HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID10900
ime P., Nikola
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva, sveuč. docent
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/10900)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

niže obr.1979.Šumarska škola KarlovacŠumarski radnik
srednje obr.1980.Šumarska škola KarlovacStručni radnik u šumarstvu
apsolvirao1985.
diplomirao21. 1. 1986.
magistrirao12. 11. 1991.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao28. 10. 1996.Šumarski fakultet u Zagrebu
trenutno, od Šumarski fakultet ZagrebZavod za ekologiju i uzgajanje šuma
dodatne listeautori u bazama HŠD, članovi Akademije šumarskih znanosti

član HŠD ogranak
Zagreb

1999

Šumarski fakultet

dr. sc., diplomirani inženjer šumarstva

 Sin Vjekoslava i Anke r. Smolčić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji: otac mu je lugar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Križpolju 1976., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1980. Iste godine upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu, na Šumarski odjel, gdje je diplomirao 21.1.1986. godine, znanstveni ogranak fitocenologija.
 Prvo radno mjesto bilo mu je u Šumariji Ogulin, gdje je radio na uzgoju, zaštiti i iskorišćivanju šuma. Krajem 1986. izabran je za asistenta iz pedologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje i sada radi (1999.).
 Poslijediplomski studij iz pedo logije upisao je 1987. godine na Šum. fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a završio ga je 12.11.1991. Magistrirao je temom "Svojstva tla pod sastojinama breze (Betula pendula Roth.) i bukve (Fagus sylvatica L.) na Papuku".
 Dne 31.1.1992. izabran je u zvanje znanstvenog asistenta za područje šumarstva, a temeljem odluke fakultetskoga savjeta od 8.2.1993. ponovno je izabran u znanstvenonastavno zvanje asistenta za predmet pedologija. Sukladno odredbi novog Zakona o visokim učilištima 2.11.1993. preveden je u surad. zvanje asistenta.
 Doc. dr. sc. N. Pernar obranio je 28.10.1996. na Šum. fakultetu u Zagrebu disertaciju pod naslovom "Uzroci varijabilnosti organskog kompleksa kalcikambisola na kršu zapadne Hrvatske". U doktorskom radu posebna je težina dana parametrima koji najbolje objašnjavaju kvalitativna i kvantitativna svojstva organskoga kompleksa kalcikambisola, a to su sadržaj humusa i dušika, te grupni sastav humusa.
 "Na bogatom materijalu i znalački izabranim pedološkim, geomorfološkim i vegetacijskim parametrima vrlo su uspješno utvrđeni uzroci varijabilnosti organskog kompleksa kalcikambisola na kršu zapadne Hrvatske, kao i važne pravilnosti u procesu humizacije istraživanog tla. Zato su u disertaciji iskazani rezultati istraživanja vrlo značajan doprinos šumarskoj znanosti, poglavito šumarskoj pedologiji," (H. Jakovac 1997.).
 Od početka 1997. radi u svojstvu višeg asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma ŠF u Zagrebu, na predmetu pedologija. Fakultetsko vijeće na sjednici 21.9.1998. izabralo ga je, nakon obranjenog habilitacijskog rada, u znanstveno nastavno zvanje docenta u polju šumarstvo za predmet pedologija.
 Kao znanstveni djelatnik surađuje na više znanstvenoistraživačkih zadataka iz svoga područja, pa je rezultate istraživanja objavio u suradnji i samostalno u više od dvadeset znanstvenih i stručnih radova.
 Rezultate istraživanja prezentirao je na više znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.
 Član je HŠD, Hrv. ekološkoga društva, Hrv. pedološkoga društva i Međunarodnoga pedološkoga društva.

1Vranković, A., N. Pernar, S. Novak-Agbaba, 1986.: Hidropedološki izvještaj za šumu Repaš. Fond dokumentacije "Elektroprojekt", Zagreb, s. 1-7.
2Martinović, J., N. Pernar, 1987.: Izrada karte krupnog mjerila za Konavosko polje. Fond dokumentacije Stanice za južne kulture Dubrovnik.
3Martinović, J., A. Vranković, N. Pernar, 1987.: Pedološka studija područja općina Delnice, Čabar, Vrbovsko i Ogulin, (s pedološkom kartom). Fond dokumentacije Zavoda za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline, Rijeka, s. 1-30.
4Vranković, A., J. Martinović, N. Pernar, 1988.: Klasifikacija pogodnosti tala za višestruku funkciju šume. Jubilarni VIII. Kongres JDPZ, Zbornik radova, Cetinje 23.-27.V.1988., s. 117-120.
5Jakob Martinović, Andrija Vranković, Nikola Pernar, 1990: Neke pedološke karakteristike fitoklimatskih područja Velebita. GŠP vol. 26 s. 319
6Martinović, J., A. Vranković, N. Pernar, 1990.: Neke pedološke karakteristike fitoklimatskih područja Velebita. Glas. za šum. pokuse 26, Zagreb, s. 319-329.
7Vranković, A, J. Martinović, N. Pernar, 1991.: Pedološka karta Šumsko gospodarske jedinice Slatinske prigorske šume, M 1:25000. Fond dokumentacije "Hrvatskih šuma", UŠ Našice.
8Vranković, A., J. Martinović, N. Pernar, 1991.: Neki pokazatelji ekoloških promjena tla u Nacionalnom parku Plitvička jezera. ANUBiHPosebna izdanja. Knjiga XCVIII, Zemljište kao prirodni resurs i faktor razvoja. Sarajevo, s. 133-43.
9Martinović, J., A. Vranković, N. Pernar, 1991.: Uloga tla u zaštiti Plitvičkih jezera. Radovi 26 (2), ŠIJ, s. 141-153.
10Martinović, J., A. Vranković, M. Glavaš i N. Pernar, 1992.: Studija opterećanja aeropolucijom gradskog i prigradskog zelenila na području Zagreba i mjere melioracije. Fond dokumentacije J.P. Zrinjevac, Zagreb, s. 1-54.
11Joso Vukelić, Nikola Pernar, Zvonko Seletković, 1993: Ekološko-vegetacijska analiza pridolaska i rasprostranjenosti šumskih sastojina u istočnom Kalniku. GŠP vol. P4 s. 45
12Andrija Vranković, Nikola Pernar, 1993: Oštećenja šumskog tla izvlačenjem drva i njegova regeneracija. GŠP vol. P4 s. 281
13Nikola Pernar, 1993: Utjecaj vegetacija i reljefa na neka svojstva tla u brezovim (Betula pendula Roth.) i bukovim (Fagus sylvatica L.) sastojinama na Papuku. GŠP vol. P4 s. 357
14Pernar, N., 1993.: Utjecaj vegetacije i reljefa na neka svojstva tla u brezovim (Betula pendula Roth.) i bukovim (Fagus sylvatica L.) sastojinama Papuka. Glas. za šum. pokuse, pos. izd. 4., Zagreb, s. 357-364.
15Martinović, J.: A. Vranković, M. Glavaš, N. Pernar, 1993.: Ekološki utjecaji na stanje gradskog zelenila u Zagrebu. Gospodarstvo i okoliš 1 (3), Zagreb, s. 151-155.
16Vukelić, J., N. Pernar, Z. Seletković, 1993.: Ekološko vegetacijska analiza pridolaska i rasprostranjenosti šumskih sastojina u istočnom Kalniku. Glas. za šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, s. 45-58.
17Martinović, J., A Vranković, Š. Ricov, N. Pernar, 1993.: Analiza kvalitete komposta Jankomir (J.P. Zrinjevac Zagreb). Gospodarstvo i okoliš 1 (2), Zagreb, s. 75-77.
18Vranković, A., N. Pernar, 1993.: Oštećenja šumskog tla izvlačenjem drva i njegova regeneracija. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, s. 281-288.
19Martinović, J., A. Vranković i N. Pernar, 1994.: Tla Nacionalnog parka Risnjak. Zbornik radova "40 godina NP "Risnjak" 1953. 1993.". JP Uprava NP "Risnjak Crni Lug, s. 131-136.
20Pernar, N., 1994.: Prilog istraživanju količine i toka biogenih elemenata u organičkom horizontu brezovih (Betula pendula Roth.) i bukovih (Fagus sylvatica L.) sastojina na Papuku ovisno o vrsti drveća i elementima reljefa. Agronomski glasnik 1-2, Zagreb, s. 131-145.
21Vranković, A., N. Pernar, J. Martinović, Š. Ricov, 1994.: Prilog poznavanju ekoloških odnosa u zagrebačkom gradskom raslinstvu. Agronomski glasnik 1-2, Zagreb, s. 193-217.
22Pernar, N., J. Vukelić, 1994.: O nekim odnosima između kemijskih svojstava prizemnog rašća u bukovim šumama istočnog Kalnika. Simpozij u povodu 100 god. rođenja Ive Pevaleka "Flora i vegetacija Hrvatske". TIP "Zrinski", Čakovec, s. 71-78.
23Martinović, J., S. Miko, N. Pernar, Ž. Kastmšller, A. Vranković, E. Prohić, 1995.: Neke pedološke i geokemijske značajke NP "Mljet". Simpozij "Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta". Pomena, otok Mljet 4-10.IX.1995. Ekološke monografije 6, s. 87-105.
24Pernar, N., A. Vranković, 1996.: Brezove (Betula pendula Roth.) sastojine u Hrvatskoj u svjetlu analize odnosa tla i vegetacije. Znanstveno stručno savjetovanje "Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996.", Zagreb 9.-11.X.1996. U ediciji Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, knj. 1, Zagreb, s. 55-60.
25Nikola Penar, 1997: The soil and forest vegetation relationship in the light of the analysis of some properties of brown soil over limestone in the karst region of western Croatia. GŠP vol. 34 s. 41
26Pernar, N., 1997. Some relationships between cambisol over and vegetation in the west Croatian karst region, (Neki odnosi između smeđeg tla na vapnencu i vegetacije u području zapadno hrvatskoga krša). International Scientific Conference "Forest Wood Environment 97", Zvolen 8. 11.IX. 1997. U Zborniku Sekcije 1 "Forest Ecology and itegrated Forest Protection, s. 11-19.
27Nikola Pernar, Darko Bakšić, 1999: Soils of forest ecosystems in the Zagreb County. GŠP vol. 36 s. 147
28Pernar, N., Bakšić, D., Španjol, Ž., 1999: Neke značajke humizacije u borovim kulturama na otoku Rabu. Š.L. 3-4, s.101 pdf
29Nikola Pernar, Zvonko Seletković, Darko Bakšić, 2000: Pedological and microclimatic properties of some experimental plots of pedunculate oak (Quercus robur L.) plantations in Croatia. GŠP vol. 37 s. 251
30Pernar, N., 2000: XXI Iufro svjetski kongres 7. - 12. kolovoz 2000. Kuala Lumpur, Malezija. Š.L. 5-6, s.348 PDF
31Nikola Pernar, 2001: Tla jelovih šuma u Hrvatskoj. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 107
32Pernar, N., 2001: Sastanak ekspertne skupine za šumska tla. Š.L. 5-6, s.351 PDF
33Pernar, N., 2001: IX Kongres hrvatskog tloznanstvenog društva "Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije". Š.L. 7-8, s.468 PDF
34Nikola Pernar, Darko Bakšić, 2003: Tla bukovih šuma. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 57
35Pernar, N., D. Bakšić, A. Vranković, 2003: Značajke tla na eruptivu Senjske Drage. Š.L. 13, s.* pdf
36Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D., 2004: Prilog poznavanju geneze i svojstava tla ritskog područja sjeveroistočne Baranje. Š.L. 5-6, s.223 pdf
37Joso Vukelić, Nikola Pernor, Pavle Vratarić, 2005: Dinamične promjene staništa i šumskoga pokrova u poplavnom području Podunavlja. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 40
38Nikola Pernar, Darko Bakšić, 2005: Tlo poplavnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 71
39Stjepan Husnjak, Nikola Pernar, Renata Pernar, Ivica Kisić, 2005: Rizik od erozije tla vodom u šumskim ekosustavima Hrvatske. Š.L. 13, s.* pdf
40Nikola Pernar, Danko Holjević, Josip Petraš, Darko Bakšić, 2005: Pedofiziografski odnosi na poligonu za istraživanje erozije u Abramima. Š.L. 13, s.* pdf
41Dario Baričević, Joso Vukelić, Nikola Pernar, Darko Bakšić, 2006: Acidotermofilne zajednice hrasta kitnjaka u šumskoj vegetaciji Požeškoga gorja. GŠP vol. P5 s. 151
42Nikola Pernar, Darko Bakšić, 2006: Kontaminiranost tla u naftnom polju. GŠP vol. P5 s. 201
43Nikola Pernar, Darko Bakšić, Joso Vukelić, Dario Baričević, 2006: Organska tvar tla šumskoga ekosustava Bilogore. GŠP vol. P5 s. 213
44Oršanić, M., D. Horvat, N. Pernar, M. Šušnjar, D. Bakšić, D. Drvodelić, 2008: Utjecaj mineralnog i biorazgradivoga ulja na rasadničku klijavost i rast sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Š.L. 1-2, s.3 pdf
45Pernar, N., D. Bakšić, V. Bobić, I. Perković, 2008: Stanje tla u mikrodepresijama šume Žutica. Š.L. 9-10, s.405 pdf
46Darko Bakšić, Nikola Penar, Ivan Perković, 2009: Adsorption complex of soils on non-carbonate substrate in fir and beech-fir forests of Croatia. GŠP vol. 43 s. 1
47Pernar,N., D. Bakšić, I. Perković, D. Holjević, 2010: Odraz sanacije erodiranog terena na svojstva tla na flišu – slučajeviAbrami i Butoniga u Istri. Š.L. 5-6, s.229 pdf
48Vladimir Zebec, Marta Crnjaković, Nikola Pernar, 2011: Mineraloško-petrološko-geološki aspekt stijenskoga supstrata Istre, Primorja i Dalmacije. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 115
49Nikola Pernar, Boris Vrbek, Darko Bakšić, 2011: Tlo. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 130
50Nikola Pernar, 2012: Dr. sc. Zoran Šikić. Š.L. 7-8, s.401 PDF
51Nikola Pernar, 2012: Dr. sc. Lukrecija Butorac. Š.L. 7-8, s.403 PDF
52Nikola PERNAR, Emil KLIMO, Darko BAKŠIĆ, Ivan PERKOVIĆ, Michal RYBNÍČEK, Hanuš VAVRČÍK, Vladimír GRYC, 2012: Akumulacija ugljika i dušika u sastojini crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u Podravini. Š.L. 9-10, s.431 pdf
53Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, 2013: USPOREDBA DVIJE METODE PROSIJAVANJA I SEDIMENTACIJE ZA ODREĐIVANJE GRANULOMETRISKOG SASTAVA TLA – MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA INTERPRETACIJE. Š.L. 11-12, s.567 pdf
54Darko Bakšić, Nikola Pernar, Ivan Perković, Boris Vrbek, Vibor Roje, 2015: RASPODJELA ZEMNOALKALIJSKIH I ALKALIJSKIH KOVINA (Ca, Mg, K, Na) U ŠUMSKOM TLU PARKA PRIRODE MEDVEDNICA. Š.L. 1-2, s.7 pdf
55Ivan Perković, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Nikola Glamočlija, Vibor Roje, 2017: UTJECAJ MATIČNOG SUPSTRATA NA FIZIČKE I MINERALNE ZNAČAJKE TLA U PARKU PRIRODE MEDVEDNICA. Š.L. 5-6, s.237 pdf
56Nikola Pernar, 2019: Prof. dr. sc. Ivica Tikvić i suradnici: BRANIMIR PRPIĆ: EKOLOGIJA ŠUMA I ŠUMARSTVO. Š.L. 3-4, s.180 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

 *** ŠL 1-2/95., s. 56.
 *** ŠIB 1996., s. 33-34, 56, 68.
 Jakovac, H.: Novi doktori znanosti Nikola Pernar. ŠL 1-2, 1997., s. 97-98.
 *** SŠN 2, 1998., s. 208, 219, 254, 255, 649, 698.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 JAKOVAC, Hranislav: Nikola Pernar, ŠL 1-2/1997, s.97 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM