Negativna medijska kampanja usmjerena protiv šumara, a posebice na predstavnike trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o.,
traje neprestano već nekoliko godina, a intenzivnije unatrag dvije godine. Sve je eskaliralo nedavno aferom s vjetroelektranom Krš-Pađene.
Mediji su se brže-bolje natjecali tko će više oblatiti pojedinačne i kolektivne vinovnike događaja. Temeljem paušalnih analiza zamjeralo se
Hrvatskim šumama svašta, od privremenog neplaćanja šumskog doprinosa gradovima i općinama (u vrijeme kompletnog zastoja države uvjetovanog
epidemijom koronavirusa ta namjenska sredstva ionako nitko nije mogao trošiti na izgradnju i održavanje šumskih cesta) do pripreme podizanja
kredita za likvidnost tvrtke, koja je u sklopu pomoći pristala na produljenje roka plaćanja drvne industrije za isporučenu sirovinu sa 60 na 100 dana
od dana izdavanja računa za sve isporuke od početka 2020. godine. Primjedbe na korištenje valjda najpoznatijega parafiskalnog nameta u Hrvata za usluge
općekorisnih funkcija šuma ne treba ni spominjati, jer nema bitnijeg poduzetnika ili bilo kojeg političara koji u cilju pomoći gospodarstvu ne spomene
smanjenje ili ukidanje toga. Laicima nije ni poznato da su Hrvatske šume svojim kriznim planom u potpunosti izbacile ovaj način financiranja
gospodarenja šumama za 2020. godinu.
...
(iz uvodnika novog broja Šumarskog lista)
Razmislite da li je naknada za općekorisne šume parafiskalni namet ili općekorisni doprinos društvu u cjelini.
Mi mislimo da u tom pitanju nema dileme i da zajednica preko gospodarstva treba dati svoj doprinos očuvanju šuma koje su ustavom Republike Hrvatske
proglašene općim dobrom. Nije potrebno dovesti se u situaciji da se za spas i obnovu šuma trebaju organizirati humanitarne donacije kad postoji tri
desetljeća zakonski i funkcionalno uređen sustav naknada koji pomaže u brizi o opstojnosti i razvoju šuma u Lijepoj našoj što nam s ljubomorom priznaju
i u brojnim europskim državama. Šume su pomagale i pri tom stradavale u brojnim kriznim situacijama, a neka ovaj put ne bude tako, neka sada mi pomognemo njima.
Ovaj dokument je Hrvatsko šumarsko društvo uputilo na sve relevantne adrese zakonodavne i izvršne vlasti ove zemlje
sa željom da se prije izglednog ukidanja ove korisne a nikome opterećujuće naknade još jednom razmisli.
Hoćemo li sredstva namijenjena vatrogasnoj zajednici za protupožarnu zaštitu ili ona namjenjena za razminiranje i gospodarenje šumama na kršu
u ime nekog imaginarnog rasterećenja prestati ubirati od velikih kompanija, kojima to stvarno nije nikakvo opterećenje, i prevaliti na proračun,
odnosno na teret svih poreznih obaveznika. Hoćemo li još jednom oprostiti velikima, a nužna sredstva nadomjestiti na račun malih?
52. EFNS - Duszniki-Zdrój, Poljska - 19. do 25. siječnja 2020.
Ekipa hrvatskih šumara nastupila je na 52. EFNS natjecanju koje se od 19. do 25. siječnja 2020 godine
održalo u mjestu Dusznicki-Zdroj u Poljskoj. Ekipu je činilo 5 ženskih i 15 muških sudionika.
Od rezultata svakako je najveći uspjeh postigao Mladen Šporer koji je u biatlonu, slobodni stil, u
konkurenciji 71 natjecatelja dobi 50 do 60 godina osvojio srebrnu medalju.
Alen Abramović osvojio je 5. mjesto u biatlonu slobodnim stilom i 5. mjesto u natjecanju klasičnim
stilom.
U najprestižnijem dijeli natjecanja, a to je štafetno trčanje, naša postava Hrvatska 1 u sastavu Franjo
Jakovac, Alen Abramović (klasični stil) i David Crnić i Mladen Šporer (slobodni stil) osvojili su 9 mjesto.
PRENOSIMO
Vidljiv samo manji dio šteta od šumskih požara - 1.10.2019.
jutarnji.hr
Najveće štete od požara, katastrofe koja u Hrvatskoj pustošenjem šuma, krajolika i uništavanjem biodiverziteta trajno mijenja lice zemlje, ostaju nevidljive i - nenaplaćene.
link: jutarnji.hr
Hrvatska je već izgubila brijest. Postoje primjerci, ali ne i šume. Patogena gljivica napala je i jasen pod kojim je 180 tisuća hektara šuma vrijednih 11 milijardi kuna. Potkornjak prijeti šumama Gorskog kotara. Neke vrste izgubile su već bitku, treba se uzdati da će lužnjak i kitnjak dobiti ovaj rat.
link: rtl.hr
PRENOSIMO
Kad gori Amazonija, to je kataklizma, a Hrvatske šume su - fuj, uhljebi. I kisik bi naplaćivali!
sibenski.slobodnadalmacija.hr
... A isti ti koji plaču i nariču za Amazonom, kladin se, kad dobiju od Hrvatskih šuma uplatnicu za opće korisnu funkciju šuma, onda je to bljak, parafiskalni namet. Koji ne triba plaćat bez da te na to sudski, puškon natiraju, ...
link: sibenski.slobodnadalmacija.hrlokalno: PNG
HŠD O UČESTALIM NAPADIMA NA ŠUMARSKU STRUKU
U posljednje vrijeme svjedoci smo žestokih napada, kako kroz istupe pojedinih političkih stranaka i udruga, tako i kroz medije, na poduzeće za gospodarenje državnim šumama Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, ali i na cjelokupnu šumarsku struku. Pri tome se koriste pojmovi kao udruženi zločinački pothvat, ekocid, devastacija, prekomjerna sječa, kriminal i slični. Kroz medije se plasiraju fotografije šumskih sastojina koje bi trebale to i dokazati.
Većina napada i kritika na šumarstvo temelji se na nepoznavanju osnovnih načela gospodarenja šumama. Načela gospodarenja šumama se uče u srednjim strukovnim školama i na Šumarskom fakultetu. Mišljenja smo da bi, s obzirom na važnost, osnovna saznanja o šumi i o potrebi gospodarenja šumom trebala biti i dio programa osnovnoškolskog obrazovanja.
CJELOKUPNI TEKST (PDF, 96,4 kB)
PRENOSIMO
Otkrivanjem spomen ploči i predstavljanjem knjiga Šumarije Đurđevac šumari RH priključili se obilježavanju đurđevačkog Dana grada
prigorski.hr
Boravak u Đurđevcu su iskoristili ne samo za stručne razgovore, nego i kako bi se prisjetili onih koji su ostavili zamjetan traga na razvoju šumarske struke u državi, a posebice na razvoju šumarstva na području Đurđevca.
link: prigorski.hrlokalno: PDF
PRENOSIMO
APEL DR. SMODLAKE: Zbog nepotrebnog pustošenja u početku akcije sanacije marjanske šume, pozivam da se smijene odgovorni i dovedu neovisni šumarski stručnjaci
dalmatinskiportal.hr
Zakon nalaže doznačavanje stabala, te nakon toga njihovu sječu i propisuje kako se to mora obavljati pod nadzorom šumara. Upravo šumar mora utvrditi zaraženo stablo i doznačiti ga za sječu, a ne botaničar ili vatrogasac, jer jedino šumar može razlikovati zdravo od bolesnog stabla.
link: dalmatinskiportal.hrlokalno: PDF
PRENOSIMO
Izaziva li prekomjerna sječa milijunske štete i devastaciju hrvatskih šuma?
Hrvatski katolički radio
Krešimir Žagar, Marijan Kavran i Damir Delač o hrvatskim šumama.
PRENOSIMO
Slušaj kako zemlja diše - Vode, šume, metereologija - 22.3.2019.
HRT HR1
I hrvatski se šumari slijedom globalizacije i klimatskih promjena susreću s brojnim problemima. O njima razgovaramo s predsjednikom Hrvatskog šumarskog društva Oliverom Vlainićem.
link: radio.hrt.hrlokalno (dio): MP3 (7,49 MB)
51. EFNS, Arberland, Bavarska
Ekipa hrvatskih šumara (19 članova) sudjelovala je na 51. EFNS-u održanom u Arberlandu u Bavarskoj od 10.-16. veljače 2019. Dodatne informacije o natjecanju kao i svi rezultati dostupni su na www.ok-bayerischer-wald.de/en/51-efns-arberland-bavarian-forest/
Događanja:
Nedjelja, 10. veljače; dolazak i smještaj sudinika, podizanje startnih brojeva i akreditacija.
Ponedjeljak, 11. veljače; ekskurzije. Naši predstavnici sudjelovali su na dvije ekskurzije:1) Nacionalni Park Bavarska šuma / 2) Šumarstvo i izrada stakla u Bavarskoj
Utorak, 12. veljače; službeni trening, sastanak vođa ekipa, svečano otvaranje 51. EFNS-a.
Petak, 15. veljače; štafetne utrke, Festival nacija, dodjela nagrada, svečana večera i zatvaranje igara
Subota, 16. veljače, povratak kućama. (dd)
ALPE ADRIA
Alpe Adria, sportski susreti šumara Slovenije, Italije (Friuli Venezia Giulia,Južni Tirol) i Austrije (Koruška) ove godine
održani su od 25.-27. siječnja u Passo Lavaze u Južnom Tirolu u Italiji. U organizaciji središnjice HŠD-a i ogranka Delnice našu ekipu sačinjavalo je 20 sudionika.
Tradicionalno, prvi dan održano je natjecanje u Alpskoj štafeti, dok su se u subotu odvijala pojedinačna natjecanja u biatlonu i veleslalomu.
Kao i obično susreti su protekli u prijateljskoj atmosferi i ugodnom druženju. Hrvatski tim ekipno je zauzeo 4. mjesto.
Spomen ploča Božidaru Tomičiću na zgradi Uprave šuma u Bjelovaru
Povodom 90. godišnjice rođenja mr.sc. Božidara Tomičića, dipl.ing.šum., na upravnoj zgradi bjelovarske Podružnice, 17. prosinca 2018.godine, njemu u čast, svečano je otkrivena spomen ploča koju je za sve njegove zasluge na unapređenju šumarstva, šumarske struke i znanosti, postavilo Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Bjelovar u suradnji s Upravom šuma Podružnicom Bjelovar. Martina Pavičić, predsjednica bjelovarskog Ogranka HŠD-a obratila se nazočnima svojim govorom prošavši kroz cijeli njegov životni vijek. Mr.sc. Josip Dundović, direktor Javnog poduzeća „Hrvatske šume“ za vrijeme Domovinskog rata, posebno se zahvalio na mogućnosti da prisustvuje tako važnom događaju i kaže nekoliko prigodnih riječi o svom prijatelju i suradniku koji mu je bio desna ruka u poslovanju i odigrao vrlo važnu ulogu u razvoju i organizaciji poduzeća „Hrvatske šume“ za vrijeme rata od 1991. do 1995. godine. Nakon kratkog pozdravnog govora, voditelju UŠP Bjelovar Ivanu Cugu pripala je čast otkrivanja spomen ploče.
Božo Tomičić bio je istaknuti šumar, domoljub i inovator kao što je istaknuto na spomen ploči. U svojoj bogatoj životnoj karijeri, najduže se zadržao u Šumskom gospodarstvu „Mojica Birta“ Bjelovar gdje je neprestano radio na boljitku i razvoju šumarske struke uvođenjem novih tehnologija, organizacije i metoda rada u iskorišćivanju šuma, te stvaranjem boljih radnih i životnih uvjeta za šumske radnike, što je dovelo do izrazitog povećanja produktivnosti rada. Zbog svog istaknutog inventivnog rada u šumarstvu, dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a kruna njegovih zasluga je državna nagrada tehničke kulture »Faust Vrančić« za životno djelo koju mu je 1993.godine dodijelilo Ministarstvo kulture i prosvjete RH.
Svojim predanim radom na unapređenju šumarske struke zadužio je cijelo hrvatsko šumarstvo, zbog čega je u šumarskim krugovima uživao veliki autoritet. No, bez obzira na to, krasila ga je izuzetna skromnost, nesebičnost i dobrota. Spomen na njegovo ime uvijek je izazivalo strahopoštovanje među svim kolegama koji su imali čast i sreću poznavati ga i surađivati s njim.
Svečanosti otkrivanja spomen ploče uz brojne kolege koji su ga poznavali i radili s njim, prisustvovao je i predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić. Cijeli su događaj popratili lokalni mediji, pa opširnije o svemu možete pročitati na linku: https://bjelovar.info/aktualno/otkrivena-spomen-ploca-bozidaru-tomicicu-na-zgradi-uprave-suma-u-bjelovaru/. (mam)
20 godina Hrvatske na EFNS-u
U Delnicama, okružju iz kojeg dolazi najveći broj naših nordijskih skijaša, početkom prosinca obilježena je velika obljetnica - dvadeset godina sudjelovanja hrvatskih šumara na manifestaciji koju svi najčešće prepoznaju po njenoj njemačkoj skraćenici - EFNS.
Radi se formalno o europskom šumarskom prvenstvu u nordijskim skijanju, a neformalno o velikom okupljanju europskih šumara oko jedne sportske discipline koja bi se zaista mogla smatrati šumarskom.
Za ovu prigodu jedan od pokretača našeg sudjelovanja, tajnik HŠD Damir Delač pripremio je prilično obimnu i vrijednu knjigu - zbirku sa prikazom svih timova koji na EFNS-u nastupaju a potom i prikazom svih dvadeset nastupa naše ekipe.
Naravno, sa naglaskom na događanju kojemu smo mi bili i domaćini, upravo ovdje u Delnicama. Sva ta događanja ilustrirana su brojnim fotografijama sa sportskog terena, ali i oko njega, portretima i rezultatima svih sudionika.
Knjigu je izdalo Hrvatsko šumarsko društvo, oblikovao ju je i uredio Branko Meštrić, a uz prigodno priznanje i plaketu podjeljena je svim sudionicima. (bm)
Tokom proteklog vikenda održan je redovni radni sastanak vođa EFNS timova, a u sklopu priprema za održavanje 51. EFNS-a u Njemačkoj, Arberlandu od 10.-16.veljače 2019.
Sastanak je protekao uobičajenim protokolom, petak okupljanje, subota radni dio i obilazak borilišta te nedjelja obilazak smještajnih kapaciteta.
Na subotnjem sastanku nakon uvodnog dijela gospode iz EFNS-a koji su težište rasprave stavili na omasovljenje i pomlađivanje ekipa, prelazak s malokalibarskih pušaka na laserske zbog pojednostavljenja i
pojeftinjenja organizacije te mogućnosti održavanja natjecanja na pravim šumarskim stazama kao na Vrbovskoj poljani i nalaženje tehničkih organizatora za 2022. godinu.
Prijedlog je da pokušaju to Slovenija, Austrija, Francuska ili Estonija…
Tehnički organizatori podnesli su svoj izvještaj do detalja u svezi samog natjecanja te ekskurzija. U materijalu koji smo dobili dati su datumi prijava i cijene prijava i ekskurzija.
Potom su svoja kratka izvješća podnijeli Poljska i BiH kao domaćini 2020. i 2021.
Nakon sastanka obišli smo borilište i upoznali se s infrastrukturom koja stoji natjecateljima na raspolaganju. Nakon toga održana je zajednička večera na brdu Veliki Arber.
U nedjelju nije bilo potrebe za obilaskom hotela jer smo mi bili smješteni u hotelu koji je će od prije rezerviran za našu ekipu. Smještaj je ok i blizu je borilišta i mjesta za polazak ekskurzija. (DŠ)
Druge ljetne Alpe – Adria igre šumara
Gorski kotar ugostio je tijekom proteklog vikenda (31. kolovoza – 2. rujna 2018.) šumarske ekipe iz
Italije (ekipe regija Južni Tirol i Furlanija – Julijska krajina), Slovenije i Hrvatske na Drugim ljetnim Alpe
– Adria igrama šumara. Prve ljetne igre održane su 2014. godine u Umagu, dok se zimske održavaju
uglavnom svake godine. Natjecanje je organizirao delnički ogranak Hrvatskoga šumarskog društva uz
potporu središnjice HŠD-a i Hrvatskih šuma d.o.o. UŠP Delnice. Šezdesetak sudionika natjecalo se i
međusobno podržavalo u pet igara. Prvoga dana na prostoru Park-šume Golubinjak održana su
natjecanja u biatlonu i boćanju. Prije početka natjecanja sudionike je pozdravila voditeljica UŠP
Delnice Ivana Pečnik-Kastner kao izaslanica predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslava
Jakupčića. U muškoj konkurenciji biatlona (gađanje zračnom puškom i trčanje) rođenih 1968. godine i
mlađi pobijedio je Marko Perković iz Hrvatske, dok je u konkurenciji rođenih 1967. godine i stariji
pobijedio Cella Antonino iz Furlanije – Julijske krajine. Ženske pobjednice u istoj disciplini bile su
Andrea Wieser iz Južnog Tirola kod mlađih i Mirjam Mikulič iz Slovenije kod starijih natjecateljica.
Između 11 mješovitih boćarskih ekipa sastavljenih od dva muškarca i jedne žene ili jednog muškarca i
dvije žene u finalu su se sastale dvije hrvatske ekipa od kojih je bolja bila Hrvatska 3 u sastavu Neven
Vukonić, Tijana Grgurić i Dario Cenčić. Prvi dan je završio zajedničkim druženjem u restoranu park-
šume. Drugi dan je započeo natjecanjem devet ekipa u triatlonu na jezeru Lokve i njegovoj okolici.
Pobjedničku ekipu Hrvatske 1 činili su David Crnić (plivanje), Marina Šepić (trčanje) i Marko Perković
(biciklizam). Završni dio natjecanja odvijao se u sportskoj dvorani u Delnicama. U potezanju konopa
najjača je bila ekipa Hrvatske u sastavu Dario Cenčić, Herman Sušnik, David Crnić, Snježana Križ,
Mandica Dasović i Tomislav Kranjčević. Pobjednička odbojkaška ekipu bila je Slovenija 1. U ekipnom
plasmanu pobijedila je ekipa Hrvatske s 908 bodova, druga je bila ekipa Slovenija sa 632 boda, treća
ekipa Furlanija – Julijska krajina sa 606 bodova i četvrta ekipa Južnog Tirola s 352 boda. Završno
druženje ekipa s podjelom priznanja održano je u Pansionu „Lovački“ u Delnicama. Posebno priznanje
od hrvatske ekipe dobio je slovenski kolega Janez Konečnik koji godinama radi na okupljanju šumara
na Alpe-Adria natjecanjima. Čitavo natjecanje i ceremonije osmislio je i vodio predsjednik delničkog
ogranka HŠD-a Goran Bukovac uz suradnju tajnika HŠD-a Damira Delača i članova Ogranka Delnice.
Igre su završile zajedničkom večerom i plesom. Unatoč više jesenskom nego ljetnom vremenu sva
natjecanja su održana po planu, a svi sudionici su se vratili kućama zadovoljni još jednim ugodnim i
uspješnim druženjem kolega šumara iz regije Alpe-Adria. (ov)
Značajan porast odumiranja šuma – Hoće li nas nadživjeti?
Povodom Dana hrvatskog šumarstva, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo organizirali su panel raspravu o stanju naših šuma u svjetlu klimatskih promjena. Izazova je puno, a ovako zahtjevnu i složenu problematiku vezanu uz zaštitu šuma od bolesti i biljnih štetnika šumarska struka gotovo da i ne pamti. Šumski ekosustavi razmjerno su stabilni kopneni ekosustavi, osobito kada se radi o izvornim, prirodnim šumama kojima se gospodari na potrajan način. Hrvatska je jedna od zemalja koja se može pohvaliti bogatim, prirodnim i donedavna, vrlo stabilnim i zdravim šumama. Zašto donedavna ?
65 godina djelovanja za šume i šumarstvo
Trenutno najbrojniji, a i po mnogo čemu najaktivniji ogranak Hrvatskog šumarskog društva - Ogranak Karlovac upriličio je 11. travnja u Zorin-domu u Karlovcu svečanu akademiju kojom je obilježio prvih 65 godina svoga djelovanja.
U nazočnosti brojnih uzvanika iz lokalne sredine u kojoj djeluju, kao i gostiju iz središnjice HŠD, odnosno susjednih ogranaka s kojima intenzivnije surađuju, iskoristili su priliku da svima onima koji su kroz proteklo razdoblje pomogli u
njihovu radu zahvale prigodnim zahvalnicama, a također i da članove koji su se svojim radom naročito istakli nagrade prigodnim priznanjima i odličjima. Još jednom se pokazalo da ovaj ogranak ima izvanrednu suradnju sa svojom
matičnom podružnicom Hrvatskih šuma, gradom, odnosno općinama na kojima djeluju, te brojnim udrugama ali i poduzetnicima u lokalnoj sredini, čija sponzorstva su uvijek dobro došla.
50. EFNS u Južnom Tirolu
Ekipa hrvatskih šumara nastupila je na 50. EFNS-u održanom u Antholzu u Južnom Tirolu u Italiji od 28. siječnja do 2. veljače 2018. godine.
Više o samom natjecanju i rezultatima možete pronaći na linku https://www.efns.eu/.
Šumarska znanost: sjećanje na prošlost, pogled u budućnost
20 godina od tragične pogibije šest šumarskih znanstvenika
Desetog dana veljače navršit će se 20 godina od dana tragične pogibije naših šest šumarskih znanstvenika, kolega i prijatelja
dr. sc. Nikole Komlenovića, dr. sc. Branimira Mayera, dr. sc. Petra Rastovskog, prof. dr.sc. Ante Krstinića, mr. sc. Zlatka Perića i mr. sc. Gorana Bušića.
Taj tragičan i tužan događaj potresao je cijelu akademsku zajednicu Republike Hrvatske, a posebice hrvatsku šumarsku znanost i praksu.
Njihov znanstveni doprinos obuhvaćen je lepezom znanstvenih disciplina kojima su se bavili, od šumarske genetike i oplemenjivanja šumskog drveća,
ekofiziologije do šumarske pedologije i hidropedologije.
Povodom te tužne obljetnice znanstvenu konferenciju organizira Hrvatski šumarski institut u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Suorganizatori su: Akademija šumarskih znanosti, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatske šume d.o.o.
Konferencija se održava 09. veljače 2018. god. u Jastrebarskom, u kongresnom centru Princess.
Konferencija pokriva slijedeća područja zanimanja:
Ekologija šuma
Šumarska pedologija
Šumski genetski resursi i oplemenjivanje šumskog drveća
Uzgajanje šuma
Gospodarenje šumskim ekosustavima
Klimatske promjene
Rokove i propozicije sudjelovanja na konferenciji znanstvenim radom ili posterskim izlaganjem pogledajte na stranici
Hrvatskog šumarskog instituta.
Boli nas što je šumarstvo ispalo iz naziva ministarstva Predsjednik HŠD Oliver Vlainić u Agroklubu
Krajem prošle godine, točnije 26. prosinca, proslavljena je 171. obljetnica osnutka Hrvatskoga šumarskog društva. O društvu i planovima, razgovarali smo s predsjednikom Oliverom Vlainićem.
( JPG - 966 kBAGROKLUB)
Priroda je uzela »danak«, sada je
budućnost šuma na šumarima Tajnik HŠD Damir Delač u Novom listu
. . . Danas svi govore o decentralizaciji države, no bojim se da ne znamo kako to napraviti... Siguran sam da bismo na svom području mi bolje i svrsishodnije
upravljali šumama no što se radi sada s centralizirane državne razine. Kao šumarska struka sposobnosti sigurno imamo - u Hrvatskoj brojimo već - 252 godine organizirane
šumarske struke, 171 godinu Hrvatskog šumarskog društva te tradicija šumarstva zahvaljujući kojoj su naše šume preko 95 posto prirodne strukture što je u svjetskim okvirima velika rijetkost.
No, struku se ne sluša i sve češće umjesto struke odlučuje politika kojoj je primarna samo direktna korist. ( PDF - 1,69 MB )
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
Krajem prošle godine, točnije 26. prosinca, proslavljena je 171. obljetnica osnutka Hrvatskoga šumarskog društva. O društvu i planovima, razgovarali smo s predsjednikom Oliverom Vlainićem.
. . . Danas svi govore o decentralizaciji države, no bojim se da ne znamo kako to napraviti... Siguran sam da bismo na svom području mi bolje i svrsishodnije
upravljali šumama no što se radi sada s centralizirane državne razine. Kao šumarska struka sposobnosti sigurno imamo - u Hrvatskoj brojimo već - 252 godine organizirane
šumarske struke, 171 godinu Hrvatskog šumarskog društva te tradicija šumarstva zahvaljujući kojoj su naše šume preko 95 posto prirodne strukture što je u svjetskim okvirima velika rijetkost.
No, struku se ne sluša i sve češće umjesto struke odlučuje politika kojoj je primarna samo direktna korist. ( 
