| Osnovnu je školu polazio u Čakovcu, a gimnaziju na Sušaku. Godine 1926. upisuje Strojarski fakultet u Beču. Iz novčanih razloga prekida taj studij i upisuje se na Filozofski fakultet Sveuč. u Zagrebu, gdje diplomira 13.10.1933. g. kao prvi stručni predmet fiziku, kao drugi racionalnu mehaniku i teorijsku fiziku i kao pomoćni stručni predmet osnove vise matematike. | |
| Godine 1930. zaposlen je u Geofizičkom zavodu u Zagrebu, gdje mu je povjerena, prije svega, briga i nadzor nad ombrometrijskom službom. Taj posao bio je pretežito terenski. U stalnom dodiru s prirodom istraživao je i pratio stanje atmosfere kako bi otkrio način djelovanja i odvijanja fizikalnih procesa sto dovode do promjena tog stanja. Razvio se u vrhunskog stručnjaka za meteorološke instrumente i izvanrednog poznavatelja njihova dometa i razvoja. | |
| Prigodom polaganja profesorskog ispita izradio je zapaženi rad iz područja proučavanja oborina. | |
| Zajedno s drugim stručnjacima Geofizičkog zavoda surađivao je na pripremanju podataka za do tada najdetaljniju klimu Hrvatske. | |
| Osnivanjem Uprave hidrometeorološke službe Hrvatske (1.1.1948.), prof. Margetić postaje njezin prvi načelnik. Na tom je mjestu ostao 10 godine. U to je vrijeme uložio velik trud u organiziranju mreže meteoroloških i hidroloških stanica, u povezivanju s drugim službama u zemlji i školovanju kadrova. Uveo je prva mjerenja slobodne atmosfere radiosondama, u Zagrebu 1955. i u Splitu 1956. Uvedena su i pilot - balonska mjerenja na raznim lokacijama. | |
| Pokrenuo je izdavanje Vijesti hidrometeorološke službe Hrvatske". U to vrijeme predaje studentima geografije meteorologiju, a studentima geofizike kolegij meteorološki instrumenti. Ustrojio je meteorološki laboratorij i radionicu. | |
| Nakon 1958. prof. Margetić radi u svojstvu savjetnika zavoda i posebno je aktivan u studijskim i istraživačkim poslovima. Intenzivno surađuje i sa Leksikografskim zavodom u Zagrebu i piše članke za enciklopedijska izdanja. Ovdje naglašavamo da je obradio desetak tema za Šum. enciklopediju i da je surađivao sa šumarskim znanstvenicima i stručnjacima. Mnoga njegova znanja koristila su hrvatskom šumarstvu. | |
| Prof. Margetić odlazi u mirovinu 1966., ali ostaje i dalje aktivan na području meteorologije. U to vrijeme radi na ustroju protugradne zaštite i obnovi i restauraciji instrumenata Geofizičkoga zavoda. | |
| Objavio je četrdesetak ponajviše samostalnih radova. | |
| Za svoj dugogodišnji i predani rad dobio je veći broj priznanja: Pohvalnicu Sindikata (1949. ), Diplomu Jugosl. društva za hidrologiju kao zaslužan član (1976. ), Zahvalnicu sa plaketom Geofizičkoga zavoda Hrvatske (1977. ) i Orden rada sa zlatnim vijencem (1977. ). | |
RADOVI |
1 | Klima i klimatologije. Šum. enciklopedija 2, Zagreb 1983., s. 260-262.
| |
2 | Meteorologija. Ibid., s. 410-412.
| |
3 | Oblaci i magla. Ibid., s. 518.
| |
4 | Temperatura. Šum. enciklopedija 3, Zagreb 1987., s. 459-461.
| |
5 | Vjetar. Ibid., s 579.
| |
6 | Voda. Ibid., s. 582-584.
| |
7 | Zračni elektricitet. Ibid., s. 643-644.
| |
8 | Zrak. Ibid., s. 644-645.
| |
nedeterminirano: |
9 | RADOVI U ŠUM. ENCIKLOPEDIJI
| |
LITERATURA |
| *** Margetić, Franjo i dr., Geofizika, Vol. 3, Zagreb 1986., s. 1-134. | |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |