| | U Zemunu je završio osnovnu školu i veliku realku, na kojoj je maturirao 1889. godine. | |
| | Od 1889. do 1893. studirao je je šumarstvo i kulturnu tehniku na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. | |
| | God. 1893. stupio je u austrijsku službu kod Šumar. tehničkog ureda za uređivanje bujica u Beljaku (Villach) u Koruškoj. Nakon toga pre mješten je u Zadar. Na poziv Zemaljske vlade 1896. prelazi u službu kod Šum. odsjeka u Zagrebu, gdje je određen za terenske radove oko uređivanja bujica na području Like, Banovine i primorja. | |
| | Od 1896. do 1899.g. obavio je predradnje i sastavio projekt za uređivanje bujica potoka "Torrente" u Senjskoj Dragi. Zatim je prešao na rad u Zrmanju te je istodobno upravljao bujičarskim radovima u području Une, oko Srba i u okolici Gračaca. | |
| | God. 1899. imenovan je šumarskim nadzornikom kod Šum. odsjeka Zemaljske vlade u Zagrebu, a 1904. referentom za bujičarstvo. Rukovodio je radovima na uređivanju bujica. Vodio radove oko Samobora i 1914. dovršio korekciju bujica oko Bakarca, jedan od najljepših radova te vrste. | |
| | Već narušena zdravlja, 1918. odlazi u Ministarstvo šuma i rudnika u Beogradu i u svojstvu šum. savjetnika sudjeluje u sređivanju stanja u šumarstvu. God. 1921., kao šum. nadsavjetnik, obnašao je dužnost povjerenika spomenutog ministarstva u Zagrebu, a zatim je imenovan predstojnikom Šum. odsjeka istog ministarstva u Zagrebu, radeći na unapređivanju šumarskog staleža i struke. | |
| | God. 1923. obnašao je dužnost ministarskog savjetnika kod Direkcije | |
| | šuma u Zagrebu. Iz zdravstvenih razloga, na vlastiti zahtjev, umirovljen je 9.6.1924., ali 11 dana nakon umirovljenja umire u Zagrebu. | |
| | Bio je odličan poznavalac bujica i krša u praksi. Uređivanjem bujica bavio se i teorijski, pa je taj predmet predavao na Šum. akademiji u Zagrebu od 1903. do 1918. Kratak pregled bujičarstva objavio je u Borošićevom "Šumarskom kalendaru". | |
| | O problematici pošumljavanja krša pisao je u Šum. listu 1910., gdje, između ostalog, iznosi obrazložena glavna načela za izradu zakona o pošumljavanju krša. Smatrao je da osim šumsko-tehničkog i financijskoga pitanja istodobno treba urediti i problem pašnjaka, kao glavnog izvora egzistencije tamošnjeg pučanstva, inače se zakon neće moći provoditi. | |
| | Bio je predsjednik ispitnog povjerenstva državnih ispita (1922.). | |
| | Na kako je visokoj razini bilo naše šumarstvo i naši šum. stručnjaci, u odnosu na europsko, pokazuje činjenica da je na međunarodnoj izložbi u Parizu (1900.) dobio prvu nagradu za projekt uređivanja bujica, koji je izradio u ime Šumarskog odsjeka u Zagrebu. | |
| | Odlikovan je Ordenom Sv. Save III. reda (1923.). | |
| | Bio je dugogodišnji član HSŠD. | |
RADOVI |
| 1 | ZAKON O POŠUMLJENJU KRASA; KNJIGOTISKARA I LITOGRAFIJA C. ALBRECHTA, ZAGREB 1910. BIB
| |
| 2 | Zakon pošumljenju krasa; ŠUMARSKI LIST, ZAGREB 1910. BIB
| |
| 3 | Napisao Stevan Petrović, kr. zem. šum. nadzornik., 1910: Zakon o pošumljenju krasa.. Š.L. 4, s.121
PDF | |
| 4 | Napisao ing. Stevan Petrović, kr. zem. šum. nadzornik, 1917: Postotak zrelosti.. Š.L. 9-10, s.320
PDF | |
| | -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
| | -- sve u biblioteci HŠD |
LITERATURA |
| | *** ŠL 1899., s. 427; 1901., s. 158; 1908., s. 74; 1916., s. 59; 1919., s. 187; 1921., s. 50, 148; 1922., s. 776, 783; 1923., s. 253. | |
| | *** Iskaz član. HSŠD. Šum. list 1908., 1915. | |
| | *** Umro Petrović, Stevan, ministarski savjetnik. ŠL 1924., s. 373. | |
| | Metlaš, J.: Ing. Stevan Petrović, ministarski savjetnik. In memoriam. ŠL 9, 1924., s. 437-446, (sa 9 slika). | |
| | Borošić, J.: ŠIS, s. 22. | |
| | Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, s. 126, 159, 262. | |
| | *** ŠN, s. 99; SŠN 2, s. 215, 223, 296. | |
| | *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846 -1976., s. 124, 180, 183, 272, 409. | |
| | *** ŠE 2, 1983., s. 629. | |
| | ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| | -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| | ***: Umrli., ŠL 5/1924, s.277 PDF
|
