HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID10195
ime D., Tomislav
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva, znanstveni suradnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga1/10195)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

niže obr. Gornja Tramošnica /Gradačac/
srednje obr.1982.Šumarska škola KarlovacStručni radnik u šumarstvu
apsolvirao1988.
diplomirao1989.Šumarski fakultet u Zagrebu
magistrirao3. 12. 1997.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao12. 11. 2002.Šumarski fakultet u Zagrebu
trenutno, od9. 1991.Šumarski institut JastrebarskoOdjel za ekologiju i uzgajanje šuma
dodatne listeautori u bazama HŠD

član HŠD ogranak
Zagreb

1991

Hrvatski šumarski institut

diplomirani inženjer šumarstva
, 2012
Ostali

diplomirani inženjer šumarstva

 Rođen je 11. svibnja 1962. godine u Tramošnici, općina Gradačac, Bosna i Hercegovina gdje završava osnovnu školu. Srednju školu općeg obrazovanja pohađa u Vukovaru, dok treći i četvrti razred šumarske škole pohađa u Vinkovcima odnosno Karlovcu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine iz područja lovstva s temem: “Povijesni razvoj lovstva u Hrvatskoj kroz dvadeseto stoljeće”. Dvije godine radi kao komercijalista u “Mehanografu”, tvrtci za proizvodnju kompjuterskih obrazaca. Od rujna 1991. godine radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko, u odjelu za Tipologiju šuma, na poslovima uzgajanja šuma. Nakon položenog stručnog ispita, od listopada 1992. godine radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko kao stručni suradnik, odnosno mlađi asistent. Poslijediplomski studij iz područja Silvikultura završio je 1995. godine. Dana 03.12.1997. godine obranio je magistarski rad pod naslovom: “Istraživanja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici Carpino betuli – Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969”, kod mentora prof. dr. sc. Slavka Matića. Od 1. siječnja 1997. godine do danas radi u Odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma na užem području iz uzgajanja prirodnih sastojina. Dana 12. studenog 2002. godine obranio je disertaciju pod naslovom “Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969”. Disertacija je obranjena na Šumarskom fakultetu, pred povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić (predsjednik), akademik Slavko Matić (mentor), dr. sc. Stevo Orlić (član).
 Aktivno sudjeluje na Projektima pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i «Hrvatskih šuma» d.o.o., Zagreb gdje je voditelj Potprojekta 1.: Osiguranje obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase u prirodnim šumskim ekosustavima te dvaju Zadatka. Vodio je poticajni projekt za mlade znanstvenike pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa pod naslovom «Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici «Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969» (1998-2000.). Sudjelovao je u radu na više domaćih i nekoliko međunarodnih znanstvenih skupova među kojima se ističu Znanstveno istraživački rad i razvoj šumarstva Hrvatske, Stubičke Toplice 03.-05.11.1993., 100. obljetnica znanstveno istraživačkoga rada poljodjelsko prehrambenog sustava šumarstva Mediterana Republike Hrvatske, Split 12.-14.10.1994., IUFRO simpozija (From theory to practice) divizija 4, radne grupe 4.04.02 i 4.13.00 u Češkoj, u Pragu od 13. do 16.05. 1999. godine, zatim na simpozijima sa međunarodnim sudjelovanjem i to 7. Hrvatskog biološkog kongesa održanog na Hvaru 24.-29. 09. 2000. godine, te 8. Hrvatskog biološkog kongresa održanog u Zagrebu od 27.09. do 02.10. 2003. godine, međunarodnog simpozija u Zvolenu (The present and the new ways of development of the forest management) od 10.-13.09. 2001. godine, zatim sa izlaganjem na IUFRO konferenciji o gospodarenju prebornim šumama (Uneven-aged Forest Management: Alternative Forms, Practices and Constraints) od 8.-17. lipnja 2003. godine u Helsinkiju (Finska), u organizaciji Finskog šumarskog instituta METLA te radne grupe 1.14.00., II Simpozij veterinarstva, poljoprivrede i šumarstva održanog u Bihaću od 28. do 30. rujna 2004. godine.
 Bio je član organizacijskoga odbora IUFRO kongresa o hrastovima-OAK 2000 održanog u Zagrebu od 20. do 25. 05. 2000. godine, član organizacijskoga odbora 19. Task Force meeting održanog u Zagrebu od 24. do 28. 05. 2003. godine te član organizacijskog odbora povodom obilježavanja 30. obljetnice Šumarskog institita, Jastrebarsko održanog u Zagrebu 02. prosinca 2004. godine kao i obilježavanja 60. obljetnice Rada i razvoja šumarskih instituta održanog u Stubičkim Toplicama od 24.-25. studenog 2005. godine.
 Suradnik je na više Projekata i Studija. Održao nekoliko predavanja i terenskih kolokvija iz područja uzgajanja šuma na temu prirodne obnove šuma od kojih posebno ističemo terenski kolokvij u suradnji sa Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb, o panjačama hrasta crnike i njihovim prevođenjem u viši sastojinski oblik održanog 03. lipnja 2004. godine u Puli. Koautor je poučne staze: Virovitičkom bilogorom otvorene 05. lipnja 2004. godine.
 Tehnički je urednik časopisa RADOVI, glasila Šumarskog instituta, Jastrebarsko, od siječnja 2000. godine. Tehnički je uredio četiri znanstvene knjige izdanih u razdoblju od 2000. do 2005. godine od kojih posebno ističemo knjigu Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj, te Monografiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko 1945.-2005. Glavni je urednik znanstvene knjige radova djelatnika i suradnika Šumarskog instituta, Jastrebarsko pod naslovom Bibliografija 1945.-2005. U registar istraživača upisan je pod matičnim brojem 188602.
 Do sada je izradio i objavio samostalno ili u suautorstvu 65 znanstvenih i stručnih članaka. Član je Znanstvenog vijeća Šumarskog instituta, Jastrebarsko, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju i Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak, glavna podužnica Zagreb gdje je član Upravnog odbora. Podpredsjednik je Planinarskog društva Napredak-Zagreb koje je u sastavu Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Glavna Podružnica Zagreb.

1Metodologija tematskog područja Uzgajanje šuma - rast i prirast primijenjena u multidisciplinarnom projektu ekološko ekonomske valencije tipova šuma, (s No-votny, V.). Ibid., s. 157-166.
2Pomak krivulje dužine debla hrasta lužnjaka s obzirom na starost i prsni promjer u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba ( Carpino betuli - Quercetum roboris /Anić 1951/ emend. Rauš 1969.). Radovi, vol. 27., br. 2. 1992., S. I. Jastrebarsko, Zagreb, s. 203-210.
3Gljive razarači drveta kao uzročnici propadanja hrasta lužnjaka, (s Halambek, M. i Novak-Agbaba, S.). Ibid. s. 1-13.
4Ovisnost promjena horizontalne projekcije krošanja hrasta lužnjaka o totalnim visinama stabala pojedinih dobnih razreda ekološko-gospodarskog tipa II-O-10 (Carpino betuli - (juercetum roboris /Anić 1951/ emend. Rauš 1969. J), (s Krejči, V.). Radovi, Vol. 28, br. 1-2, 1993., S. I. Jastrebarsko, Zagreb, s. 79-91.
5Utjecaj horizontalne projekcije hrasta lužnjaka na debljinski prirast, (s Novot-ny, V. i dr.). Radovi, Vol. 29, br. l, 1994., S. I. Jastrebarsko, Zagreb, s. 137-150.
6Krejči, V., Dubravac, T., 2000: Obnova panjača hrasta crnike (quercus ilex l.) oplodnom sječom. Š.L. 11-12, s.661 pdf
7Krejči, V., Dubravac, T., 2003: Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog kotara, Like i Hrvatskog primorja. Š.L. 9-10, s.449 pdf
8Krejči, V., Dubravac, T., 2004: Problemi obnove šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) vlažnog tipa tijekom oplodnih siječa. Š.L. 3-4, s.119 pdf
9Krejči, V., Dubravac, T., 2004: Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike (Quercus ilex L.). Š.L. 7-8, s.405 pdf
10Dubravac, T. Vrbek, B. Benko, M. Vuletić, D. Littvay, T. Results of monitoring the growth and development of a 161 year old Norway spruce culture, Abstracs XXII IUFRO World Congess, 8-13 August Brisbane, Australia (2005), pp 46-47.
11Dubravac, T. Primjena digitalizacije krošanja i metode vizualizacije u izučavanju strukture sastojina. //Rad. Šumar. inst. Vol. 40, 1 (2005), str. 53-72, Jastrebarsko.
12Dubravac, T., 2005: Mr. sc. Vlado Krejči, Šumarski institut, Jastrebarsko. Š.L. 1-2, s.101 pdf
13Dubravac, T. Benko, M. Čavlović, J. The structure of uneven-aged stands in non-economic forests of national park Risnjak in Croatia. //Ekologia, Vol. 24, 4(2005), pp 385-396.
14Boris Vrbek, Ivan Pilaš, Tomislav Dubravac, 2005: Praćenje kvalitete vode u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba protočnim lizimetrima. Š.L. 13, s.* pdf
15Ivan Pilaš, Tihomira Gojmerac, Boris Vrbek, Tomislav Dubravac, 2005: Unaprjeđenje monitoringa podzemnih voda u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske korištenjem GIS-a i geostatistike.. Š.L. 13, s.* pdf
16Dubravac, T., V. Krejči, B. Vrbek, 2006: Struktura i razvoj 161 godinu stare smrekove kulture. Š.L. 5-6, s.219 pdf
17Tomislav Dubravac, Vlado Krejči, Stjepan Dekanić, 2007: The effects of stand structure on regeneration dynamics of fir and beech forests in Risnjak national park. GŠP vol. 42 s. 57
18Dekanić, S., T. Dubravac, 2008: Multifunkcionalno gospodarenja panjačama jugoistočne Europe – CForSee . Š.L. 5-6, s.298 PDF
19Roth, V., T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo, 2009: Krupnoća žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), kao čimbenik rasta i razvoja sadnica. Š.L. 5-6, s.257 pdf
20Matošević,D., M.Pernek, T.Dubravac, B.Barić, 2009: Istraživanje faune lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj. Š.L. 7-8, s.381 pdf
21Dubravac,T., S.Dekanić, 2009: Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine. Š.L. 7-8, s.391 pdf
22Sinković,T., S. Govorčin,T. Dubravac,V. Roth,T. Sedlar, 2009: Usporedba tehničkih svojstava abonosa i recentnog drva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Š.L. 11-12, s.605 pdf
23Jakovljević, T., G. Pánczél, M. Manninger, N. Potočić, I. Seletković, T. Dubravac, M. Gradečki-Poštenjak, 2010: Lišće obične bukve (Fagus sylvatica L.), referentni uzorak ICPforesta za međulaboratorijske usporedbe i njegova primjenjivost za određivanje ukupnog dušika i ugljika u lišću. Š.L. 7-8, s.361 pdf
24Tomislav Dubravac, 2017: Dr. sc. Linda Bjedov, Dr. sc. Marko Vucelja, Prof. dr. sc. Josip Margaletić: PRIRUČNIK O GLODAVCIMA ŠUMA HRVATSKE. Š.L. 3-4, s.189 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 1, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 MATIĆ, Slavko: Tomislav Dubravac, ŠL 1-2/2003, s.67 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM