HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
CROATIAN FORESTRY SOCIETY
članica
|
|
IN MEMORIAM
|
|
VIJESTI
| |
| |
| 20 godina Hrvatske na EFNS-u |
|
|
 U Delnicama, okružju iz kojeg dolazi najveći broj naših nordijskih skijaša, početkom prosinca obilježena je velika obljetnica - dvadeset godina sudjelovanja hrvatskih šumara na manifestaciji koju svi najčešće prepoznaju po njenoj njemačkoj skraćenici - EFNS.
Radi se formalno o europskom šumarskom prvenstvu u nordijskim skijanju, a neformalno o velikom okupljanju europskih šumara oko jedne sportske discipline koja bi se zaista mogla smatrati šumarskom.
Za ovu prigodu jedan od pokretača našeg sudjelovanja, tajnik HŠD Damir Delač pripremio je prilično obimnu i vrijednu knjigu - zbirku sa prikazom svih timova koji na EFNS-u nastupaju a potom i prikazom svih dvadeset nastupa naše ekipe.
Naravno, sa naglaskom na događanju kojemu smo mi bili i domaćini, upravo ovdje u Delnicama. Sva ta događanja ilustrirana su brojnim fotografijama sa sportskog terena, ali i oko njega, portretima i rezultatima svih sudionika.
Knjigu je izdalo Hrvatsko šumarsko društvo, oblikovao ju je i uredio Branko Meštrić, a uz prigodno priznanje i plaketu podjeljena je svim sudionicima. (bm)
WEB IZDANJE (16,4 MB)
FOTO ALBUM (foto:Vlainić)
|
| |
| |
| Radni sastanak vođa EFNS timova |
|
|
Tokom proteklog vikenda održan je redovni radni sastanak vođa EFNS timova, a u sklopu priprema za održavanje 51. EFNS-a u Njemačkoj, Arberlandu od 10.-16.veljače 2019.
Sastanak je protekao uobičajenim protokolom, petak okupljanje, subota radni dio i obilazak borilišta te nedjelja obilazak smještajnih kapaciteta.
Na subotnjem sastanku nakon uvodnog dijela gospode iz EFNS-a koji su težište rasprave stavili na omasovljenje i pomlađivanje ekipa, prelazak s malokalibarskih pušaka na laserske zbog pojednostavljenja i
pojeftinjenja organizacije te mogućnosti održavanja natjecanja na pravim šumarskim stazama kao na Vrbovskoj poljani i nalaženje tehničkih organizatora za 2022. godinu.
Prijedlog je da pokušaju to Slovenija, Austrija, Francuska ili Estonija…
Tehnički organizatori podnesli su svoj izvještaj do detalja u svezi samog natjecanja te ekskurzija. U materijalu koji smo dobili dati su datumi prijava i cijene prijava i ekskurzija.
Potom su svoja kratka izvješća podnijeli Poljska i BiH kao domaćini 2020. i 2021.
Nakon sastanka obišli smo borilište i upoznali se s infrastrukturom koja stoji natjecateljima na raspolaganju. Nakon toga održana je zajednička večera na brdu Veliki Arber.
U nedjelju nije bilo potrebe za obilaskom hotela jer smo mi bili smješteni u hotelu koji je će od prije rezerviran za našu ekipu. Smještaj je ok i blizu je borilišta i mjesta za polazak ekskurzija. (DŠ)
|
| |
| |
| Druge ljetne Alpe – Adria igre šumara |
|
|
Gorski kotar ugostio je tijekom proteklog vikenda (31. kolovoza – 2. rujna 2018.) šumarske ekipe iz
Italije (ekipe regija Južni Tirol i Furlanija – Julijska krajina), Slovenije i Hrvatske na Drugim ljetnim Alpe
– Adria igrama šumara. Prve ljetne igre održane su 2014. godine u Umagu, dok se zimske održavaju
uglavnom svake godine. Natjecanje je organizirao delnički ogranak Hrvatskoga šumarskog društva uz
potporu središnjice HŠD-a i Hrvatskih šuma d.o.o. UŠP Delnice. Šezdesetak sudionika natjecalo se i
međusobno podržavalo u pet igara. Prvoga dana na prostoru Park-šume Golubinjak održana su
natjecanja u biatlonu i boćanju. Prije početka natjecanja sudionike je pozdravila voditeljica UŠP
Delnice Ivana Pečnik-Kastner kao izaslanica predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslava
Jakupčića. U muškoj konkurenciji biatlona (gađanje zračnom puškom i trčanje) rođenih 1968. godine i
mlađi pobijedio je Marko Perković iz Hrvatske, dok je u konkurenciji rođenih 1967. godine i stariji
pobijedio Cella Antonino iz Furlanije – Julijske krajine. Ženske pobjednice u istoj disciplini bile su
Andrea Wieser iz Južnog Tirola kod mlađih i Mirjam Mikulič iz Slovenije kod starijih natjecateljica.
Između 11 mješovitih boćarskih ekipa sastavljenih od dva muškarca i jedne žene ili jednog muškarca i
dvije žene u finalu su se sastale dvije hrvatske ekipa od kojih je bolja bila Hrvatska 3 u sastavu Neven
Vukonić, Tijana Grgurić i Dario Cenčić. Prvi dan je završio zajedničkim druženjem u restoranu park-
šume. Drugi dan je započeo natjecanjem devet ekipa u triatlonu na jezeru Lokve i njegovoj okolici.
Pobjedničku ekipu Hrvatske 1 činili su David Crnić (plivanje), Marina Šepić (trčanje) i Marko Perković
(biciklizam). Završni dio natjecanja odvijao se u sportskoj dvorani u Delnicama. U potezanju konopa
najjača je bila ekipa Hrvatske u sastavu Dario Cenčić, Herman Sušnik, David Crnić, Snježana Križ,
Mandica Dasović i Tomislav Kranjčević. Pobjednička odbojkaška ekipu bila je Slovenija 1. U ekipnom
plasmanu pobijedila je ekipa Hrvatske s 908 bodova, druga je bila ekipa Slovenija sa 632 boda, treća
ekipa Furlanija – Julijska krajina sa 606 bodova i četvrta ekipa Južnog Tirola s 352 boda. Završno
druženje ekipa s podjelom priznanja održano je u Pansionu „Lovački“ u Delnicama. Posebno priznanje
od hrvatske ekipe dobio je slovenski kolega Janez Konečnik koji godinama radi na okupljanju šumara
na Alpe-Adria natjecanjima. Čitavo natjecanje i ceremonije osmislio je i vodio predsjednik delničkog
ogranka HŠD-a Goran Bukovac uz suradnju tajnika HŠD-a Damira Delača i članova Ogranka Delnice.
Igre su završile zajedničkom večerom i plesom. Unatoč više jesenskom nego ljetnom vremenu sva
natjecanja su održana po planu, a svi sudionici su se vratili kućama zadovoljni još jednim ugodnim i
uspješnim druženjem kolega šumara iz regije Alpe-Adria. (ov)
|
| |
| |
| Značajan porast odumiranja šuma – Hoće li nas nadživjeti? |
|
|
Povodom Dana hrvatskog šumarstva, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo organizirali su panel raspravu o stanju naših šuma u svjetlu klimatskih promjena. Izazova je puno, a ovako zahtjevnu i složenu problematiku vezanu uz zaštitu šuma od bolesti i biljnih štetnika šumarska struka gotovo da i ne pamti. Šumski ekosustavi razmjerno su stabilni kopneni ekosustavi, osobito kada se radi o izvornim, prirodnim šumama kojima se gospodari na potrajan način. Hrvatska je jedna od zemalja koja se može pohvaliti bogatim, prirodnim i donedavna, vrlo stabilnim i zdravim šumama. Zašto donedavna ?
|
| |
| |
| 65 godina djelovanja za šume i šumarstvo |
|
|
Trenutno najbrojniji, a i po mnogo čemu najaktivniji ogranak Hrvatskog šumarskog društva - Ogranak Karlovac upriličio je 11. travnja u Zorin-domu u Karlovcu svečanu akademiju kojom je obilježio prvih 65 godina svoga djelovanja.
U nazočnosti brojnih uzvanika iz lokalne sredine u kojoj djeluju, kao i gostiju iz središnjice HŠD, odnosno susjednih ogranaka s kojima intenzivnije surađuju, iskoristili su priliku da svima onima koji su kroz proteklo razdoblje pomogli u
njihovu radu zahvale prigodnim zahvalnicama, a također i da članove koji su se svojim radom naročito istakli nagrade prigodnim priznanjima i odličjima. Još jednom se pokazalo da ovaj ogranak ima izvanrednu suradnju sa svojom
matičnom podružnicom Hrvatskih šuma, gradom, odnosno općinama na kojima djeluju, te brojnim udrugama ali i poduzetnicima u lokalnoj sredini, čija sponzorstva su uvijek dobro došla.
|
| |
| |
| 50. EFNS u Južnom Tirolu |
|
|
Ekipa hrvatskih šumara nastupila je na 50. EFNS-u održanom u Antholzu u Južnom Tirolu u Italiji od 28. siječnja do 2. veljače 2018. godine.
Više o samom natjecanju i rezultatima možete pronaći na linku https://www.efns.eu/.
|
| |
| |
Šumarska znanost:
sjećanje na prošlost, pogled u budućnost
20 godina od tragične pogibije šest šumarskih znanstvenika |
|
|
Desetog dana veljače navršit će se 20 godina od dana tragične pogibije naših šest šumarskih znanstvenika, kolega i prijatelja
dr. sc. Nikole Komlenovića, dr. sc. Branimira Mayera, dr. sc. Petra Rastovskog, prof. dr.sc. Ante Krstinića, mr. sc. Zlatka Perića i mr. sc. Gorana Bušića.
Taj tragičan i tužan događaj potresao je cijelu akademsku zajednicu Republike Hrvatske, a posebice hrvatsku šumarsku znanost i praksu.
Njihov znanstveni doprinos obuhvaćen je lepezom znanstvenih disciplina kojima su se bavili, od šumarske genetike i oplemenjivanja šumskog drveća,
ekofiziologije do šumarske pedologije i hidropedologije.
Povodom te tužne obljetnice znanstvenu konferenciju organizira Hrvatski šumarski institut u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Suorganizatori su: Akademija šumarskih znanosti, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatske šume d.o.o.
Konferencija se održava 09. veljače 2018. god. u Jastrebarskom, u kongresnom centru Princess.
Konferencija pokriva slijedeća područja zanimanja:
Ekologija šuma
Šumarska pedologija
Šumski genetski resursi i oplemenjivanje šumskog drveća
Uzgajanje šuma
Gospodarenje šumskim ekosustavima
Klimatske promjene
Rokove i propozicije sudjelovanja na konferenciji znanstvenim radom ili posterskim izlaganjem pogledajte na stranici
Hrvatskog šumarskog instituta.
|
| |
| |
Boli nas što je šumarstvo
ispalo iz naziva ministarstva
Predsjednik HŠD Oliver Vlainić u Agroklubu |
|
| 
Krajem prošle godine, točnije 26. prosinca, proslavljena je 171. obljetnica osnutka Hrvatskoga šumarskog društva. O društvu i planovima, razgovarali smo s predsjednikom Oliverom Vlainićem.
( JPG - 966 kB AGROKLUB)
|
| |
| |
Priroda je uzela »danak«,
sada je
budućnost šuma na šumarima
Tajnik HŠD Damir Delač u Novom listu |
|
| 
. . . Danas svi govore o decentralizaciji države, no bojim se da ne znamo kako to napraviti... Siguran sam da bismo na svom području mi bolje i svrsishodnije
upravljali šumama no što se radi sada s centralizirane državne razine. Kao šumarska struka sposobnosti sigurno imamo - u Hrvatskoj brojimo već - 252 godine organizirane
šumarske struke, 171 godinu Hrvatskog šumarskog društva te tradicija šumarstva zahvaljujući kojoj su naše šume preko 95 posto prirodne strukture što je u svjetskim okvirima velika rijetkost.
No, struku se ne sluša i sve češće umjesto struke odlučuje politika kojoj je primarna samo direktna korist. ( PDF - 1,69 MB )
|
| |
| |
| SPOMEN PLOČA MATI MEDVEDOVIĆU |
|
|  14. prosinca 2017. Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Vinkovci, uz potporu središnjice HŠD-a, Uprave šume podružnice Vinkovci i izdavačke kuće Privlačica d.o.o., povodom 145. godišnjice rođenja, podiglo je Spomen ploču svom istaknutom članu, nadšumaru, kolekcionaru, idejnom začetniku osnivanja Muzeja grada Vinkovaca i idejnom autoru grba Vinkovaca, Mati Medvedoviću. |
| |
| |
| GODIŠNJA SKUPŠTINA HŠD |
|
|  U srijedu 13. prosinca 2017. godine u dvorani Šumarskog doma u Zagrebu održana je 121. Redovita sjednica Skupštine Hrvatskog šumarskog društva.
Dnevni red:
1. Otvaranje Skupštine i pozdravni govori
2. Izbor radnih tijela Skupštine
3. Izvješća o radu od prethodne Skupštine
4. Aktualna problematika
5. Rasprava po izvješćima i zaključci
6. Usvajanje Programa rada i financijskog plana za 2018. godinu
7. Slobodna riječ.
Nakon radnog dijela priređeno je tradicionalno blagdansko druženje uz specijalitete Muljave, škrlet i Desinečke tamburaše. |
| |
| |
| NAJAVA: PREDAVANJE U MATICI HRVATSKOJ |
|
| | Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske organizira predavanje Nikole Pernara: TLO ŠUMSKIH EKOSUSTAVA osobito u svjetlu suvremene antropogenizacije okoliša
u utorak, 5. prosinca 2017. u 18:00 sati, Velika dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb. Predavanje se održava u povodu Svjetskog dana tla. DETALJNIJE
|
| |
| |
| VINKOVAČKI I OSJEČKI OGRANAK HŠD OBILJEŽILI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA |
|
| 
Članovi osječkoga i vinkovačkoga ogranka Hrvatskoga šumarskog društva i ove su godine obilježili dan sjećanja na žrtvu Vukovara vozeći se biciklima putem stradanja. U subotu, 4. studenoga 15 biciklista uputilo se iz Osijeka i Vinkovaca i susreli se u Šumariji Vukovar. Od tamo su zajedničkom vožnjom u koloni prošli put kroz Vukovar do masovne grobnice na Ovčari. Na tome je mjestu pogubljeno i u masovnoj grobnici sahranjeno 200 vukovarskih branitelja. Kod masovne grobnice zapaljene su svijeće, a potom su se svi sudionici pomolili za stradale. Poslije toga članovi Hrvatskoga šumarskog društva još su se zaustavili kod vodotornja - simbola grada Vukovara, da bi zajednički put završili u šumariji, gdje su se ne ugodnom jesenskom suncu odmorili i okrijepili za nastavak vožnje do svojih domova.
Ovo je šesta godina u nizu da osječki i vinkovački šumari vožnjom biciklima obilježavaju godišnjicu velikih vukovarskih ratnih stradanja. Svi biciklisti su uspješno odvezli planirani put dužine oko 70 km, odnosno 100 km, što nije svima bilo jednostavno, ali uzvišenost cilja pomogla je da nitko ne odustane. Zahvaljujemo se svim sudionicima koji nisu dozvolili da se ova tradicija ugasi i nadamo se da će se spomen na veliko vukovarsko stradanje obilježiti i dogodine s većim brojem sudionika
|
| |
| |
| OBNOVA NAKON LEDOLOMA |
|
|  U Gorskom kotaru je 11. listopada 2017. održana radionica Obnova nakon ledoloma.
|
| |
ZNANOST I DRUŠTVO
PRENOSIMO: Treći program HR - MR. DAMIR DELAČ
| |
| Visoka šumovitost i očuvanost prirodnog ekosustava, kao i raznolikost naših šuma, uz tradiciju škole prirodnog uzgajanja,
često se spominju kao naš najvrijedniji doprinos Europskoj zajednici. Ipak, puno je potencijalnih izvora sukoba u zaštiti i gospodarenju našim šumama,
kao što su recimo moguća kolizija društvene i privatne koristi, općekorisnih i gospodarskih dobara, različitih vrsta vlasništva i stupnjeva zaštite.
U emisiji Trećeg programa Hrvatskog radija Znanost i društvo o tome je dovorio mr. Damira Delača, inženjera šumarstva, tajnika Hrvatskog šumarskog društva.
Urednica: Blanka Jergović Emitirano: 28.06.2017 13:00 POSLUŠAJTE.
|
| |
| 1. sjednica Upravnog odbora HŠD-a
| |
| 
U Istri je održana 1. sjednica Upravnog odbora HŠD-a u 2017. godini 7. i 8. travnja na području UŠP Buzet. Osim svojih redovitih obaveza
Članovi Upravnog i Nadzornog odbora obišli su i nekoliko zanimljivih šumarskih i turističkih lokaliteta u Istri, između ostalog i prvi "privatni"
speleološki objekt u Hrvatskoj - Jamu Baredine u zaleđu Poreča.
|
| |
| |
Šumarska struka nije zadovoljna s vlastima
PRENOSIMO: Glas Koncila - PROF. DR. JOSIP MARGALETIĆ
| |
| 
Glas Koncila donosi veliki razgovor sa urednikom našeg časopisa Šumarskog lista, prof. dr. Josipom Margaletićem. Članak možete pročitati na stranicama
Glasa koncila
ili OVDJE.
|
| |
|
U LATVIJI ODRŽAN 49. EFNS
|
Od 20. DO 25. veljače 2017. god. u Latviji je održano 49. Europsko šumarsko nordijsko natjecanje
(EFNS). Susretu su nazočile ekipe (primjerice Njemačka, Austrija i Italija nastupaju s više regionalnih
ekipa) iz 21 države/članice. Redoslijed odvijanja programa je nešto promijenjen u odnosu na prošle
EFNS susrete europskih šumara. Naime, prva dva dana održane su stručne ekskurzije a potom
natjecanje, sa stručnim predavanjima u večernjim satima, jer kao što je znano to nije samo sportski
susret. Hrvatsku ekipu predstavljalo je 12 članica i članova.
Od ponuđenih 8 ekskurzija za ponedjeljak 20 veljače odabrana je ekskurzija br. 2 Kalsnava sa posjetom firmi
SIA „Baltic Block“ kogeneracija s proizvodnjom elekro-toplinske energije te peleta. U drvoprerađivačkoj industriji „Litvani“
s proizvodnjom piljene građe, peleta, briketa, panela i posebice vrata i prozora svih vrsta uključujući najrustičnije oblike.
U istoj firmi održana je prezentacija latvijskih državnih šuma i proizvodnja sjemena i sadnica, posebice smreke i bora.
Na kraju je slijedio posjet Kalnava Arboretumu površine 140 ha sa približno 2 500 primjeraka grmlja i stabala. U utorak je uz stručno vodstvo upriličen posjet glavnom gradu Rigi.
U takmičarskom dijelu koji je počeo u srijedu službenim treningom s obilaskom natjecateljske staze i
probnim pucanjem, u popodnevnim satima je održano i natjecanje/biatlon tzv. slobodnim načinom
trčanja na skijama. U konkurenciji žena starosne kategorije 61-70 god. Marija Gubić je osvojila 4.
mjesto, a u konkurenciji muškaraca 51-60 god. Neven Vukonić osvojio je 25. mjesto. Slijedećeg dana
u biatlonu tzv. klasičnim načinom trčanja na skijama, u kategoriji žena 31- 40 god., Anreja Ribić
osvojila je 12., a u starosnoj kategoriji 51-60 god. Tijana Grgurić 16. mjesto. Kod muškaraca u
starosnoj kategoriji 41-50 god. Goran Bukovac osvojio je 34. mjesto, a u 51-60 god. Denis Štimac 34.,
a Neven Vukonić 42 mjesto. Zadnjeg dana održano je natjecaje štafeta (20 ženskih i 68 muških štafeta u dvije starosne
kategorije) u kojemu je ženska ekipa u kategoriji do 50 god. u sastavu: Andreja Ribić, Tijana Grgurić i
Marija Gubić osvojila je 16 mjesto a muška u sastavu: Goran Bukovac, Denis Štimac, Tomislav
Kranjčević i Neven Vukonić 27 mjesto. Sa duženjem u šatoru poslije natjecanja te u sportskoj dvorani
s proglašenjem rezultata, zajedničkom večerom i zabavnim programom, završen je 49. EFNS s
doviđenja 2018. god. na jubilarnom 50-om EFNS-u u Italiji. (hj)
| | |
| |
|
120. GODIŠNJA SKUPŠTINA HŠD-A
|
Krajem godine, posvećenoj velikim društvenim jubilejima, održana je i 120. redovita sjednica
Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva. Nakon duže vremena održavanja sjednica Skupština u
drugim prostorima, ovogodišnja Skupština je održana u velikoj dvorani Šumarskog doma. Predstavnici
Društva iz čitave Hrvatske, zajedno sa gostima, sakupili su se 9. prosinca 2016. u svom dome te radno
priveli kraju sto sedamdesetu godinu od svoga osnutka. U čast te obljetnice, ali i sto četrdeset godina
neprekidnog izlaženja znanstveno-stručnoga i staleškog glasila Šumarskog lista, u koncertnoj dvorani
Muzičke akademije održana je svečana akademija s prikazom najvažnijih povijesnih događanja u
djelovanju Društva od 1846. godine. Na kraju akademije zaslužnim pojedincima uručena su priznanja
sa zlatnom poveljom HŠD-a. (ov)
www.sumari.hr/170
| | |
| |
|
UMRO PROFESOR EMIL KLIMO
|
Poštovane kolegice i kolege,
tužan sam što vam moram javiti vijest da je 28. listopada 2016. godine, u Brnu, u 86. godini života preminuo veliku šumarski znanstvenik i još veći prijatelj Hrvatske, počasni član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Emil Klimo. Ispraćaj profesora Emila Klime održat će se u utorak, 8. studenog 2016., u 14.45 sati, u krematoriju grada Brna.
akademik Igor Anić | | |
| |
|
ŠUMARSKI DOM PONOVNO ŽIVNUO
|
U subotu 24. rujna 2016., uz cjelodnevni program, Goethe institut Hrvatska svečano je otvorio svoj novi prostor na adresi Perkovčeva 5 u Zagrebu u zgradi Šumarskoga doma.
Raduje nas što ćemo na novoj adresi moći proširiti dosadašnju ponudu te na taj način vama, našim vjernim polaznicima, ponuditi još bolji i opsežniji program, u svom pozdravnom govoru
naglasila je Katrin Ostwald-Richter, Ravnateljica instituta Goethe-Kroatien. Svečanom skupu nazočio je i Arne Hartig, Referent za kulturu i politiku, Veleposlanstva Republike Njemačke u Zagrebu (kulturni ataše).
Dobrodošlicu novim stanarima Šumarskog doma zaželio je predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić.
Kao poseban gost nastupio je slam književnik Mario Tomić. Slam poezija je utrka na kratke staze (sprint) u književnosti. U srži to je natjecanje književnika koji u vrlo kratkom vremenu izvode vlastite tekstove.
Nakon predstave napravljena je tombola na kojoj je između ostalog podijeljeno nekoliko stipendija za besplatno učenje jezika u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj. (dd)
| | |
|
prenosimo: Novi list, 27. kolovoza 2016.
| |
UPRAVLJANJE ŠUMSKIM RESURSKOM SVEDENO NA ISPORUKU TRUPACA
|
Marinko KRMPOTIĆ
Ponukan medijskim napisima i aferom s isplatom bonusa menadžerima Hrvatskih šuma d.o.o.. tajnik Hrvatskog šumarskog društva mr. sc. Damir Delač iznio je
za Novi list stavove te 170 godina stare strukovne udruge, kojim pažnju javnosti želi usmjeriti na puno važnije probleme hrvatskoga šumarstva od isplate bonusa čelnim ljudima uprave Hrvatskih šuma.
Da nije predizbor no vrijeme, bonusi bi se isplatili u tišini i sve bi se odvijalo uobičajenim tijekom, konstatira Delač, napominjući kako je narasta zanimanje medija za šumarstvo ipak prigoda da se upozori
javnost na neke činjenice koje određuju današnje stanje hrvatskog šumarstva.
članak u Novom listu
| | |
|
SVI MEDIJI NAPOKON O HRVATSKOM ŠUMARSTVU
|
Ponukano medijskim napisima i aferom s isplatom bonusa menagerima Hrvatskih šuma d.o.o. Hrvatsko šumarsko društvo iznosi svoje stavove o stanju hrvatskoga šumarstva.
Šumarstvo je konačno u žarištu interesa hrvatske javnosti. Naši mediji pokazuju silni interes da hrvatskim građanima približe šumu i šumarstvo i upoznaju ih s gospodarenjem jednim od najvažnijih i najvrjednijih resursa naše države. No, kao i obično, razlog interesa nije u tome, već u novoj aferi. Ovaj put to je isplata menadžerskih bonusa članovima Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Da li su njihovi zahtjevi opravdani, moralni, pravno utemeljeni i sl.? Pretpostavljamo da nije predizborno vrijeme bonusi bi se isplatili u tišini i sve bi se odvijalo uobičajenim tijekom.
No, ovaj trenutak pozornosti na šume možda je prigoda da upozorimo javnost na neke činjenice koje određuju današnje stanje hrvatskog šumarstva.
Prije 115 godina pametni su ljudi zaključili kako za vođenje šumskog gospodarstva nisu dovoljni šumarski stručnjaci srednjeg ili višeg obrazovnog profila, već oni visokoobrazovani. To je ostvareno 1898. god. početkom rada Šumarske akademije (danas Šumarskoga fakulteta) kao 4. visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu.
Danas je drugačije, na rukovodeća mjesta tvrtki kao što su to Hrvatske šume postavljaju se menadžeri općeg profila s isključivim zadatkom ostvarenja profita. Načela potrajnog gospodarenja se zaboravljaju, a postavljeni upiti: što je s koristima koje daje čisti zrak, čista i uskladištena voda, zaštita tla od erozije, turistički i zdravstveni benefiti te ostale općekorisne funkcije šume smatraju se zanovijetanjem.
No, ostaju pitanja: jesu li pojave sušenja šuma isključivo posljedica klimatskih promjena, pojave štetnika i biljnih bolesti; što sve siječemo kao slučajni prihod (oštećena stabla); treba li preskočiti jedan etat (godišnja sječa) jer smo dirnuli u glavnicu; da li je narušen omjer smjese sječom vrjednijih vrsta drveća; da li je narušena debljinska struktura sastojina; da li se, gdje i koliko kasnilo s uzgojnim radovima njege i čišćenja koji određuju buduću sastojinu; koje sastojine trebaju ići u prijevremenu obnovu jer su „profitabilnim gospodarenjem“ dovedene u stanje da ne koriste optimalno potencijale šumskoga staništa; što je s prirodnom obnovom sastojina; zašto i koliko ostaje drvne sirovine u šumi; što je sa šumskim redom; koliko i zašto imamo toliko oštećenih stabala prouzročenih vučom sortimenata; zašto imamo previše Ad stabala (stabla oštećena pri sječi i izradi); kako obrađujemo sortimente da ne oštećujemo šumsko tlo; da li su nam i zašto šumske vlake postale vododerine; da li je istina da od ubranih prihoda za korištenje šumskih cesta samo manji dio vraćamo za njihovo održavanje, pa su stoga u vrlo lošem stanju; da provodeći „javnu nabavu“ privatnim poduzetnicima sječu i vuču plaćamo tako malo da isluženim strojevima rade štete u šumi; zašto je nekim pilanskim klasama trupaca cijena niža od ogrjevnog drva; što je s pošumljavanjem opožarenih površina koje su potencijalna opasnost za eroziju tla; kome i zašto je prepušteno gospodarenje (osim sirovinskog) s ostalim gospodarskim potencijalima šume.
Umjesto multifunkcionalnog gospodarenja šumskim resursom ono se svodi na isporuku trupaca drvoprerađivačima. Finalni proizvod iz drva samo je deklarativno opredjeljenje politike, jer je nespojivo proklamirati ga, a istovremeno i pogodovati prekobrojnim pretendentima iz primarne proizvodnje (pilanarima) na propisane, a time i ograničene količine šumskih drvnih sortimenata. Ne postoji slobodno formiranje cijena i nadmetanje za sve raspoložive količine šumskih drvnih proizvoda što je temelj tržišne ekonomije. Tako je i poziv drvoprerađivača da se Hrvatskim šumama zabrani izvoz trupaca potpuno deplasiran, jer upravo oni u najvećoj mjeri izvoze trupce ili minimalno prerađeno drvo (dasku), a time i radna mjesta. Tako imamo okolnost da s jedne strane šumski drvni proizvodi nisu tržišno valorizirani, a s druge strane tražimo profit kojega ostvarujemo upravo zanemarivanjem načela potrajnoga gospodarenja. Uspjesi u smanjenju direktnih troškova poslovanja dugoročno su upitni.
U pomanjkanju jasne strategije, uz blagoslov resornog ministarstva, menadžeri Hrvatskih šuma, iako su oni uvjetno rečeno samo „koncesionari“, provode, svaki svoju šumarsku politiku.
Pitanje isplate ili neisplate bonusa našim uspješnim menadžerima spada u moralno pravnu domenu. Međutim, kako gospodarimo i što želimo od naših šuma puno je važnije pitanje. Motiv menadžera u biti je jasan i razumljiv-bonus, no što želi vlasnik.
Da li je to poduzeće koje će odgovorno i potrajno gospodariti našim šumama ispunjavajući sve funkcije koje se od tvrtke s takvim potencijalom i očekuju, posebice, u skladu sa Strategijom o šumama EU, u ruralnim područjima, ili je to dobit od stotinjak milijuna kuna, bez obzira na posljedice?
Kako je većina problema u šumarskoj struci nastala uplitanjem politike (da bar drugdje nije tako), bojimo se samo da će nam ona opet pokušati "pomoći“, spašavajući valjda šume i šumare od njih samih.
Kako se i ubuduće ne bi pojavljivale slične situacije, jasnom strategijom države kao vlasnika šume i provođenjem te strategije s kompetentnim i stručnim osobljem, mogu se riješiti sva postavljena pitanja koja već dugo tište struku čiji se glas, usprkos svim dobrim namjerama upućenim kroz razne prijedloge, slabo slušao na mjestima odlučivanja.
|
| |
|
POSLJEDICE KATASTROFALNOG LEDOLOMA NA ŠUME GORSKOG KOTARA
|
Obilježavajući Dan hrvatskog šumarstva u Delnicama je 17. i 18. lipnja Hrvatsko šumarsko društvo organiziralo Znanstveno-stručni skup s temom „Posljedice katastrofalnog ledoloma u veljači 2014. godine na šume Gorskog kotara“.
Skup je održan u Radničkom domu u Delnicana a potom nastavljen terenskim obilaskom oštećenih sastojina. Skupu je nazočilo stotinjak sudinika šumarskih znanstvenika i stručnjaka sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatskog šumarskog instituta i Savjetodavne službe. Prigodnim riječima nazočne su pozdravili: Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Oliver Vlainić, dipl. ing., predsjednik HKIŠDT prof. dr. sc.
Tomislav poršinsky, voditelj UŠP Delnice Srećko Petranović, dipl. ing., član Uprave HŠ d.o.o. Ivan Ištok, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Dijana Vuletić, u ime grada Delnice skup je pozdravila
gđa Nada Glad, a u ime PGŽ dožupan Gosp. Petar Mamula, predstavnik Ministarstva poljoprivrede Marko Tomljanović i u ime Akademije šumarskih znanosti akademik Igor Anić.
Mr. sc. Damir Delač podsjetio je da ovim skupom obilježavamo Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja, u godini kada hrvatsko šumarstvo obilježava niz velikih obljetnica od kojih su najznačajnije 170. godina osnutka HŠD-a,
što nas svrstava među 3 europske zemlje s najdužom tradicijom i 140 godina izlaženja našeg znanstveno stručnog časopisa ŠL, zasigurno najstarijim strukovnim časopisom na ovom prostoru.
Prošlo je skoro dvije i pol godine od katastrofalnog ledoloma koji je zadesio šume Gorskog kotare, kao i dio šuma susjedne republike Slovenije, i vrijeme je da sagledamo što smo napravili u sanaciji šuma;
što je napravila šumarska praksa, što šumarska znanost, a na koji način se priroda sama sanirala.
Predavanja su organizirana u dvije cjelilne. U Prvom dijelu znanstvenici sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznijeli su 4 izlaganja kao dio projekta „Metodologija za procjenu šteta
na šumskim sastojinama u kontinentalnim šumama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama (led, snijeg, vjetar, poplave, požari), mjere sanacije i gospodarske mjere za umanjivanje rizika“, koji su HRVATSKE ŠUME d.o.o.
u svibnju 2014. naručile od Šumarskog fakulteta. Rješavanju projektnoga zadatka pristupilo se kroz osam različitih aspekta (potprojekata), na temelju kojih su pripremljena dva izvješća, detaljno (prošireno) i sažeto završno izvješće.
O primjeni metoda daljinskih istraživanja i GIS-a za utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama govorila je prof. dr. sc. Renata Pernar,
o terenskoj procjeni oštećenosti stabala uslijed ledoloma i preporukama gospodarenja šumskim sastojinama za umanjenja rizika u od prirodnih poremećaja prof. dr. sc. Jura Čavlović.
Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec govorio je o procjeni vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda, a sigurnosne mjere i postupcke pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a
i programa Natura 2000 obradio je prof. dr. sc. Ivan Martinić.
U drugom dijelu šumari praktičari, uključivši i gosta iz Slovenije Jožeta Sterlea, direktor udruge za šumarstvo Slovenske gospodarske komore, govorili su o praktičnim aspektima šteta a potom i njihovoj sanaciji.
O sanaciji ledoloma na području UŠP Delnice izvjestio je Denis Štimac, voditelj proizvodnje u UŠP Delnice, a o sanaciji ledoloma u privatnim šumama Gorskog kotara govorila je Maja Bukovac iz Savjetodavne službe.
Drugog dana skupa usliejdio je terenski obilazak oštećenih sastojina kojeg su vodili prof. dr. sc. Boris Hrašovec i prof. dr. sc. Danko Diminić, odnosno mr. sc. Željko Kauzlarić, Denis Štimac i Maja Bukovac. (dd,bm)
FOTO ALBUM
| | |
|
USUSRET PROLJEĆU I USKRSU KROZ LJEPOTU ŠUMA, VODA I NAJLJEPŠIH ŠKOLSKIH VRTOVA
|
U emisiji "Slušaj kako zemlja diše" možete pratiti reportažu "Ususret proljeću i Uskrsu kroz ljepotu šuma, voda i najljepših školskih vrtova" snimljenu u vodenom parku "Aquae vivae" u Krapinskim toplicama. Govore: etnolog Josip Barlek, Josip Cugovčan, meteorolog Zoran Vakula te šumari Oliver Vlainić i Damir Delač. Autorica: Lidija Komes
SLUŠAJ KAKO ZEMLJA DIŠE - mp3 36 MB
(o šumama na 11:00)
|
| |
|
VELIKI USPJEH HRVATSKIH ŠUMARA NA ALPE-ADRIA NATJECANJU U KORUŠKOJ
|
 U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranka Delnice i središnjice HŠD-a,
Hrvatska šumarska ekipa je od 4-6. ožujka 2016. nastupila na 22. Alpe-Adria skijaškom natjecanju u mjestu Petzen/Bleiburg, Koruška, Austrija.
Iako je glavni cilj ovakvih skupova prvenstveno druženje i razmjena iskustava na samom natjecanju je od hrvatskih šumara bila bolja jedino ekipa Južnog Tirola,
dok su iza nas ostali timovi Friuli Venezia Giulie, Slovenije i Koruške. U okruženju ovakvih skijaških velikana uspjeh skromne hrvatske šumarske ekipe
(naravno, i ove godine bez podrške Hrvatskih šuma d.o.o.) tim je veći.
Pojedinačno, u hrvatskoj ekipi, najveći uspjeh postigli su:
Andrea Ribić-zlatna medalja, biatlon-klasični stil (mlađi od 40 godina)
Mladen Šporer-srebrna medalja, biatlon-slobodni stil (stariji od 40 godina)
Marija Gubić-brončana medalja, biatlon-klasični stil (stariji od 40 godina)
Neven Vukonić- brončana medalja, biatlon-klasični stil (stariji od 40 godina)
Kako je natjecanje održano u neposrednoj blizini spomen područja hrvatskim žrtvama iz II svjetskog rata odali smo im počast zapalivši svijeću.
|
|
 |
 |
znameniti šumari: | | KOVAČEVIĆ, Zorislav (1927) | | 
Rođen u Osijeku 1927. Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1954, a na Šumarskom fakultetu u Sarajevu doktorirao 1988.
Radio u Šumariji Delnice, odnosno u Šumskom gospodarstvu Delnice, a 1968. prelazi u Šumarski institut u Zagrebu (poslije Šumarski institut Jastrebarsko),
gdje ostaje do kraja života. Prvi je počeo iskazivati koncepcijske i metodološke smjernice gospodarske komponente tipoloških istraživanja šuma.
IMENIK
HBL | |
rođeni: | | KOVAČEVIĆ, Zorislav (1927) | | MANOJLOVIĆ, Petar (1881) | |
diplomirali: | | D., Ljerka (1993) | | V., Milan (1988) | | D., Luka (1973) | | R., Milan (1971) | | S., Željka (1971) | | R., Milan (1954) | |
umrli: | | BERTOVIĆ, Stjepan (2001) | | SRDIĆ, Dušan (1994) | | KOMLINOVIĆ, Dragutin (1993) |
|
ARHIVA VIJESTI:
2014
2015
|
|
|
AKTUALNI STAVOVI HŠD
|
PRENOSIMO: |
| REGIONALNI DNEVNIK: Šuma okom šumara (HRT4, 24. 6. 2017.) 28MB - MP4 samo Chrome! |
| ZNANOST I DRUŠTVO: mr Damir Delač, intervju (HR3, 28. 6. 2017. - Blanka Jergović) |
| TREĆI ELEMENT: Šumski svijet (Matgaletić, Mikac) (HRT3, 23. 3. 2017.) 474MB - MP4 samo Chrome! |
| Forest: Nature's Powerhaus (HRT3, 23. 3. 2017.) 15,9MB - MP4 samo Chrome! |
| PROF. DR. JOSIP MARGALETIĆ: Šumarska struka nije zadovoljna s vlastima (Glas Koncila, 9. 3. 2017. - Vlado Čutura) |
| Upravljanje šumskim resursom svedeno na prodaju trupaca (NoviList, 27. 8. 2016. - Marinko Krmpotić) |
| SLUŠAJ KAKO ZEMLJA DIŠE - mp3 36 MB (o šumama na 11:00) (Hrvatski radio, 25. 3. 2016. - Lidija Komes) |
| Šume bez šumara - Uprava Hrvatskih šuma viškom proglasila oko 500 stručnjaka (NoviList, 16. 8. 2014. - Marinko Krmpotić) |
| Šume su najbolje što unosimo u EU (Privredni vijesnik 1.7.2013. - akademik Slavko Matić) |
| Šuma ili potkornjaci, pitanje je sad! (Hrvatski planinar - Branko Meštrić) |
| UMIRU LI RIJEČI? Kritička prosudba hrvatskih naziva za šumu (Hrvatska revija - Ivan Šugar) |
| Što nedostaje Ministarstvu za regionalni razvoj, Šumarstvo i vodno gospodarstvo Vlade Republike Hrvatske (Šumarski list - B. Prpić) |
| 21. ožujka - Svjetski dan šuma (www.skole.hr - Ljerka Čulina) |
| Na kraju jubilarne godine (Šumarski list - B. Prpić) |
| Šumari - vodiči kroz hrvatske prašume (Večernji list - H. Dečak) |
| Očuvajmo šume (Ekorevija - N. Jurković) |
| Zasijana šuma žirom hrasta lužnjaka (Alert - V. Horvat) |
| Starci ravnice (Ekorevija - T. Lukić) |
| I šume ubijaju, zar ne? (Zamirzine - M. Holy) |
|
|
