| | Sin Danijela i Slavice r. Radulec. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1970., a II. gimnaziju "Braca Ribar" 1974. g. | |
| | Studirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i diplomirao 1979. Tema diplomskog rada bila je "Šcitarjevo - povijesno-kulturne i pejzažne osobitosti te mogućnosti prostorno-urbanističkog razvoja". | |
| | Od 1980. do 1987. g. radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u Zavodu za urbanizam, najprije kao stručni suradnik, kasnije kao pomoćni projektant, a cijelo vrijeme i kao honorarni asistent na kolegijima Katedre za urbanizam. | |
| | Godine 1983. upisao je poslijediplomski studij Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata na zajedničkom poslijediplomskom studiju Šumarskog i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je magistrirao 26.12.1986. godine radom pod naslovom "Prilog istraživanju vrtova i perivoja uz dvorce Hrvatskog zagorja". | |
| | Od 29.4.1987. asistent je na Katedri za urbanizam Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu na kolegijima osnove urbanizma, urbanističko planiranje I-IV i integralni rad. | |
| | Disertaciju pod naslovom "Istraživanje metodologije obnove povijesnih perivoja" obranio je 16.1.1989. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pa je 5.3.1990. izabran za docenta na tom fakultetu za kolegij vrtovi i parkovi, (od škol. g. 1994.-95. vrtna umjetnost) znanstveno - nastavnog područja arhitektura i urbanizam. | |
| | Od škol. g. 1994.-95. predaje kolegij urbanizam III u sedmom semestru Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu. | |
| | Od 1995. izvanredni je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i predaje kolegije vrtna umjetnost II i urbanizam III, (povijest urbanizma do 20. stoljeća), urbanističko planiranje I-IV. Mentor je za integralne radove i diplomske radove studenata. | |
| | Od 1989. g. predaje na poslijediplomskom studiju Šumarskog i Arhitektonskoga fakulteta "Oblikovanje prirodnih i parkovnih rekreacijskih objekata" povijest likovnih umjetnosti i pejzažnog oblikovanja. | |
| | Dr. sc. M. Obad Šćitaroci autor je tri knjige koje su plod rada na znanstvenim projektima, a jedna od njih je sveučilišni udžbenik. Knjiga "Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja" iz 1991. g. prevedena je na engleski i njemački jezik, doživjela je po dva izdanja u tri jezične verzije (ukupna dosadašnja naklada je 17. 500 primjeraka) i nalazi se u mnogim nacionalnim, sveučilišnim i kraljevskim bibliotekama svijeta. | |
| | Prof. dr. sc. M. Obad Šćitaroci bio je koordinator jednoga međunarodnoga znanstvenoga projekta, nositelj je znanstveno - istraživačkih tema iz područja vrtne i pejzažne arhitekture i aktivni istraživač u navedenom području. Objavio je 35 znanstvenih radova od čega je pet publicirano u inozemstvu. | |
| | Sudjelovao je na jedanaest međunarodnih i tri domaća znanstvena skupa: Vicenza (1984. ), Rim (1986. ), Udine (1987., 1988. ), Firenze, Monza i Madrid (1993. ), Shangai (1994. ), Venezia i Messina (1996. ), Beč (1997. ). | |
| | Predavao je na sveučilištima u Madridu i Tenerifima, u Beču i Palmanovi. Autor je ili koautor velikoga broja stručnih projekata među kojima ima najviše projekata vrtne, parkovne i pejsažne arhitekture, te urbanističkih i prostornih planova. | |
| | Mnogobrojnim javnim nastupima, osobito na radiju i televiziji, pridonio je popularizaciji vrtne i parkovne arhitekture te njenoj zaštiti kao kulturnog nasljeđa. Velik broj je napisa u časopisima i periodičnom i dnevnom tisku u zemlji i inozemstvu o knjigama prof. dra Mladena Šćitarocija. | |
| | Član je Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatskog udruženja pejsažnih arhitekata. | |
| | Odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. sc. Franje Tuđmana od 21.1.1994. dodijeljena je dr. sc. M. Obadu Šćitarociju Spomenica domovinskog rata 1990.-1992. godine. | |
RADOVI |
| 1 | Obad-Šćitaroci, M., 1988: PERIVOJ LIPIK, povijesni pregled, valorizacija i obnova. Š.L. 1-2, s.37
PDF | |
| 2 | Perivoji i dvorci Hrvatskoga Zagorja. Školska knjiga, Zagreb, 1. i 2. izdanje 1989, 3. izdanje 1990., s. 1-168.
| |
| 3 | Dvorci i perivoji Hrvatskoga Zagorja. Školska knjiga Zagreb, 1. izdanje 1991., 2. izdanje 1993., s. 1-364.
| |
| 4 | Schlösser und Gärten des Kroatischen zagorje, (prijevod sa hrvatskoga). Školska knjiga Zagreb, 1. izdanje 1991., 2. izdanje 1994., s. 1-336.
| |
| 5 | Castles, manors and gardens of Croatian Zagorje, (prijevod sa hrvatskoga). Školska knjiga Zagreb, 1. izdanje 1992, 2. izdanje 1993., 3. izdanje 1996., s. 1-336.
| |
| 6 | Hrvatska parkovna baština - zaštita i obnova. Školska knjiga 1992., s. 1-216.
| |
| 7 | Maksimir: A romantic episcopal park in Zagreb - Croatia, (Maksimir - romantičarski biskupski perivoj u Zagrebu). "Journal of garden history" (London-Washing-ton: Taylor and Francis), Vol. 14, br. 2, 1994., s. 119-132.
| |
| 8 | The renaissance gardens of the Dubrovnik area, Croatia, (Renesansni vrtovi dubrovačkog područja). Garden history (London), Vol. 24, br. 2, 1996., s. 184-200.
| |
nedeterminirano: |
| 9 | NAJVAŽNIJI RADOVI
| |
| 10 | a) Knjige
| |
| 11 | b) Znanstveni članci u inozemnim Časopisima
| |
| | -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
LITERATURA |
| | Maričević, L: Kazalo autora i struktura sadržaja Šum. lista 1976-1995. ŠL 3-4, 1997., s. 187. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
