrebno temeljiti na iskustvima stečenim na četiri dosad održane manifestacije Gorski kotar u metropoli u Zagrebu i na iskustvima s prvog međunarodnog predstavljanja Gorskog kotara u Bruxellesu. Naglasak svakako treba biti na kulturnim i etno-gastronomskim sadržajima.

Neizostavno je potrebno na odgovarajući način i isticati nedirnute prirodne ljepote, ruralni turizam, mogućnosti rekreacije i bavljenja određenim sportovima (skijanje, lov i ribolov, paraglajding, rafting i slično), dati na kušanje naše autohtone proizvode, osobito od šumskog voća-raslinja: aperitive i dižestive, vino od malina, proizvode od borovnica, gljiva i slično. Trebamo pokazati i sve ostalo specifično, a vrijedno za svaku pojedinu sredinu. Dakako, imajući pri tome u vidu raspoloživ prostor te vrijeme trajanja i vremenske uvjete koji će toga dana vladati u Šopronu.

Preporuka organizatora svakako je, ponijeti suvenire i proizvode do sada nagrađivanih pojedinaca i tvrtki s područja goranskih gradova i općine na prethodnim manifestacijama Gorski kotar u metropoli kao i dostatnu količinu prospekata iz svoje sredine.

Složili smo se i da dekorativni materijal bude (sve nijanse) zelene boje, da među eksponatima prevladava drvo, a da kao dekor budu korišteni mahovina i češeri.

 

Posljedice recesije osjećaju i organizatori Hrvatskih dana u Šopronu. I premda će većinu troškova manifestacije snositi Društvo «Goranin» Zagreb, ipak je financijski teret morao biti podijeljen. Tako Goranin svim sudionicima osigurava besplatan prijevoz i jedno noćenje s doručkom, večerom prvog dana boravka časte nas naši domaćini – hrvatska nacionalna manjina u Kojljnofu, dok će svaki sudionik s 29 Eura sudjelovati u preostalom dijelu troškova boravka u Madžarskoj.

 

Nakon radnog dijela sastanka, uslijedilo je malo slavlje. Naime, prisutnim počasnim članovima našeg Društva kojima iz bilo kojeg razloga do tada to nije učinjeno, nakon čitanja Odluke Upravnog odbora, Glavni tajnik Goranina uručio je iskaznice, poslije čega je uslijedio skroman domjenak.

Iskaznice počasnih članova Društva Goranin Zagreb, uručene su: Renati Brajdić (Brod Moravice), Ivani Briški-Đorđević (Skrad), Željku Loknar (Čabar) i Andrei Šafar (Lokve).

 

 

 

Sukladno Programu rada za 2010. godinu usvojenom na Skupštini Društva održanoj 15. prosinca 2009. godine, a u sklopu mjera i postupaka općeg i posebno turističkog promoviranja Gorskog kotara izvan granice Hrvatske, Društvo Goranin Zagreb organizira aktivno sudjelovanje na Hrvatskim danima u Šopronu (Madžarska).

 

Hrvatski dani su manifestacija gdje se folklorne skupine Hrvata iz različitih zemalja Europe na glavnom gradskom trgu madžarskog multietničkog gradića Šoprona predstavljaju izvođenjem narodne glazbe, pjevanjem i plesom te se međusobno upoznaju i druže.

Ovo je 2. međunarodna prezentacija Gorskog kotara u Europi, a održat će se 26. i 27. lipnja 2010. godine

 

Cilj sudjelovanja na Hrvatskim danima je da po drugi puta od osnivanja našeg Društva (1932. godine), zajedno s predstavnicima svih turističkih zajednica goranskih gradova i općina ujedinjeni i s ponajboljim «snagama» nastupimo te na najbolji mogući način prezentiramo naš Gorski kotar, Primorsko-goransku županiju i Republiku Hrvatsku izvan granica Domovine. Ovime Goranin korača i prema uspostavljanju početnih oblika međunarodne suradnje, poglavito s Hrvatima u dijaspori.

 

Predstavljanje Gorskog kotara obavit ćemo prikazom naše glazbene i folklorne baštine nastupima KUD-a i harmonikaša heligonki na otvorenoj pozornici te prezentacijom naših turističkih mogućnosti na jednom velikom štandu. Sve će se to odvijati u spominjanom Šopronu, na Deakovom trgu.

 

Sukladno karakteru manifestacije, njenim ciljevima i uvjetima odvijanja manifestacije, određena je sastav «putnika» i utvrđen program boravka. Tako je Odlukom Upravnog odbora Goranina koja je donijeta na njegovoj 63. sjednici održanoj 6. svibnja 2010. godine, utvrđeno da u Šopron putuje 70 (sedamdeset) naših predstavnika i zato je za njihov prijevoz već ugovoren (autobus na kat).

Putuju:

• Članovi Upravnog odbora Goranina Zagreb i predsjednici povjerenstava Društva – 14;
• najuspješniji sudionici-heligonkaši na dva do sada održana međunarodna Festivala heligonki - 10;
• KUD Delnice: plesači + tamburaši + «glumci» - 29;
• Predstavnici TZ gradova i općina Gorskog kotara  - 9;
• Predstavnik PGŽ – 1;
• predstavnik TZ PGŽ  - 1;
• Društvo Gorana Rijeka – 2;
• Predstavnik Udruge Kupa  - 1;
• Predstavnik Radio Gorskog kotara  -1;
• Novinar Novog lista  - 1;
• Novinar Kanala Ri - 1.

 

Osim glazbeno-scenskog nastupa i postavljanja izložbe, sudionici će imati organiziran obilazak Šoprona i njegove okolice, posjetit će Bečko Novo Mjesto i iz autobusa razgledati Beč, koji je od Šoprona udaljen svega nešto više od 60 kilometara.

Na manifestaciji ćemo zajedno s putovanjem provesti oko 48 sati i pri tome prijeći oko 1100 kilometara.

 

Inače, na ovom gostovanju domaćini su nam Hrvati čiji preci su iz okolice Turopolja doselili u ove krajeve prije više od 500 godina, a naš će domaćin biti dr. Franjo Pajrić, stomatolog koji je studij završio Zagrebu. On je na čelu hrvatske nacionalne manjine u Koljnofu, mjestu gdje je najveća koncentracija Hrvata u ovom dijelu Madžarske, a svega je četiri kilometra udaljen od Šoprona.

 

U četvrtak, 20. svibnja 2010. godine sazvan je u zgradi Poglavarstva u Delnicama sastanak na koji su pozvani predstavnici svih turističkih zajednica, Kulturno-umjetničkog društva Delnice, predstavnici Županije, medija i drugi. Na sastanku bi se trebali dogovorili pojedinosti u vezi s putovanjem i prezentacijom Gorskog kotara i tako što kvalitetnije izvršili ovu našu zadaću.

Nadamo se ako ne boljoj, onda barem jednako kvalitetnoj i zapaženoj prezentaciji koju smo imali prošle godine u europskoj metropoli Brixelessu.

 

 

Pripremio: mr. sc. Antun Poje, glavni tajnik

U četvrtak, 29. travnja 2010. godine Radio Gorski kotar u eter nije išao s redovnom emisijom  Top-ten. Umjesto toga, glavna urednica Nada Glad u studio je na polusatni razgovor pozvala predstavnike Društva Goranin iz Zagreba. Povod za to je prvo emitiranje programa ovog radija preko Interneta. Na taj način, Radio Gorski kotar može se čuti praktično na svakoj točki zemaljske kugle, pod uvjetom da slušatelj ima računalo spojeno na Internet. Dovoljno je samo otipkati: www. radio-gk.com i kliknuti mišem.

 

Oni koji su tu mogućnost već iskušali, na svojem monitoru su pored ostalog mogli vidjeti natpis: «SLUŠANJE PROGRAMA RADIJA GORSKI KOTAR PUTEM INTERNETA OMOGUĆILI», a jedan od triju loga na toj stranici je, doduše stari, i logo Goranina.

A o čemu se zapravo radi? – Još koncem prošle godine, našem se je Društvu dirljivim pismom obratila direktorica radija moleći nas za pomoć. Naime, Radio Gorskom kotaru, jedinom elektroničkom mediju na području Gorskog kotara zbog nedostatka financijskih sredstava prijeti zatvaranje!

Upravni odbor Društva je na svojoj sjednici donio zaključak da ćemo za jedini radio na području Gorskog kotara učiniti sve što je u našoj moći, da do toga ne dođe. I učinjeno je! Zahvaljujući predsjedniku Društva Žarku Delaču, dipl.ing. osigurane su donacije potrebne opreme i angažirana tvrtka Telenet iz Zagreba za izvođenje radova.

U svega nekoliko dana, povećana je čujnost radija, a stvorene su i sve tehničko-informatičke pretpostavke da se određena novčana sredstva prikupe od samih slušatelja bilo da program prate preko Interneta, bilo da se telefonom i mobitelom javljaju u pojedine emisije ili na adresu radija šalju SMS poruke.

 

Radosni i zahvalni djelatnici Radio Gorskog kotara upravo iz ovih razloga željeli su da u prvoj emisiji koja se prenosi preko Interneta gostuju predstavnici Društva Goranin.

Tom prigodom je o desetak dana ranijem održanoj 4. manifestaciji Gorski kotar  u metropoli govorila nositeljica tog projekta, financijska tajnica Društva Božena Zakošek, dipl. ecc., a o budućim aktivnostima Goranina s naglaskom na naše 2. međunarodno predstavljanje Gorskog kotara u Europi (26. i 27. lipnja 2010. god. Šopron, Madžarska), govorio je glavni tajnik Goranina mr. sc. Antun Poje.

 

U emisiji je govorio i Tomislav Trampuš, djelatnik tvrtke Telenet iz Zagreba koja je obavila tehničku podršku za emitiranja programa. Slušateljima je dao upute kako koristiti ovu informatičku mogućnost. Naglasio je da je riječ o jednomjesečnom eksperimentalnom emitiranju programa, a nakon  provjere funkcionalnosti rada i podešavanja svih komponenti sustava, emitiranje će biti redovno.

 

Ocjenjujemo da smo u vremenu koliko smo ga u radio emisiji imali na raspolaganju rekli puno i pri tome se trudili govoriti što afirmativnije o Goraninu i aktivnostima njegovih članova na promociji Gorskog kotara.

Ono što je potrebno posebno naglasiti je ponos što je baš predstavnicima Društva Goranin Zagreb, dana prilika da budu sudionici prve internetski prenošene emisije Radio Gorskog kotara i zahvala marljivim djelatnicima jedinog goranskog radija koji su nam to omogućili.

 

Na nama ostaje obveza da proširimo krug slušatelja jer ćemo samo na taj način omogućiti kakav-takav doticaj sredstava potrebnih za nastavak rada radija. O mogućnosti slušanja Radio Gorskog kotara preko Interneta trebamo obavijestiti ponajprije naše članove koji žive u Zagrebu i okolici, ali i brojne rođake, prijatelje i poznanike u zemljama Europe, Amerike, Australije i drugdje gdje naši Gorani žive, a rado bi, slušajući Radio Gorski kotara bili bliži svom rodnom kraju.  

 

Pripremio: mr. sc. Antun Poje, glavni tajnik