HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID10821
ime PARTAŠ, Ivan
zvanje
zanimanje     
ing. šumarstva, prof. uređivanja šuma
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10821)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen24. 3. 1862.Zagreb
umro26. 9. 1926.Zagreb



 Veliku realku završio je u Zagrebu 1879. Od 1879. do 1883. studirao je šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.
 God. 1883. imenovan je privremenim općinskim šumarom na području Zagrebačke Županije sa sjedištem u Samoboru. Državni ispit položio je 1885. u Zagrebu. Imenovan je kotarskim šumarom u Samoboru. Tadašnje uspješno pošumljavanje okolice Samobora (Anindol, Stražnik) može se pripisati dobrim dijelom i Ivanu Partašu. Danas su ti nasadi lijepe parkšume i zaštitna zelenila.
 Dne 12.3.1887. imenovan je asistentom za šumarsku struku na GŠU u Križevcima, gdje je 1892. imenovan pravim učiteljem. Naslov profesora mu je dodijeljen 1894.g. Na učilištu je stručne predmete uređivanje šuma, dendrometriju i računanje vrijednosti šuma prije Partaša predavao prof. D. Hlava, uglavnom enciklopedijski. Kad je Partaš preuzeo te predmete "unesao je u svoja predavanja iz tih predmeta novi duh Presslerove nauke o najvećoj zemljišnoj renti, koji je tada zavladao posvema na polju njemačkog šumskog gospodarstva", (Nenadić, Đ., 1926.), iako je izrazio i svoja neslaganja s Presslerom kao npr. u svezi problema ukamaćivanja (ŠL 1896.). Osim spomenutih stručnih predmeta predavao je i šumarsko uredovanje, lovstvo, narodno gospodarstvo, šumarsko kućanstvo, šumarsku zoologiju i opće šumarstvo, a održavao je šumarske i geodetske vježbe. Osim toga bio je predstojnik Zbirke za šum. taksaciju, lovstvo i čuvanje šuma, a upravljao je i zavodskom šumom i lovištem.
 Osim teoretskog znanja nastojao je učenicima pokazati u praksi primjenu šumarske znanosti, pa ih je vodio na ekskurzije u Njemačku, Austriju i Češku, gdje je šumarstvo tada bilo razvijenije nego u Hrvatskoj.
 U tom razdoblju prof. Ivan Partaš zalagao se za podizanje šumarske nastave na viši stupanj, odnosno na razinu sveučilišta po uzoru na obrazovanje šum. stručnjaka u Njemačkoj, jer je smatrao, kao i prof. Fran Kesterčanek, da intenzivnije i naprednije šumarstvo zahtijeva i veću stručnu spremu šumarskog osoblja. Taj svoj stav obrazložio je u članku "Kratki nacrt historijskog razvitka višje šumarske nastave i njezino sadašnje stanje" (ŠL 1897.). I razlozi političke prirode tražili su osnivanje šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu da bi se u upravu državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji mogli namjestiti domaći sinovi umjesto šumara Mađara. U lipnju 1897., po nalogu Zemaljske vlade prof. Ivan Partaš poduzima "poučno putovanje" u Njemačku u svrhu proučavanja ustrojstva tadašnjih šumarskih akademija, te je o organizaciji šum. nastave na Sveučilištu u Giessenu i šumarskim akademijama u Eberswaldu i Mšndenu objavio članak u Šumarskom listu (1897.).
 Takvim je pristupom dao značajan prilog nastojanjima Hrv.-slavonskog šum. društva, prof. Frana Kesterčaneka i banskog savjetnika dr. Ive Mallina, da se u sklopu Zagrebačkog sveučilišta otvori šum. akademija, što je 1898. godine i ostvareno.
 Rješenjem od 24.6.1899., uz pridržavanje naslova profesora, Ivan Partaš imenovan je učiteljem na novoj Šum. akademiji u Zagrebu, prislonjenoj na Mudroslovni fakultet Sveuč.
 Predavao je na trogodišnjem, a od 1907.-8. škol.g. na četvorogodišnjem šumarskom studiju. Zalaganjem prof. Ivana Partaša i Frana Kesterčaneka, Akademija je dobila 1908. samostalnost pri Mudroslovnom fakultetu. Obojicu možemo smatrati utemeljiteljima šumarske nastave na Akademiji i zaslužnima za razvoj hrvatske šumarske nastave. Njihova nastojanja za definitivnim uređenjem šumarske nastave u Hrvatskoj ostvarila su se 1919. u okviru Gospodarskošumarskog fakulteta Sveuč. u Zagrebu, zaslugom njihovih nasljednika prof. Đ. Nenadića, A. Petračića i A. Levakovića.
 Prvi pročelnik Šum. akademije 1907.-08. bio je Fran Kesterčanek, a 1908.-09. Ivan Partaš.
 Partaševa predavanja na akademiji iz uređivanja šuma (1900.-1910.) bila su suvremena, a također je unaprijedio i nastavu dendrometrije (1899.-1910.), te nastavu predmeta računanje vrijednosti šuma (1900.-1910.). Osim spomenutih predmeta predavao je uzgajanje šuma (1899.-1900.), uporabu šuma 1899.-1900.), upravu šuma (1900.-1911.), te povijest i literaturu šumarstva (1900.-1908.). Redovito je vodio slušatelje Akademije na tzv. male i velike stručne ekskurzije (Gorski kotar, Hrv. primorje, Istra, Lika, Dalmacija, Slavonija, Bosna) i objavio stručne prikaze tih ekskurzija u Šum. listu. Bio je i predstojnik Kabineta za šumsko-uređajnu skupinu predmeta (1900.-1910.) i upravitelj Šumarskog muzeja kao nastavnog objekta Akademije (1898.-1911.).
 Na Šumarskoj akademiji službovao je do 1911. god. kada je zbog bolesti premješten Šum. odjelu tadašnje hrvatske vlade i tu je ostao do kraja 1912., kada je umirovljen.
 Živeći u teškim materijalnim prilikama, umro je 1926. u Zagrebu, gdje je i sahranjen.
 Prof. Ivan Partaš bio je i lovac i lovni stručnjak. Objavio je nekoliko korisnih članaka iz lova u Lovačko-ribarskom vjesniku.
 Dugi niz godina bio je član ispitnog povjerenstva za polaganje državnih ispita za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva.
 Bio je urednik Šumarskoga lista i Lugarskoga vjesnika od 1899. do sredine 1905. godine, kada je zbog njegove bolesti uredništvo preuzeo Fran Kesterčanek. Surađivao je u Šum. listu (1884.-1910.), Vjesniku za gospodarstvo i šumarstvo Križevci (1888.-1890.) i Lovačko-ribarskom vjesniku (1894.-1898.). Posebnu vrijednost imaju njegovi članci u Šum. listu iz područja uređivanja šuma i šumarske nastave i znanosti.
 Kao dugogodišnji član Hrvat-sko-slavonskog šumarskoga društva (od 1884.) aktivno je sudjelovao u radu sjednica odbora i društvenih skupština, a neko vrijeme obnašao je i dužnost tajnika. Zaslužan je za procvat društva i unapređenje društvenih interesa. I otvaranje Šumarskog doma u Zagrebu (1898.) dobrim je dijelom zasluga prof. Ivana Partaša.

1Pitomi kesten. Vjesnik za gosp. i šumarstvo, Križevci 1888., s. 33-46.
2Omorika (Picea omorika Pančić). Ibid., 1888., s. 63-67.
3Prirast bora (Pinus sylvestris). Ibid., s. 165-176.
4Koje su težnje uređenja šumskog gospodarstva i kako je u tom pogledu sa šumama u Srednjoj Evropi. Ibid., 1890., s. 127-142, 191-193.
5Šumske štete od gusjenica i porez na šume. Ibid., 1890., s. 178-180.
6Piše Ivan Partaš, 1892: II. O razvitku i stanju šumarske nauke i literature u Hrvatskoj.. Š.L. 2, s.59 PDF
7Jarebica ili lještarka gluha. LRV 1894., III, 8, s. 113-116.
8O lovnom tvoru ili vretni. LRV 1895., IV, 6, s. 92-94.
9O trovanju lisica. LRV 1896., V, 2, s. 14-16.
10Sova ušara i o lovu šnjom na ptice grabilice. LRV 1896., V, 5, s. 49-51.
11Uspjeh trovanja lisica u lovištima učilišta Križevci god. 1895/96. LRV 1896., V, 5, s. 60.
12O uzgoju fazana u Hrvatskoj, naposeb u okolici križevačkoj. LRV 1896., V, 7, s. 76-79.
13Priobćio I. Partaš., 1896: O postotku, kojim se ukamaćuju glavnice uložene u šume.. Š.L. 6, s.205 PDF
14Piše Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva, 1896: O načinu uredjenja šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom.. Š.L. 9-10, s.378 PDF
15Napisao J. Partaš, 1896: Kako upliva vrst drva, vrst uzgoja i obhodnja na rentabilitet šumskih glavnica.. Š.L. 11, s.465 PDF
16Ratarstvo i lovstvo. Narodnogospodarstveno razmatranje. LRV, 1897., VI, 9, s. 97-100.
17Piše J. Partaš, 1897: O t. zv. „razšestarenju na periodički jednake sječivne površine" kao vrlo ugodnoj i jednostavnoj metodi uredjenja visokih šuma, koje se čistom i oplodnom sječom sjeku.. Š.L. 2, s.49 PDF
18O rašestarenju na periodički jednake sječive površine, kao zgodnoj i jednostavnoj metodi uređenja visokih šuma koje sječemo čistom i oplodnom sječom. Šum. list, 1897., s. 50-55.
19Priobćio J. Partaš., 1897: Kratki nacrt historijskog razvitka višje šumarske nastave i njezino sadanje stanje.. Š.L. 5, s.218 PDF
20Priobćio S. Partaš, 1897: Organisacija šumarske nastave na sveučilištu u Giessenu i pruskih šumarskih akademija u Eberswaldu i Mündenu.. Š.L. 12, s.539 PDF
21Vriednost novoga t. zv. bezdimnog baruta u lovačke svrhe. LRV 1898., VII, 1, s. 1-4.
22Priobćuje J. Partaš, 1898: O lugarnicama i lugarskim tečajevima u obće uz predlog, kako da se to pitanje kod nas rieši.. Š.L. 3, s.89 PDF
23Priobćio S. Partaš, 1898: Naučna osnova za lugarnice, odnosno lugarske tečajeve ; unutarnje uredjenje, kućni red i zapt u lugarnicah.. Š.L. 6, s.221 PDF
24Napisao prof. I. Partaš ., 1898: Hrast u visokoj šumi.. Š.L. 8-9, s.326 PDF
25Ettinger, J.: Šumarsko-lovački leksikon, (recen.): Ibid. 1898., s. 359-361.
26Propisi o izobrazbi pruskih tzv. šumskih referenata za vrijeme praktičnog bieniuma, prije nego će pristupiti Šum. državnom ispitu. Šum. list 1899.
27Odlomak iz predavanja I. Partaša, profesora u kr. šumarskoj akademiji zagrebačkoj o „Uzgoju šuma", 1900: O naturaliziciji stranih vrsti šumskoga drveća.. Š.L. 6, s.364 PDF
28Piše prof. I. Partaš, 1901: Odgovor na „Obzorov" članak „O našoj šumarskoj akademiji".. Š.L. 8, s.416 PDF
29Naši šumarski vježbenici. Ibid. 1902.
30Adolfo Danhelovsky. Ibid., 1902.
31Da li je vrijedno gojiti u našim šumama i strane vrste drveća. Ibid., 1902.
32Piše Prof. I. Partaš, 1902: O ovogodišnjem poučnom putovanju slušača kr. šumarske akademije u Gorski kotar, hrvatsko Primorje i Istru.. Š.L. 9-10, s.603 PDF
33Šumska prometala i šumska renta. Ibid. 1903.
34Partaš Ivan, 1903: Bi li bilo vriedno i strane vrsti drveća u našim šumama gojiti?. Š.L. 3, s.97 PDF
35Partaš Ivan, 1903: Šumska prometila i šumska renta.. Š.L. 3, s.124 PDF
36Partaš Ivan, 1903: Nekoliko rieči na članak: "Oskudica na šumskim radnicima".. Š.L. 4, s.174 PDF
37Partaš Ivan, 1903: O nedavno izašlom "Naputku za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa", za naše šume, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom.. Š.L. 8-9, s.466 PDF
38Partaš Ivan, 1903: Naučno putovanje članova hrv.-slav. šumarskoga družtva u Bosnu i Dalmaciju god. 1903.. Š.L. 10, s.540 PDF
39Piše Prof. I. Partaš, 1904: O gospodarstvenom ili unutarnjem podieljenju šuma.. Š.L. 2, s.53 PDF
40Piše prof. I. Partaš, 1904: O ovogodišnjem poučnom putovanju slušača kr. šumarske akademije zagrebačke u Slavoniju i Bosnu.. Š.L. 8-9, s.484 PDF
41Neke misli o shodnim ciljevima suvremene šumarske politike u Hrvatskoj i Slavoniji. Ibid. 1905.
42Uređenje šuma - II. dio; Klub hrvatskih šumarskih akademičara, Zagreb 1906. BIB
43Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o narodno-gospodarstvenim prilikama u godini 1908. Šum. list 1910.
44Ivan Partaš, 2018: Odgovor na Obzorov članak „O našoj šumarskoj akademiji“ Šumarski list 8/1901 s. 416–426). . Š.L. 7-8, s.451 PDF
45Računanje vrijednosti šuma; Klub hrvatskih šumarskih akademičara, Zagreb 2222. BIB
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠL 1886., s. 227; 1887., s. 176; 1890., s. 375; 1892., s. 551; 1893., s. 32; 1898., s. 359, 462; 1899., s. 427; 1901., s. 582; 1907., s. 37, 239, 425; 1909., s. 329; 1913., s. 481.
 *** Izvješće o Kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Križevcih za šk. god. 1896/97., Križevci 1897., s. V, 7, 9, 41.
 *** Spomenica o pedesetgodišnjici postojanja Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevac 1910., s. 149.
 Nenadić, Đ.: Profesor Ivan Partaš (1862-1926). ŠL 1926., s. 576-578.
 Borošić, J.: ŠIS, s. 15.
 Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 44, 57, 117, 125, 144, 182, 200, 226, 245, 262.
 Kauders, A,: Jubilarna proslava Šum. društva Hrvatske. ŠL 2-3, 1954., s. 45.
 *** ŠN, s. 42, 44-46, 56, 67, 98, 99, 105-107, 109, 110, 167, 266.
 Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 19, 23, 35, 190.
 *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 701, 713.
 *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976., s. 10, 25, 73, 94, 138, 148, 151, 176, 302, 321, 336, 339, 409.
 *** ŠE 2, 1983., s. 604.
 Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobora. Zagreb 1992., s. 13-14.
 *** Zbornik o Antunu Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1992., s. 6, 7.
 Frković, A.: Bibliografija LRV 1892-1991., Zagreb 1993., s. 142, 152,180, 204, 220, 228, 430.
 Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 29, 34, 35, 50, 106.
 *** HŠD 1846-1996., Zagreb 1996., s. 80, 85, 99, 102, 107, 109, 110-115, 119, 122, 124, 126, 127, 177.
 Klepac, D.: Prvi profesori uređivanja šuma u Hrvatskoj. Povodom 70. godišnjice smrti prof. ing. Ivana Partaša i 30. god. smrti prof. dr. Đure Nenadića. ŠL 3-4, 1996., s. 211-212.
 Klepac, D.: Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX stoljeća. ŠL 3-4, 1997., s. 121-124.
 Skoko, M.: Fran Žaver Kesterčanek, velikan hrvatskoga šumarstva. ŠL 7-8, 1997., s. 394, 396.
 *** SŠN sv. 1, 1998., s. 132, 133, 166, 176, 190; sv. 2, s. 57, 60, 61, 211, 215, 289, 291, 351-353, 366; sv. 3, s. 255.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 NENADIĆ, Đuro: † Profesor Ivan Partaš. (1862-1926), ŠL 11/1926, s.576 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM