HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID10541
ime M., Josip
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10541)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

apsolvirao1954.
diplomirao30. 7. 1955.
dodatne listeautori u bazama HŠD

 Sin Aleksandra i Marije r. Balogh. Hrvat, rimokatoličke vjere. Potječe iz trgovačke obitelji. Osnovnu školu završio je u Ivanovcu kod Čakovca 1935., a gimnaziju je pohađao u Varaždinu, Szekesfehervaru (Mađarska) i Zagrebu. Maturirao je na III. realnoj gimnaziji u Zagrebu 1945. godine.
 Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Šopronu (Mađarska). Poslije trećeg semestra napušta studij zbog odlaska u mađarsku vojsku, ali nakon tri mjeseca prelazi u partizansku jedinicu.
 Poslije rata (1945. ) ponovno polaže maturu na III. realnoj gimnaziji i upisuje se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Zbog teškog materijalnog stanja roditelja sam se uzdržava. Upoznavši na vlastitoj koži sve mane tadašnjeg poretka, odlazi - kao apsolvent - sa suprugom učiteljicom u Gorski kotar ne diplomiravši.
 Ipak, diplomira 30.7.1955. i upošljava se u Šumariji Fužine uz upravitelja dipl. ing. D. Böhma. Kao mladi stručnjak, posebno se bavi iznalaženjem stimulativnih uvjeta rada šumskih radnika, šumsko-uzgojnim radovima te pohađa specijalizaciju, u Urbanističkom instututu Hrvatske, iz uređenja pejzaža i u zagrebačkim park-šumama.
 Početkom ljeta 1958. postavljen je za upravitelja Šumarije Mrkopalj, ali početkom jeseni, na poziv ministra šumarstva, odlazi na Plitvička jezera. Tada je položio i stručni ispit iz pejzažne djelatnosti s odličnim uspjehom.
 U 33 godine rada u NP Plitvička jezera, ing. Josip Movčan definira svoj odnos i stavove prema pojedinim ključnim problemima u NP i to:
 - U okviru prirodne baštine, biodinamički proces tvorbe sedrenih tvorevina smatra temeljnim fenomenom parka, kojeg uokviruje kompleks prirodnih šuma i tradicionalno njegovanih travnjaka, kakvi u srednjoj Europi na takvom prostranstvu vise ne postoje. Sva tri fenomena smatra ugroženim i zahtjevnim specijalne brige i umjesne stručne intervencije.
 - Kontinuirano je suorganizator i stručni suradnik Prostornog plana sa temama zaštite prirode, uređenja pejzaža, prometno - razvojnoga koncepta, uređenja i dimenzioniranja sustava posjećivanja i pokretač izrade kvalitetne kartografije.
 - Kod izrade šumsko-uređajnih osnova bio je protiv "sječe na krugove" i tzv. neophodnosti trajnih ljudskih intervencija u šumama NP Plitvička jezera. Sanitarnu sječu u NP smatrao je nepoželjnom, jer uklanja stara stabla koja svojim odumiranjem predstavljaju izvor života milijunima organizama. Jedino opravdanim smatrao je korekturne zahvate degradiranih šumskih površina.
 - Smatrao je potrebitim izradu osnove uređenja pejsaža i njegovanja travnjaka, s posebnim osvrtom na ekološki temeljeno uređenje kontaktnih površina travnjaka prema šumi.
 - U prometnom konceptu zalagao se za izdvajanje javnih prometnica izvan područja parka, izgradnju specijalnog sustava zaštitnih i sa pejsažom usklađenih pješačkih prometnica, kao i za uspostavu organiziranog prijevoza posjetitelja NP na kopnu i vodi, po čemu su mnoga njegova rješenja postala poznata u svjetskim stručnim krugovima.
 Nosilac je koncepta suvremeno organiziranog "sustava posjećivanja", koji razvija na Plitvičkim jezerima. Taj sustav, osim zaštitne, prometne i estetske komponente, nosi u sebi čimbenik moguće kontrole i dimenzioniranja dopuštenog broja posjetitelja kao i ekonomske valorizacije rente atraktivnosti i položajne vrijednosti NP, kao i rente koja proizlazi iz stupnja kvalitete organizacije posjećivanja.
 Nosilac je izrade investicijskoga programa zaštite parkovne i komunalno-tehničke infrastrukture koji su tek pred rat ozbiljno shvatile tadašnje republičke vlasti.
 Njegov odnos prema procesu integracije sa turističko-hotelijerskom djelatnosti donekle je specifičan, jer smatra da je integracija nužna u procesu akcijskoga djelovanja na poduhvatima od zajedničkog interesa, ali nepoželjna kao fizička integracija. Zalaže se da NP ima potpunu samostalnost. Politički nametnuta integracija prisilila je upravitelja Böhma da ode u Republički zavod za zaštitu prirode, a dipl. ing. J. Movčan ostaje braniti NP od orijentacije na hotelijerstvo i ugostiteljstvo.
 Trajno se zalaže za aktivnu i kreativnu zaštitu koja služi dobrobiti zaštićenog prostora, ali i čovjeka, vezanog za život sa tim prostorom.
 Energično se opire motoriziranom turizmu u NP, kreira svoje "mostice", početne zamisli elektrobrodova i panoramskih vlakova i radi na preseljenju turističkih sadržaja preko Korane. Akademik prof. dr. sc. Ivo Pevalek podržavao je njegova nastojanja.
 Dipl. ing. Josip Movčan isto tako intenzivno sudjeluje u međunarodnim zbivanjima: dva puta je organizator Europske konferencije nacionalnih parkova na Plitvičkim jezerima; u tri mandata član
 je predsjedništva Europske federacije nacionalnih parkova, jednom i potpredsjednik; u dva je mandata član Svjetske komisije za nacionalne parkove (CNPPA-IUCN).
 Na svim europskim i svjetskim susretima zalaže se za "prirodi bliski turizam" u obliku organiziranog sustava posjećivanja. Na svjetskom kongresu u Bali-u izlažu njegov referat i tiska ga Royal swedish academv of science u Ambiu. I na simpoziju Alpen-Adria u Heili genblutu (1988. ) ima glavni referat. Aktivan je i na mnogim domaćim susretima i stručnim seminarima.
 U NP svo vrijeme do progonstva i umirovljenja (1991. ) snosi dužnost prvog čovjeka zaštite i uređenja.
 Odlaskom u mirovinu dipl. ing. Josip Movčan nije prestao biti aktivan. Svoju životnu temu: "Organizirani sustav posjećivanja prirodne i kulturne baštine", kao kompleks uzajamno povezane zaštite, istraživanja i uređenja prostora sa mogućom turističkom valorizacijom nastavlja i dalje - od 1992. do 1994. u NP Hohe Tauern u Austriji, a nakog toga se vraća domaćem tlu, djelujući putem stručnog tiska, a zatim u svojoj rodnoj Županiji međimurskoj.
 Kao zapažena ličnost u svijetu nacionalnih parkova, primio je slijedeća međunarodna priznanja: - Van - Tienhovenovu europsku nagradu (Bonn 1983. ); Fred M. Pa-ckard International parks merit Award, od Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN (Morges, Švicarska 1987. ); Global 500 (Rio de Janeiro 1992. ); Primula d´ oro (Uo-mo & Natura Napoli, Italia 1995. ).
 U zemlji primio je godišnju Hrvatsku turističku nagradu "Antun Štifančić" - 1994. (Zagreb 1995. ).

1Utjecaj sadašnjosti, vrednovanje i međusobni odnosi prostora Nacionalnog parka Plitvička jezera. Plitvička jezera, Čovjek i priroda, Zadružna štampa, Zagreb 1974., s. 209-233.
2Movčan, J., 1974: Mjesto i značenje nacionalnih i prirodnih parkova u zaštiti čovjekove okoline.. Š.L. 12, s.535 PDF
3Development and Economics in Plitvice Nationalpark. Boyal Swedish Acade-mi of science, Ambio 1982., s. 282-285.
4Plitvička jezera - Nacionalni park -Svjetska prirodna baština, (u suradnji). GZH 1985., s. 5-8 i 29-51.
5Movčan, J., 1985: Struktura i zadaci uprava nacionalnih parkova. Š.L. 11-12, s.567 PDF
6Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera, (sa suradnicima). Urbanistički institut Hrvatske i NP Plitvice 1986., (50% teksta).
7Biebelrither-Schreiber: Die National parke Europas (J. MovCan: Die National-parke Jugoslawiens). Pronatur, Frankfurt-Munchen 1989., s. 155-166.
8Orossglockner Hochalpenstrassen - Daš neue Verkers und Besucher Transport Sy-stem, (und Mitarbeiter). Salzburg 1993., 85 dvostrukih stranica (A-3) + grafički i kartografski prilozi.
9Nationalpark Hohe Tauern, (und Mit arbeiter). Salzburger Anteil - Manage-mentplan, Salzburg 1994., 55 dvostrukih stranica (A-3) + grafički i kartografski prikazi.
10Nacionalni parkovi - Ishodišta prometnog koncepta posjećivanja prirodne i kulturne baštine Hrvatske. Turizam 11-12, Zagreb 1994., s. 193-202.
11Vizija razvoja turizma i ekološke stabilizacije Međimurja. Turizam 1-2, Zagreb 1995., s. 15-21.
12Mogućnosti organizacije sustava posjećivanja Županije karlovačke, (Za studiju razvoja turizma). Institut za turizam 1996., s. 1-36
13Sustav posjećivanja u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Sustavi ko-risCenja NP i parkova prirode. ECOPLAN d. o. o. i grupa suautora, Zagreb 1996., s. 27-54.
14Županija međimurska - Projekt "Međimurje malo, (Studija ekološki usklađenog razvoja turizma). Čakovec 1997., s. 1-44 dvostruke str. (A-3) + kartografski prilozi.
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 *** ŠN, s. 363.
 *** Povijest šum. Hrvatske 1846-1976., s. 418.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM