HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10030
ime LONČAR, Ilija
zvanje
zanimanje     
viši šumarski savjetnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10030)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen2. 8. 1890.Slavsko Polje /Gvozd/
diplomirao1913.Banska Šćavnica
karijera1913.Žarnovnica /Slovačka/
1941.Direkcija šuma na Sušaku
djelovao Žarnovnica, Sveti Rok, Vranovina, Sokolovac, Zagreb, Sušak
umirovljen1950.
umro2. 5. 1971.Zagreb



 Potječe iz šumarske obitelji. Zavolio je šume, pa je nakon završene gimnazije u Bjelovaru posao na studij šumarstva.
 Šumarstvo je završio u Banskoj Štiavnici 1913. god. Od 1913. do 1916. radio je kod Direkcije šuma u Žarnovici (tada Mađarska, a sada Slovačka). Kasnije je bio upravitelj Šumarija Sveti Rok, Vranovina i Sokolovac. Od 1927. god. bio je rukovoditelj Odsjeka za uređivanje šuma kod Zagrebačke direkcije. Od 1941. na čelu je Direkcije šuma na Sušaku, a nakon 1945. radi u Odsjeku za uređivanje šuma Ministarstva šumarstva. Od 1949. god. radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu, 1950. odlazi u mirovinu.
 Opsežan znanstveni i stručan rad mu se odnosi uglavnom na uzgajanje i uređivanje šuma. U stručnim krugovima poznat je kao odličan poznavalac rasta i razvoja sastojina.
 Napisao je nekoliko knjiga i velik broj znanstvenih, stručnih i poučnih članaka u Šum. listu, Šumarskim novinama, Lovačko-ribarskom vjesniku i Gozdarskom vestniku.
 "Od osobite su vrijednosti radovi o uzgoju mješovitih i otpornijih sastojina. Vrlo su zanimljivi članci o pretvorbi čistih sastojina, uzrocima degradacije sastojina, važnosti grmlja u sastojini i ulozi pomoćnih stabala u sastojini. Vrijedan doprinos proučavanju obnove šuma daje svojim radovima o sadnji prikraćenih biljaka, presađivanju, pošumljavanju i oplodnim sječama. U studiji o kestenu i bagremu zalaže se za siru upotrebu tih dviju vrsta kod obnove naših šuma", (Hren, V., 1971. ).
 Obnašao je važne dužnosti u Šumarskom društvu. Za svoj predani rad proglašen je 1961. zaslužnim članom Saveza ITŠID.
 Za vrijeme školovanja i studija bavio se slikarstvom (ugljen i akvarel), a naročito se isticao kao portretist. Bio je istaknuti stručnjak za lov i pčelarstvo.

1Ing. I. Lončar, 1937: Nešto o proredama.. Š.L. 10-11, s.557 PDF
2Srneći štik. LRV 12, 1940., s. 560-564.
3Oplodna sjeća u bukovim sastojinama. Šum. list., 1946.
4Uzajamno otpornije sastojine. Ibid., 1946.
5Ing. Ilija Lončar, 1946: Oplodna sječa u bukovim sastojinama. Š.L. 1-6, s.36 PDF
6Ing. Ilija Lončar, 1946: Šumarstvo i pčelarstvo. Š.L. 7-9, s.99 PDF
7Ing. Ilija Lončar, 1946: Uzgajajmo otpornije sastojine. Š.L. 10-11, s.135 PDF
8Vrebanje srnjaka. LRV 5, Zagreb 1947., s. 3-6.
9Srne kod nas. LRV 2, Zagreb 1947., s. 7-9.
10Lov na divlje svinje. Ibid. 7., s. 8-10.
11Ing. I. Lončar, 1947: Medena rosa. Š.L. 4-5, s.157 PDF
12Ing. I. Lončar, 1947: Presađivanje bukovih biljka. Š.L. 9, s.296 PDF
13Ing. I. Lončar, 1948: Pošumljavanje nizinskih šuma. Š.L. 9-10, s.289 PDF
14O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka i graba. Ibid., 1949.
15Ing. I. Lončar, 1949: O pravilnoj obnovi sastojina lužnjaka i graba. Š.L. 6-7, s.201 PDF
16ing. I. Lončar, 1950: Potreba većeg rasprostranjenja pitomog kestena. Š.L. 1-2, s.58 PDF
17Lončar I., 1950: Roth: Borovac (Pinus strobus L.).. Š.L. 3-4, s.157 PDF
18ing. I. Lončar, 1950: Pretvorba čistih nizinskih hrastika u mješovite sastojine. Š.L. 11, s.441 PDF
19O postopni sećnji v bukovih gozdovih. Gozd. vestnik, Ljubljana 1951.
20Njega šuma proredom. Inst. za šum. i lov. istraživanja, Zagreb, 1951., sv. 5., s. 59.
21NJEGA ŠUMA PROREDOM; INSTITUT ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA, ZAGREB 1951. BIB
22ing. I. Lončar, 1951: Uzgoj bagrema u svrhu povećanja proizvodnje rudničkog drveta. Š.L. 7, s.250 PDF
23Njega šuma čišćenjem. Šum. novine, Zagreb 1952., 8/9, s. 2-3.
24Ing. I. Lončar, 1952: Ing. I. Podhorski: Uzgoj topola. Š.L. 5-6, s.189 PDF
25POŠUMLJIVANJE; INSTITUT ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE, ZAGREB 1953. BIB
26O pošumljavanju. Institut za šum. i lovna istraživanja, Zagreb, 1953., sv. 13.
27Mješovite sastojine su mnogo korisnije. Šum. novine, Zagreb 1953., 3, Š. L.
28Prijedlog za organizaciju tržišta. Ibid., 9, s. 2.
29Važnost grmlja i mekih vrsta u šumskoj biljnoj zajednici. Ibid., 11, s. 2-3.
30Da li se smije proredom prekidati sklop sastojine? Ibid., 11, s. 6.
31O POŠUMLJAVANJU; INSTITUT ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA NARODNE REPUBLIKE HRVATSKE, ZAGREB 1953. BIB
32Prorede. Ibid. 1954.
33Redćenje. Gozd. vestnik, Ljublj. 1955.
34Da li šikare mogu postati produktivne. Šum. novine, Zagreb 1955.
35Pomoćna stabla u sastojini. Ibid., 1955.
36Sastojina nam govori da li je valjano njegovana. Ibid. 1955.
37Upotreba prikraćenih sadnica. Ibid. 1955.
38Njega gozda v SR Hrvatski. Gozd. vestnik, Ljubljana 1956.
39Ing. I. Lončar, 1957: Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća. Š.L. 9-10, s.379 PDF
40Mješoviti uzgoj nizinskih vrsta drveća. Šum. list 9-10, 1957., s. 379-382.
41Lončar I., 1958: O njezi bukova mladika.. Š.L. 5-6, s.157 PDF
42Predrast i njega sastojina. Ibid., 1959.
43Lončar I., 1959: Predrast i njega sastojina. Š.L. 8-9, s.271 PDF
44Uzroci degradacije sastojina. Š. L., 1960.
45Lončar Ilija, 1960: Uzroci degradacije sastojina. Š.L. 9-10, s.307 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 ŠL: 1919., s. 314; 1921., s. 208; 1923., s. 64, 186, 569; 1925., s. 554; 1927., s. 433; 1929., s. 302; 1932., s. 642; 1936., s. 586; 1937., s. 268; 1940., s. 261, 515; 1941., s. 112, 408.
 Borošić, J.: SIS, s. 26, 39, 86, 133.
 Kauders, A.: Šum. bibliograf. I, s. 56, 211.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976., s. 76, 84, 85, 91, 92, 96, 97, 118, 330, 412.
 *** ŠIM, s. 83-84, 118, 150-151, 178.
 *** ŠE II, JLZ, 1983., s. 366.
 V. Hren (in memoriam). Šum. list 11. -12, 1971., s. 480-482.
 Frković, A.: Bibliografija LRV, Zagreb 1993., s. 171, 198, 219, 420.
 *** HŠD 1846-1996., s. 221, 230, 241. 276.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 HREN, Vladimir: Ing. Ilija Lončar, ŠL 11-12/1971, s.480 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM