HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10380
ime MAYER, Branimir
zvanje
zanimanje     		 dipl. ing. šumarstva, dr. sc., znanstveni savjetnik, izvanredni član Akademije šumarskih znanosti
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10380)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
rođen4. 1. 1938.Zagreb
apsolvirao1961.
diplomirao1962.
magistrirao1976.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao1989.Šumarski fakultet u Zagrebu
umro10. 2. 1998.Malovan /Gračac/


     ŽIVOTOPIS


 Sin Marcela, dr. ekonomskih znanosti i apsolventa prava te Cvijete r. Petrunić, nastavnice vise stručne škole. Hrvatske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Školovao se u Zagrebu. Sedmogodišnju osnovnu školu završio je 1951., a na XI. (Križanićevoj) gimnaziji maturirao je 1956. g.
 Šumarstvo je počeo studirati na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, a diplomirao je 1962. godine na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu. Za vrijeme studija četiri je godine bio demonstrator u Zavodu za botaniku.
 Nakon diplomiranja prvo stalno zaposlenje dobio je u ŠG Karlovac na poslovima eksploatacije šuma (1963.-1964. ). Poslije toga dvije godine radi u Institutu za pedologiju i tehnologiju tla Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu na pedološkom kartiranju za izradu Osnovne pedološke karte Republike Hrvatske.
 Od 1966.-vise od trideset godina, radi u Šumarskom institutu Jastrebarsko, na mjestu pedologa u Odjelu za ekologiju. Kao znanstvenik čitav radni vijek nastojao je na svojem usavršavanju i postizanju novih znanja. Godine 1966. završio je tečaj iz fotogrametrije i fotointerpretacije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu (kod prof. dr. sc. Z. Tomašegovića).
 Godine 1974. izabran je u zvanje stručnog savjetnika, a 1976. postigao je akademski stupanj magistra znanosti na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, obranivši rad pod naslovom "Režim vlažnosti pseudogleja pod raznim načinima šumskog gospodarenja". Poslije toga (1977. ) izabran je u zvanje znanstveni asistent.
 Godine 1989. obranio je disertaciju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom "Ekološki značaj režima podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Pokupskog bazena". U znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni suradnik promaknut je 1989., u znanstveno - istraživačko zvanje visi znanstveni suradnik 1991., a u zvanje znanstvenog savjetnika 1998. godine. Za izvanrednog člana Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu izabran je 1997.
 Od 1992. glavni je urednik časopisa "Radovi" Šumarskog instituta Jastrebarsko, urednik znanstvene knjige "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava" (1996. ), urednik i suradnik monografije "Nizinske šume Pokupskog bazena" (1996. ), te urednik i suradnik "Bibliografije Šumarskog instituta Jastrebarsko 1986.-1995. "
 Tridesetak godina voditelj je tematskoga zadatka "Pedološka, uzgojna i biljno-hranidbena istraživanja stojbina sa svrhom unapređenja šumske proizvodnje". Izrađeno je vise od 320 elaborata, studija i ekspertiza za vise od 35. 000 ha površina - od primorskoga krša, preko zapadne Hrvatske do Slavonije. U okviru tih istraživanja određivana je proizvodnost tala u odnosu na pojedine šumske vrste.
 Pedološkim istraživanjima za rasadničarsku proizvodnju u okviru kontrole plodnosti tla bavio se sedamdesetih godina.
 Od 1973. godine do danas kontinuirano se bavi istraživanjima ekološkoga značenja vodnog režima za nizinske šume i šumske kulture u promijenjenim hidropedološkim uvjetima nakon opsežnih vodotehničkih zahvata. Iz toga područja izradio je magistarski rad i disertaciju, koji se temelje na podacima trajnog motrenja (monitoringa) podzemne i površinske vode i drugih elemenata vodnog režima iz nekoliko nizinskih šumskih bazena.
 U ta istraživanja dr. sc. Branimir Mayer uključio je kompjutorsku tehnologiju s programima orijentiranima na Geografski informacijski sustav (GIS), putem kojih se provodi organiziranje opsežne baze podataka te je osnivač Hidropedološkog sustava Hrvatskih šuma. U tijeku je akcija uključivanja interpretacije satelitskih snimaka za potrebe tih istraživanja, kao i za istraživanja proizvodnosti šumskih tala.
 Valja pripomenuti da je u tijeku jednog i pol desetljeća stjecao dopunska znanja iz zaštite voda putem aktivnosti u Hrvatskom društvu za zaštitu voda i mora, osobito u svezi unosa teških kovina onečišćenim poplavnim vodama u nizinske šume.
 Od 1964. do 1986. godine veliki dio raspoloživih radnih kapaciteta uložio je u projekt "Osnovne pedološke karte Republike Hrvatske" mjerila 1: 50. 000. Ukupno je izradio ili sudjelovao u izradi 22 lista te karte; od toga samostalno 11 listova s tumačima i 5 tumača u suradnji. Također je bio koautor i urednik pedološke karte Istre, mjerila 1: 150. 000, u monografiji "Tla Istre". Osobitu je pozornost posvetio istraživanju strukture zemljišnog pokrova. Za uspješan rad na toj karti 1986. primio je diplomu Skupštine Republičke zajednice za znanstveni rad Hrvatske.
 Od 1995. godine voditelj je projektnoga zadatka Ministarstva znanosti Republike Hrvatske o hidropedološkoj problematici nizinskih šuma Hrvatske.
 Rezultat opsežnog znanstvenog rada je oko 50 znanstvenih radova, tri stručna rada, oko 15 studija (u autorstvu i koautorstvu) i vise od 350 elaborata i ekspertiza.
 Rezultate istraživanja prezentirao je i na mnogim stručnim skupovima, kongresima i ekskurzijama u zemlji i inozemstvu.
 Član je nekoliko strukovnih udruga: HŠD, Hrvatskoga društva za proučavanje tla, Hrvatskoga društva za zaštitu voda i mora te Hrvatskog ekološkog društva.
 Na žalost njegov je životni put završen: samo nekoliko dana kako nam je dao imprimatur na ovaj životopis, smrtno je stradao sa još petoricom hrvatskih šumarskih znanstvenika i vrhunskih stručnjaka u saobraćajnoj nesreći kod Malovana (Gračac), 10.2.1998. godine.

     RADOVI

1Mayer, B., 1964. -1966.: Suradnja na 9 objavljenih listova Osnovne pedološke karte Hrvatske. Institut za pedologiju i tehnologiju tla Poljop. fakulteta u Zagrebu. Listovi: Vinkovci 3 i 4, 81. Brod 3 i 4, Požega 3 i 4, Pakrac 4, Zagreb l i Samobor 2.
2B. Mayer, 1969: Neki aspekti pedoloških istraživanja tala u vezi s podizanjem kultura četinjača u Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.323 PDF
3B. Mayer, 1971: Prilog klasifikaciji pošumljenih Đurđevačkih pijesaka. Š.L. 5-6, s.158 PDF
4Mayer, B., Bašić, F., 1973.: Tla sekcije Karlovac 1. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osnovne pedološke karte SR Hrvatske, 1-88, Zagreb.
5S. Orlić et al., 1973: Sušenje američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturama. Š.L. 9-10, s.375 PDF
6Mayer, B.: 1976.: Bežim vlažnosti pseu-dogleja pod raznim načinima šumskog gospodarenja, (magistarski rad), Šum. fakultet Zagreb, s. 1-60. Radovi 40, SU, 1980, s. 1-56.
7Mayer, B., 1976.: Neki problemi interpretacije elemenata vodnog režima na hu-moznom amfiglejnom tlu. Vodoprivreda 39, Bgd, s. 16-20.
8Mayer, B., 1977.: Tla sekcije Pazin 4 i Pula 2. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osnovne ped. karte Hrvatske, Zagreb, s. 1-75.
9Mayer, B., 1979.: Tla sekcije Sušak 1. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osnovne pedol. karte SR Hrvatske, 1-40, Zagreb.
10Mayer, B., 1979.: Utjecaj kultura alep-skog i brucijskog bora na tlo primorskih kamenjara izloženih zasoljavanju kod Ba-pca. Zemljište i biljka, Vol. 28, No. 1-2, Bgd, s. 99-106.
11Mayer, B., 1980.: Tla sekcije Ogulin 2. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osn. ped. karte SHH, 1-59, Zagreb.
12Mayer, B., 1981.: Tla sekcije Karlovac 4. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izađu Osn. ped. karte SRH, 1-53, Zagreb.
13Mayer, B., Bašić, F., Bogunović, M., 1981.: Tla sekcije Karlovac 2. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osn. ped. karte SHH, 1-92, Zagreb.
14Mayer, B., Komlenović, N., Rastovski, P., 1981.: Rekultivacije sljuncarama ostećenih šumskih površina kod Zagreba. Zbornik gozdar. in lesarstva, L. 19, St. l, s. 205-214, Ljubljana.
15Mayer, B., 1982.: Tla sekcije Karlovac 3. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osn. ped. karte SRH, Zagreb, s. 1-44.
16Komlenović, N., Mayer, B., 1982: Istraživanja rasta i stanja ishrane mladih kultura obične smreke (Picea abies Karst.) na glavnim tipovima tala Gorskog Kotara. Š.L. 1-3, s.3 PDF
17Komlenović, N., Mayer, B., 1982.: Istraživanja rasta i stanja ishrane mladih kultura obične smreke (P. abies Karst. ^ na tlavnim tipovima tala Gorskog kotara. um. list 1-3, s. 3-10.
18Mayer, B., Rastovski, P., 1982.: Testiratiranje teorije o strukturi zemljišnog pokrova u okviru dijela rada na Osnovnoj pedološkoj karti SR Hrvatske. Posebna izdanja ANU BiH, knj. LXII, Sarajevo, s. 27-38.
19Martinović, J., Mayer, B., 1982.: Opis tala parka Maksimir. Monografija "Maksimir", Urbanistički institut SRH, Zagreb, s. 190-191.
20Skorić, A., Mayer, B., Vranković, A., Bašić, F., 1983.: Pedološka karta Istre mjerila 1: 150. 000. Projektni savjet za izradu Osn. ped. karte SRH, Zagreb. Urednik B. Mayer.
21Mayer, B., 1984.: Tla sekcije Samobor l i 3, Novo Mesto 2 i 4, (dijelovi SRH). Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osnovne ped. karte SRH, Zagreb, s. 1-70.
22Mayer, B., 1984.: Tla sekcije Ogulin 4. Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osnov. ped. karte SRH, Zagreb, s. 1-49.
23Mayer, B., 1984.: Pedološka karakteri-zacija istraženih kultura Četinjača na području ŠG Bjelovar. Radovi 65, SI J, s. 7-10.
24Mayer, B., 1984.: Pedološka istraživanja površina predviđenih za osnivanje šumskih kultura. Radovi, Izvanredno izd. 2, SI J, s. 57-61.
25Mayer., B., Komlenović, N., 1984.: Odraz promjena fizikalnih svojstava pseudo-gleja na sušenje američkog borovca (P. strobus ii. ). Referat na simpoziju "Suvremeni razvoj fizike zemljišta u svetu i kod nas", Sažetak, s. 77-80, Čačak.
26Mayer, B. i Komlenović, N., 1984: Pozitivan utjecaj hidromelioracija na suzbijanje sušenja američkog borovca. Š.L. 9-10, s.383 PDF
27Mayer, B., 1985.: Tla sekcije BihaC 3 (dio SRH). Tumač i pedološka karta. Projektni savjet za izradu Osn. ped. karte SRH, Zagreb, s. 1-45.
28Martinović, J., VidaCek., Z., Mayer, B., 1986.: Pedološka karta SRH mjerila 1: 300. 000. Prostorni plan SRH, Urbanistički institut SRH, Zagreb.
29Mayer, B., 1986.: Forest Soils. Poster interpretiran na 18. svjetskom IUFRO kongresu, Ljubljana, na 18. ekskurziji stajalište Jastrebarsko.
30Mayer, B., 1986: Dostignuća u zaštiti okoline preko zaštite voda, primjena mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u šumarstvu Nizozemlske s osvrtom na stanje kod nas. Š.L. 11-12, s.519 PDF
31Mayer, B., 1987.: Utjecaj površinskih i podzemnih voda na nizinske šume Kup-cine. Poster interpretiran na Simpoziju o rijeci Savi, Zagreb.
32Mayer, B., 1987: Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma, bazena Kupčina. Š.L. 1-2, s.19 PDF
33Mayer, B., 1987.: Karakteriziranje heterogenih pedokartografskih jedinica Istre na osnovi teorije o strukturi zemljišnog pokrova. Monografija "Pedosfera Istre". Projektni savjet za izradu Osnovne ped. karte SRH, Zagreb, s. 161-168.
34Mayer, B., 1987.: Proizvodnost šumskih tala. Šum. enciklopedija 3, Zagreb, s. 492-493.
35Mayer, B., 1987.: Proizvodnost šumskih tala u odnosu na šumske kulture. Šum. enciklopedija 3, Zagreb, s. 492-493.
36Mayer, B., 1988.: Hidropedoloski stacionari - neohodnost pri rješavanju problema ugroženosti naših nizinskih šuma s primjerom bazena Kupcine. Radovi 75, SIJ, s. 7-32.
37Mayer, B., 1988.: Procjena intenziteta erozije na glavnim pedosekvencama u žum-beracko-pljesivickom dijelu sliva Kupcine. Erozija 16, Bgd, s. 91-97.
38Mayer, B., 1989.: Utjecaj onečišćenih poplavnih voda na šumska tla. Poster interpretiran na konferenciji "Zaštita voda 89", Rovinj.
39Mayer, B., 1989.: Ekološki značaj režima podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Pokupskog bazena, (disertacija). Šum. fakultet Zagreb, s. 1-317.
40Mayer, B., 1990.: Tla otoka Lošinja, Unija i Šuška. Tumač i ped. karta projekta Osnovne ped. karte Hrvatske, s. 1-28.
41Mayer, B., Pezdirc, N., 1990: Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske. Š.L. 6-8, s.251 PDF
42Komlenović, N., Mayer, B. i Rastovski, P., 1990: Opterećenost kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Istre sumporom i teškim metalima. Š.L. 11-12, s.451 PDF
43Komlenović, N., Mayer, B., Rastovski, P.:, 1990.: Die-back of Austrian Pine in Is-tria. XIX IUFRO World Congress, Montreal, No 2, poster 228, s. 558.
44Mayer, B., 1990.: Immision of Heavy Metals Pb, Ću, Zn into flooded Forest Soils. XIX IUFRO World Congress, Montreal, No 2, poster 241, s. 565.
45Mayer, B., 1991.: Važnost pročišćavanja otpadnih voda u sprečavanju ekotoksičnosti posebno za tla nizinskih šuma sjeverne Hrvatske. Radovi, Vol. 26, br. l, SU, s. 95-104.
46Komlenović, N., Mayer, B. i Rastovski, P., 1991: Unos teških metala onečišćenjem poplavnim vođama u tla nizinskih šuma istočne Slavonije. Š.L. 3-5, s.131 PDF
47Mayer, B., 1991.: Uspostava kriterija za šumskoproizvodno vrednovanje površina Varaždinskih podravskih šuma oštećenih izgradnjom hidroelektrana. Radovi, Vol. 26, br. 2, SIJ, s. 255-266.
48Branimir Mayer, 1992: Šumska tla Republike Hrvatske pri kraju XX. stoljeća. Šume u Hrvatskoj, s. 19
49Komlenović, N., Rastovski, P., Mayer, B., 1992.: Suzbijanje erozije na flisu Istre uzgojem alepskog bora (P. halepensis Mili., ) i brnistre (Spartium junćeum L. ^. Radovi, Vol. 27, br. l, SIJ, s. 5-14.
50Mayer, B., 1992.: Šumska tla Republike Hrvatske pri kraju XX stoljeća. šume u Hrvatskoj. Šum. fakultet Zagreb - JP "HŠ", Zagreb, s. 19-32.
51Mayer, B., Jalusić, B., 1992.: Freatofil-ne šumske vrste ugrožene padom razine podzemne vode u okolini hidroelektrane "Varaždin". Radovi, Vol. 27, br. l, SIJ, s. 43-53.
52Mayer, B., 1992.: Naplavine Ormoskog akumulaćijskog jezera - teret budućnosti. Radovi, Vol. 27, br. 2, SIJ, s. 123-132.
53Vidacek, S., Hacz, Z., Bašić, F. (Coordi-nators) and Cooperation and Contribution: Bogunović, M., Bićanić, V., Grbavac, V., Jelić-Mlick, V., Mayer, B., Mikulić, N., Novak, N., Saler, A., Vranković, A., Vancina, F., 1993.: The State Current Activities and Future Plans for Soil Monitoring Svstem in Croatia. Workshop presentation on Harmonization of Soil Conservation Monitoring Sjstems, September 14-17, 1993, Bu-dapest, s. 1-10.
54Komlenović, N., Rastovski, P, Mayer, B., 1993.: Sanierung Flvsćherosion Istriens durćh Anbauen von Alepokiefer und Be-senginster. Bodenerosion und Strukturve-randerung (ur. Gruber Alois), Expertenta-gung der gemeinsamen Arbeitsgruppe Bo-denschutz, Alpen-Adria, Zagreb, 07. 10. 1992 - 08. 10. 1992., Mlinchen, s. 76-83.
55Mayer, B., Komlenović, N., Rastovski, P., 1993.: Ergebnise der untersućhungen der Sćhwermetalle (Pb, Zn, Ću) in den Auenwaldern Nord-kroatiens. Stoffbelas-tung des Bodens. Expertentagung der gemeinsamen Arbeitsgruppe Bodenschutz, AHGE-ALP, 11-12. 11. 1993., Linz, s. 97-107.
56Mayer, B., Busić, G., 1993.: Hidrope-doloska istraživanja kao potpora izboru vrsta šumskog drveća za pošumljivanje plavljene zavale krskog polja Mali Lug u Oorskom kotaru. Radovi, Vol. 28, br. 1-2, SIJ, s. 157-169.
57Mayer, B., 1993.: Proces osnivanja šumskog hidropedoloskog informacijskog sustava (SHPIS) na osnovi monitoringa podzemnih i površinskih voda u Kupcini, Varoskom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Radovi, Vol. 28, br. 1-2, SIJ, s. 171-184.
58Mayer, B., 1993.: Međunarodna konferencija Hydro-OIS 93. Hrvatske vode, br. l, Zagreb, s. 205-206.
59Mayer, B., 1994.: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne vode, oborina i defoli-jaćije na sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i sušenja hrasta lužnjaka (Quer-cus robur L. ^ u Varoskom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu. Radovi, Vol. 29, br. l, SIJ, s. 83-102.
60Mayer, B., Busić, G., 1994.: Detaljna pe-doekoloska karta šumsko-gospodarske jedinice "Varaždinske podravske šume" sa stanjem dvadeset godina nakon izgradnje HC Varaždin. Radovi, Vol. 29, br. 2, SIJ, s. 161-170.
61Mayer, B., Komlenović, N., Rastovski, P., 1994.: Teški metali (Pb, Zn, Zu) u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske. Metali u hrani i okolišu. Znanstveni skup Hrvatskoga farmaceutskoga društva 1. -3. VI. 1994., Zbornik radova, Stubičke Toplice, s. 233-236.
62Mayer, B., 1995.: Influence of Oround Water Time Series on Ctrowth of Common Oak in Northwestern Croatia. XX IUFRO World Congress, Poster Abstract, Division l (33): 22-23, Tampere, Finland.
63Mayer, B., 1995.: Soil Cover Structure on Dolomites of Samobor and Žumberak Hiels. Acta Botanica 54, Zagreb.
64Komlenović, N., Mayer, B., 1995.: Uspijevanje mladih borovih kultura osnovanih na kamenjari otoka Paga. Radovi 30 (1), SIJ, s. 23-26.
65Mayer, B., 1995.; Podzemne i površinske vode u nizinskoj šumi Turopoljski lug u razdoblju 1989. -1993. godine. Radovi 30 (1), SIJ, s. 47-73.
66Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. I. hrvatska konferencija o vodama, Zbornik radova, Knj. 2, Dubrovnik, s. 189-197.
67Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih i površinskih voda za nizinske šume Hrvatske. Š.L. 11-12, s.383 pdf
68Branimir Mayer, 1996: Hidrološka problematika osobito s gledišta površinskog dijela krovine. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 55
69Mayer, B., Lukić, N., Busić, G., 1996.: Utjecaj kolebanja podzemnih i površinskih voda na promjenljivost širine godova i sušenja hrasta lužnjaka (Quercus robur ii. ) u Varoskom lugu, Česmi i Bolcanskom lugu. HŠD: Zaštita šuma i pridobivanje drva, Knj. 2, Zagreb 191-210.
70Mayer, B., Ocvirek, M., Perić, Z., 1996.: Bibliografija 1986-1995, SU, s. 1-177.
71Mayer, B.: 1996.: Hidropedoloski odnosi na području nizinskih šuma Pokupskog bazena. Radovi 31 (1-2), SIJ, s. 37-89.
72Mayer, B., 1996.: Hidioloska problematika osobito s gledišta površinskog dijela krovine. Monografija Hrast lužnjak (Quercus robur L. ) u Hrvatskoj, Zagreb, s. 55-71.
73Mayer, B., Busić, G., 1996.: Problemi utvrđivanja pedoekoloskih šumskoproiz-vodnih kategorija na aluvijalnim tlima srednje i istočne Podravine. HŠD: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Knj. 1., Zagreb, s. 313-326.
74Mayer, B., 1996: Kroz "Reagiranja" do bolje suradnje vodoprivrede i šumarstva. Š.L. 7-8, s.349 PDF
75UNAPREĐENJE PROIZVODNJE BIOMASE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Šumarski institut Jastrebarsko, ZAGREB 1996. BIB
76Mayer, B., Busić, G., 1997.: Informacija o uspostavi hidropedoloskog sustava Hrvatskih šuma". Savjetovanje, 4. sjednica HZ Podunavskih zemalja Zaštita tla", Osijek.
77Martinović, J., Vranković, A., Mayer, B., Dolenec, S., 1997.: Novi poticaji poznavanju kakvoće hrvatskih tala. Savjetovanje 4. sjednica HZ Podunavskih zemalja "Zaštita tla" Osijek.
78Perić, Z., Mayer, B., 1997.: Utjecaj mi-krostanista na uspijevanje i urod sjemena europskog ariša. Radovi 32 (1), SIJ, s. 43-53.
79Mayer, B., 1997: "Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava", Znanstvena knjiga l. Š.L. 1-2, s.61 PDF
80Mayer, B., 1997: Radovi, Volumen 31, broj 1-2, 1996.. Š.L. 1-2, s.64 PDF
81Mayer, B., Novosel. D., Busić, G., 1997.: Teške kovine u sedimentima vodne akumulacije hidroelektrane Dubrava i šumskom fluvisolu uz akumulaciju. Radovi 32 (1), SIJ, s. 97-105.
82Mayer, B., Novosel, D., Busić, G., 1997.: Opterećenost šumskih aluvijalnih tala i sedimenata vodnih akumulacija teškim kovinama u Varaždinskoj Podravini. VI. kongres biologa Hrvatske, Zbornik sažetaka, Zagreb, s. 385-386.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

     LITERATURA

 *** Povijest šum. Hrvatske 1846-1976., s. 53, 55, 417.
 *** ŠL 1-2/95., s. 56.
 *** ŠIB, 1996., s. 23, 24, 25, 26, 33, 34-38, 54, 55, 67.
 *** ŠIM, s. 32, 43, 50, 52, 54, 91, 116, 118, 122, 149, 153-155, 157, 170, 178.
 *** HŠD 1846-1996., s. 377, 398, 441.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, s. 517, 525, 552.
 Maričević, I.: Kazalo autora i struktura sadržaja Šum. lista 1976-1995. ŠL 3-4, 1997., s. 186.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 GRAČAN, Joso: Ante Krstinić, Nikola Komlenović, Branimir Mayer, Petar Rastovski, Zlatko Perić i Goran Bušić - skupna komemoracija i ispraćaj u Jastrebarskom, ŠL 1-2/1998, s.105 PDF
 ORLIĆ, Stevo: Dr. sc. Branimir Mayer (4. 1. 1938. - 10. 2. 1998.)., ŠL 1-2/1998, s.118 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM