HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID11042
ime P., Petar
zvanje
zanimanje     
dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga3/11042)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

dodatne listeautori u bazama HŠD

član HŠD ogranak
Zagreb

1952

mirovina

diplomirani inženjer šumarstva

 Sin Andrije i Eme r. Kremer. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1935., a II. mušku realnu gimnaziju 1943. god.
 Odmah nakon položene velike mature zaposlio se u Ministarstvu domobranstva, gdje je, od 1944. kao domobran đak, ostao do kraja rata. Škol. god 1943.-44. počeo studij na zagrebačkom Poljoprivredno šum. fakultetu, Šumarski odsjek, ali na proljeće 1947. prekida studij.
 Tijekom 1946. radi kao studentpraktikant u Taksaciji Ministarstva šumarstva NRH, gdje je, nakon prekida studija, primljen u stalni radni odnos. Na upravo osnovano Šum. gosp. Poljopriv. šum. fakulteta u Zagrebu prelazi 1950. godine, a od 1952. radi u Katedri za uzgajanje šuma Šum. fakulteta na mjestu tehničkoga suradnika.
 Sedamdesetih godina nastavlja studij na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomira na ŠG odjelu 26.6.1978. godine. Tada je preveden u zvanje stručnog suradnika u znanstvenoistraživačkom radu.
 Po osnutku Kabineta za terensku nastavu na Šum. fakultetu, 1984., raspoređen je na radno mjesto voditelja terenske nastave studenata Šum. odjela. Na tom je mjestu ostao do odlaska u mirovinu 1988. godine.
 U taksaciji Ministarstva šumarstva NR Hrvatske radi na kartiranju šuma u nekoliko gospodarskih jedinica za sastav osnova za inventarizaciju šuma u tadašnjoj SR Hrvatskoj.
 U ŠG Šum. fakulteta osim stručno tehničkih poslova, vezanim za operativnu problematiku šumarija Zalesina i Lipovljani, sudjeluje na inventarizaciji šuma na području Šumarije Zalesina.
 Najveći dio radnog vijeka proveo je u Katedri za uzgajanje šuma ŠF, gdje sudjeluje u nizu stručnih i znanstveno istraživačkih radova s područja uzgoja šuma, ekologije i uređivanja šuma s težištem na dendrometrijskim analizama strukturnih odnosa u sastojinama (u suradnji s M. Anićem, I. Dekanićem, B. Prpićem i dr.). Najviše je vremena proveo surađujući sa prof. dr. I. Dekanićem u nekoliko znanstveno istraživačkih područja:
 Utjecaj podzemne vode na uspijevanje šum. drveća (1962., 1967., 1975.);
 Intenziviranje proizvodnje prorjeđivanjem mješovitih sastojina (1962., 1967., 1970., 1971., 1971., 1972.);
 Podzemna voda i tlo kao faktori uspijevanja euroameričkih topola i bijele vrbe (1969., 1972., 1980.);
 Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u šumi hrasta kitnjaka i običnoga graba (1976., 1978., 1983.).

1Pregledna karta Bjelovarske oblasti. Ministarstvo šum. NRH, Zagreb 1948.
2Pregledna karta šuma Istre i Primorske oblasti. Ibid., 1949.
3Geološka karta šumsko privr. područja Delnice (prema Kochu). Ibid. 1949.
4Gospodarska karta šuma Šumarije Zalesina. ŠF, Zagreb 1950.
5Komparativne izmjere u prašumi "Čorkova uvala". ŠF, Zagreb 1957.1987., apud 1) Prpić, B.: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum Horv. 1938.) u Dinaridima Hrvatske, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar 1979., s. 900, 907, 908, 916-923. 2) Isti: Neke značajke prašume Čorkova uvala, Šum. list 9-10, 1972., s. 329. 3) Prpić, B. i Seletković, Z.: Istraživanja u hrvatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, HŠD, Zagreb 1996., s. 98-100.
6Dendrometrijske analize sastojina crne johe u Posavini i Podravini; apud 1) Glavač, V.: Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta (doktorska disertacija), ŠF, Zagreb 1960. 2) Isti: O visinskom rastu crne johe u dobi od 20 godina, Šum. list 11-12, 1962., s. 408-414. 3) Isti: O podizanju proizvodnje unošenjem euroameričkih topola u pojedine tipove crnojohovih panjača. Ibid., s. 415-416, 420., 422.
7Matematičko grafička metoda za utvrđivanje dinamike srednjega godišnjeg visinskog rasta stabala nejednakog trajanja vegetacijske periode. Zagreb 1961., apud Anić, M.: Il dinamismo di crescita longitudinale do alcune specie arboree durante il periodo vegetativo, Accademia Italiana di scienze forestali, Anali, Firenze 1964., s. 321, 333-354.
8Prpić, B., Rauš, Đ., Prebježić, P., 1981: Mogućnost unošenja crvenog hrasta (Quercus borealis maxima Sarg.) u šumska staništa SR Hrvatske. Š.L. 8-9, s.331 PDF
9Prpić, B. and Prebježić, P.: Lipovljani Lowland Forests "Opeke" Station. IUFRO XVIII World Congress, Ljubljana 1986., poster.
10Umweltforschung, München, Bericht 17: 551-557. Internationales Symposium Verteillung und Wirkung von Photooxidantien im Aplenraum, Garnisch Partenkirchen 1988.
11Prpić, B., Videc, D., Prebježić, P. i Seletković, Z.: Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja slivova Drave i Dunava na području Zajed. općina Varaždin, Šumarska komponenta. Zgb 1989.
12Prebježić, P., 2007: Grafički prikaz strukturnih odnosa u sastojini prašume bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum, Horv. 38) “Čorkova uvala” na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Š.L. 7-8, s.345 pdf
13Prebježić, P., 2008: Prostorni prikaz niza debljinskih razreda prve izmjere trajne plohe u prašumi “Čorkova uvala” 1957. godine. Š.L. 7-8, s.363 pdf

nedeterminirano:
14Prpić, B., Seletković, Z. und Prebježić, P.: Der Einfluss des Strassenverkehrs auf das Waldsterben in der Nordwestliche Dinariden Jugoslawiens. Gesellschaft für Strahlen und
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST

 *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 3, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM