HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10765
ime P., Karmelo
zvanje
zanimanje     
mr. sc., dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10765)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

apsolvirao1963.
diplomirao28. 4. 1964.
magistrirao17. 9. 1974.Šumarski fakultet u Zagrebu



 Sin Stjepana, dipl. ing. agronomije, i majke Katice r. Gadže., po zanimanju učiteljice. Hrvat, rimokatolik. Školovao se u Imotskom, u Dalmatinskoj zagori: pučku školu završio je 1950., a gimnaziju, u trajanju osam godina, 1958.
 Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je 28.4.1964. na ŠG odjelu.
 Nakon završetka studija i odsluženoga vojnog roka, zapošljava se početkom rujna 1965. u Šumarskoj školi Delnice, gdje predaje predmete: meteorologija, geodezija, građevinarstvo i komunikacije; na Drvno-industrijskoj školi u Delnicama predaje istodobno matematiku i nacrtnu geometriju.
 Početkom srpnja 1966. dolazi u NP "Mljet" za upravitelja, gdje radi na poslovima zaštite šuma, melioracijama (unutar i izvan parka), doznakama u sastojinama u parku i izvan njega, uzgojnom odstrelu jelena aksisa i lopatara i dr.
 U ožujku 1967. položio je stručni ispit u Zagrebu pri Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije Hrvatske, a u travnju iste godine zaposlio se u ŠG Delnice, Šumarija Crni Lug, na mjestu referenta za uzgoj, zaštitu šuma i lov. Osim redovnih poslova na šumariji vodio je terenske taksacijske radove za izradu osnove gospodarenja GJ >Crni lug<, druge po redu tipološke osnove koju je izradio Institut za tipologiju šuma u Zagrebu.
 Kako mu nije bilo dopušteno da iz rada studira poslijediplomski studij, u listopadu 1969. prekida radni odnos i upisuje se na taj studij iz znanstvenoga područja uređivanje šuma na ŠF u Zagrebu. Istodobno honorarno predaje na Srednjoj šumarskoj školi u Delnicama.
 Koncem svibnja 1970. ponovno ga primaju u radni odnos u ŠG Delnice u Šumariji Ravna gora, na mjestu referenta za uzgoj, zaštitu šuma i lov, gdje veći dio vremena provodi i na projektiranju šumskih cesta i građevina i na njihovu izvođenju.
 Početkom 1971. prelazi u Zajedničke službe, Odjel za uzgoj, na mjesto referenta za uređivanje šuma, gdje uz ostalo počinje formirati taksaciju u tom gospodarstvu. Nakon sto mu nisu bile prihvaćene dvije teme za magistarski rad, treća tema "Rast i prirast jelovih kultura na gospodarskoj jedinici Čedanj" mu je odobrena i magistrirao je 17.9.1974. godine.
 Početkom prosinca 1979. dolazi u Šumarski institut Jastrebarsko, u Odjel za sjemenarstvo u Rijeci, za voditelja laboratorija za ispitivanje kvalitete šumskoga sjemena i za suradnika za uređivanje šuma posebne namjene - priznate sjemenske sastojine. Početkom srpnja 1982. postavljen je za rukovoditelja tog odjela i na tom mjestu radi i 1997. Sredinom 1991. odsjek se preseljava iz Rijeke u skučeni prostor u Jastrebarsko.
 U Šumarskom institutu obnaša dvije vrste poslova: znanstvenoistraživačke i stručne poslove za Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Istražuje problematiku rajonizacije sastojina na šumsko-sjemenske rajone, zatim istražuje utjecaj umiranja šuma na plodonošenje značajnijih autohtonih vrsta drveća, očuvanje genofonda, izbor i bonitiranje priznatih sjemenskih sastojina te nove metode analiza šumskoga sjemena.
 U okviru stručne službe za Ministarstvo izrađuje programe gospodarenja za priznate sjemenske sastojine, obavlja stručnu i zdravstvenu kontrolu u tim sastojinama, nadzor nad sakupljanjem šumskoga sjemena, doradom i uporabom u odgovarajućem rajonu (provenijencija), te radi na izdavanju za sve navedene faze poslova zakonom propisanu dokumentaciju vlasnicima - korisnicima priznatih i izabranih sjemenskih sastojina. Također sudjeluje u kreiranju zakonskih i drugih akata iz toga područja; učestvuje na sjednicama Republičke komisije za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo i na drugim poslovima koje zatraži Ministarstvo.
 Od 1982. voditelj je četiri istraživačka zadatka. Od 1986. "stopljena" su ta četiri zadatka u jedan, a 1993. komisija za Znanstveno-istraživački rad "Hrvatskih šuma" smijenila ga je sa mjesta voditelja zadatka.
 Mr. sc. Karmelo Poštenjak sudjelovao je u tijeku svog radnog vijeka na velikom broju stručnih skupova i savjetovanja: Savjetovanje srednjih šumarskih škola (Kraljevo 1966. ); Savjetovanje Bi Jastrebarsko (Stubičke Toplice 1984. i 1993, Jastrebarsko 1988. ); Simpozij o šumarskom sjemenarstvu (Sarajevo 1988. ); Savjetovanje Šumarskoga fakulteta (Brijuni 1987. ); Savjetovanje u povodu 40. obljetnice NP "Risnjak" (Crni Lug 1992. ); znanstveni skup "Uloga znanosti u održivom razvoju" (Zagreb 1993. ); Savjetovanje radne grupe IUFRO P 3. 04-00 "Smallscale Forestry" (Krakow, Poljska 1994. ); Savjetovanje u povodu proslave 35. obljetnice NP Paklenica (Starigrad-Paklenica 1994. ); Savjetovanje o prirodnim značajkama i valorizaciji otoka Mljeta (Mljet 1995. ); Savjetovanje o prirodoslovnim istraživanjima Riječkog područja (Rijeka 1996. ); Savjetovanje o hrastovima IUFRO Group P1. 06, (Freiburg 1997. ). Sudjelovao je i na XVIII IUFRO World Congress (Ljubljana 1986. ); Kongresu "Prirodoslovna istraživanja Blokovskog područja" (Makarska 1993. ); III. Međunarodnom kongresu o puhovima (Mošćenička Draga 1996. ); 4. "ISTA" kongres o testiranju sjemena (Budimpešta 1996. ); Simpozij o šumskom sjemenarstvu pri UNEC i FAO (Opočno 1995. ) i Kongres hrvatskih biologa (Pula 1994., Opatija 1997. ).
 Bio je i na stručnoj ekskurziji inženjera ŠG Delnice u ČSSR 1971. godine i na Međudržavnoj institutskoj razmjeni stručnjaka Bi Jastrebarsko i Bi iz Zwolena (ČSSR 1988. ).
 Rezultate znanstveno - istraživačkog i stručnog rada prezentirao je u tridesetak radova, referata i postera. Osim toga, od 1972. do 1993. izradio je 10 osnova gospodarenja za državne šume (l za NP "Risnjak"), 2 programa gospodarenja za privatne šume, 7 lovnogospodarskih osnova te od 1980. do 1997. godine 390 programa gospodarenja za priznate sjemenske sastojine u Hrvatskoj.
 Član je DIT šumarstva Hrvatske, odnosno HŠD.

1K. Poštenjak, 1975: Rast i prirast jelovih kultura u gosp. j. Čedanj. Š.L. 4-6, s.174 PDF
2Poštenjak, K., 1983: Prilog poznavanju nalazišta Lactarius seminsanguifluus Heim et Leclair na jugoistočnim padinama Naconalnog parka »Risnjak«. Š.L. 9-10, s.421 PDF
3Poštenjak, K., 1984.: Izbor i bonitiranje šumskih sastojina te njihova genetska melioracija. Radovi 2, Izv. izd., ŠIJ, s. 27-34.
4Gradečki, M., Poštenjak, K., 1986.: Ac-knowledged seed stands SR Croatia. Congress Report - Proceedings of Division 2, Poster no. 225, IUFRO XVIII World Congress, Ljubljana.
5Gradečki M., Poštenjak, K., 1986.: De-velopment of the forest seed husbandrv in SR Croatia. Congress Report - Volonters paper of Division 2 XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana.
6Gradečki, M., Poštenjak, K., 1986.: Con-tribution to the knowledge of the štand s structure in the N. P. "Risnjak" (previous report). Congress Heport-Volonters paper of Division 4 XVIII IUFRO World Congress, Ljubljana.
7Karmelo Poštenjak, Marija Gradečki, 1987: Uređivanje priznatih sjemenskih sastojina u SR Hrvatskoj. GŠP vol. P3 s. 237
8Gradečki, M., Poštenjak, K., 1987.: Ure-đivanje priznatih sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Glas za šum. pokuse, pos. izd. 3, Zagreb, s. 237-242.
9Gradečki, M., Poštenjak, K., 1988.: Problematika proizvodnje šumskog sjemena zadnjih nekoliko godina u SR Hrvatskoj. Radovi 7, ŠIJ, s. 57-68.
10Gradečki, M., Poštenjak, K., 1988.: Šumsko sjeme i njegova upotreba zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Radovi 7, ŠIJ, s. 69-80.
11Borzan, Z., Gradečki, M., Poštenjak, K., 1990.: Evaluation of English oak acorn viabilitv by x-ray method. Proceedings Division 2 XIX IUFRO World Congress, Montreal 487.
12Borzan, Z., Gradečki, M., Poštenjak, K., 1990.: Procjena klijavosti lužnjakova žira rendgenografskom metodom. Radovi 25, ŠIJ, s. 239-260.
13Gradečki, M., Poštenjak, K., Regent, B., 1990: Osnivanje, rad i razvoj organiziranog šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj u razdoblju od trideset godina (1959 — 1989.). Š.L. 6-8, s.295 PDF
14Bertović, S., Gradečki, M., Poštenjak, K., 1991.: Batna pustošenja u hrvatskim šumama. Radovi 26, ŠIJ, s. 139-140.
15Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V., 1992.: Some phenotvpic characteris-tica of English oak registered stands in Croatia. Proceedings Centennial IUFRO, Berlin-Eberswalde, p. 372.
16Gradečki, M., Poštenjak, K., 1993.: Šumsko sjeme - osnovni činilac obnove šuma. Znanstveni skup "Uloga znanosti u održivom razvoju", Zbornik sažetaka, Zagreb.
17Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V. 1993.: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hrvatskoj. Radovi, 28, (1-2), ŠIJ, s. 37-54.
18Gradečki, M., Krejči, V., Lindić, V., Poštenjak, K., Vrbek, B., 1993.: Ekolosko-gos-podarske i neke druge osobine jele sa Bio-kova. Knjiga sažetaka priopćenja, s. 71, Makarska.
19Gradečki, M., Poštenjak, K., 1993.: Utjecaj gospodarskih prilika na šumske sastojine Šumarije Imotski. Knjiga sažeta pri-opCenja, s. 76, Makarska.
20Littvav, T., Gradečki, M., Poštenjak, K., Papeš, D., 1993.: Prikaz programa i prvih rezultata istraživanja plodonosenja hrasta lužnjaka (Quercus robur ii. ) u različitim stupnjevima oštećenja krošnje. Radovi, 28, (1-2) ŠIJ s. 289-297.
21Poštenjak, K., 1993: BORIS REGENT, dipl. inž. šum.. Š.L. 6-8, s.352 PDF
22Gradečki, M., Poštenjak, K., 1994.: Ekološko-gospodarski tipovi šuma Nacionalnog parka "Risnjak", (prethodno priopćenje). Zbornik radova 40 godina nacionalnog parka Risnjak 1953-1993., Crni lug, s. 34-46.
23Gradečki, M., Pelcer, Z., Poštenjak, K., 1994.: Ekološko - gospodarski tipovi šuma Nacionalnog parka Paklenica sa posebnim osvrtom na šume crnog bora (Pinus nigra A. rn. ) i obnovu šuma na kršu. Paklenicki zbornik l, Starigrad-Paklenica, s. 109-118.
24Gradečki, M., Poštenjak, K., 1994.: Šumsko sjemenarstvo u Hrvatskoj i njegov značaj u obnovi šuma. Zbornik sažetaka priopćenja, Peti kongres biologa Hrvatske, Zagreb, s. 201.
25Gradečki, M., Poštenjak, K., 1995.: Forest seed production in Croatia. Poster on Workshop Forest seed collection, tret-ment and storage", OpoCno 1995, UN Eco-nomic Commission for Europe and FAO.
26Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V., 1995.: Relationsheep between crown "thinning" of fir and spruce an qualitative properties of seeds on the forest enterprise unit Delnice. Poster Abstract, IUFRO XX World Congress, Tampere, p. 55.
27Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec., V., 1995.; The impact of ownership on forests of municipalitv Čabar (Gorski kotar - Croatia). Proceedings of the meeting of Smallscale Forestry, IUFRO Group P3. 04-00, Freiburg, p. 179-198.
28Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V., 1995.: Belationsheep between crown "thinning" of fir spruce and qualitative properties of seeds on the forest enterprise unit Delnice. Abstract of invited papers, IUFRO XX World Congress, Tampere, p. 193.
29Poštenjak, K., Krznar, A., Dolenec, S., Vrbek, B., 1995.: Evaluating of forest on karst according to management objectives in district of Imotski. Voluntary papers, Division 3, IUFRO Group P3. 04-00, IUFRO World Congress, Tampere, p. 202-215.
30Gradečki, M., Poštenjak, K., 1995.: Autohtono nalazište pinja (Pinus pinea ii. ) i njegove kulture - priznate i izabrane sjemenske sastojine u Hrvatskoj. Zbornik radova simpozija Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Zagreb, s. 337-344.
31Gradečki, M., Poštenjak, K., 1996.: Jus-tifiability of using x-ray radiography for testing the quality of peduncled oak acorn. "4-th ISTA seminar on statistics in seed testing" Budapest 1996.
32Gradečki, M., Poštenjak, K., 1996.: Kvalitativna svojstva sjemena jele (Abies alba Mili., ) iz priznatih sjemenskih sastojina Hrvatske. Savjetovanje o prirodoslovnim istraživanjima riječkog područja, Rijeka 1996.
33Gradečki, M., Poštenjak, K., s. 1996.: Impact of dormice on forest seed produc-tion in the seed stands. III. International Conference on dormice, Mošćenička Draga, 1996.
34Krznar, A., Vuletić, D., Lindić, V., Vrbek, B., Križanec, H., Viličić, V., Krejči, V., Poštenjak, K., Benko, M., Gradečki, M., Littvav, T., 1996.: Vrednovanje šteta i gubitaka hrasta lužnjaka u ekolosko-gospo-darskom tipu II-O-10. Zaštita šuma i pridobivanje drva, knj. 2, HŠD, Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Zagreb, s. 381-386.
35Gradečki, M., Poštenjak, K., Hrasovec, B., 1997.: Početna istraživanja cvatnje i plodonosenja grupa poljskog brijesta (Ul-mus minor Mili., ) u istočnoj Hrvatskoj. Poster na 6. kongresu biologa Hrvatske, Opatija 1997.
36Gradečki, M., Poštenjak, K., Topolovec, V., 1997.: Natural reforestation of peduncled oak forests in Croatia "yesterday-today-tomorrow". Proceedings advances in research in intermediate oak stands, IUFRO Group P1. 06, Freiburg, 1997., p. 98-107.
37Karmelo Poštenjak, 2012: VILKO – VILIM UDVARDI (1918–2012). Š.L. 11-12, s.660 PDF
38Karmelo Poštenjak, 2016: Mr. sc. ANĐELKO ĆOSIĆ dipl. ing. šum. (1929–2014). Š.L. 1-2, s.104 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

 *** Povijest šum. Hrvatske 1846-1996., s. 418.
 *** ŠIM, s. 32, 61, 119, 159, 178.
 *** ŠL 1-2/95., s. 56.
 *** ŠIB, s. 2, 5, 12-14, 31, 51, 68.
 Maričević, L: Kazalo autora Šum. lista 1976-1995. ŠL 3-4, 1997., s. 188.
 *** HŠ br. 31., 1999., s. 22.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM