HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11273
ime SACHER, Josip
zvanje
zanimanje     
vlastelinski šumarnik
     

                                                                IZBOR      (knjiga4/11273)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

rođen5. 3. 1848.Ždar /Češka/
umro21. 5. 1908.Zagreb



 U Češkoj je završio osnovnu školu i realku, a zatim šumarstvo u Šum. školi u Branoj i Bieloj Vodi.
 Od 1867. u vlastelinskoj je službi. Istodobno na Politehnici u Pragu usavršava se u mjerničkoj struci. God. 1873. radio je kao šum. vježbenik u Insbrucku (Austrija). Iste godine dolazi u Hrvatsku, te kod Šumske uprave Nuštarskog vlastelinstva radi kao šumar. God. 1877. prelazi u službu vlastelinstva baruna Prandaua u Valpovo, sa sjedištem u Petrijevcima. Pod utjecajem upravitelja vlastel. šumarstva A. Danhelovskog usavršava se u šumarstvu i lovstvu. Tada je konstruirao stroj za sadnju žira.
 God. 1892. povjerena mu je uprava šuma netom izdvojenog Bizovač- kog vlastelinstva, gdje je 1906. unaprijeđen za šumarnika. Svojim je promišljenim stručnim radom utjecao na razvoj šumarstva i lovstva tog područja. Krajem 1907. napušta službu, odlazi na liječenje u Zagreb, ali bezuspješno, te umire u 61. godini. U Zagrebu je i sahranjen.
 Surađivao je u LRV (1900.-1908.). U stranim lovačkim časopisima piše o stanju lovstva u Hrvatskoj. Bečki "Jagdfreund" donosi vijest o njegovoj smrti i piše da je bio "točan poznavalac hrvatskih lovnih prilika". Bavio se kinologijom i slovio kao poznati uzgajivač lovačkih pasa, pa je o tome objavljivao vrijedne radove. Na prvoj hrvatskoj izložbi pasa 1907. u Zagrebu sudjeluje kao porotnik.
 Aktivno je sudjelovao u radu raznih društava. Pravi član HSŠD postao je 1876. Bio je član Obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva, odbornik Hrvatskoslav. gospodarskog društva u Osijeku, osnivač i predsjednik DVD i Gospodarske podružnice u Petrijevcima. Obnašao je i dužnost zemaljskog kulturnog vijećnika (1886.-1897.) i narodnogospodarskog izvjestitelja virovitičke županije.
 Iako rodom Čeh, svojim je djelovanjem pokazao da je prihvatio Hrvatsku kao svoju novu domovinu.

1Odnošaji lova Gospoštije bizovačke u Slavoniji. LRV, 1900., IX, 7, s. 77-82.
2Vuk u Bizovcu. LRV 1901., X, 2, s. 20-21.,
3Prilog pitanju o uzrocima pogibanja srna. LRV, 1901., X, 5, s. 49-50.
4Krvna osveta krivolovaca. LRV, 1901., X, 6, s. 70-71.
5Iskaz lovine i lovne prilike Vlastelinstva Bizovac. LRV 1902., XI, 3, s. 34-35; 1903., XII, 3, s. 32-33; 1906., XV, 3, s. 31-32; 1907., XVI, 9, s. 107-108; 1908, XVII, 3, s. 34-35.
6O držanju čobanskih pasa te proljetnom lovu na šljuke i srnjake. LRV 1902., XI, 6, s. 65.
7K provedbi člana 39. Zakona o lovu. LRV 1902, XI, 9, s. 104-105.
8O bolesnim srnama i zečevima (u Bizovcu). LRV 1903, XII, 8, s. 91-92.
9O zvjerinjaku "Lipovac" u Bizovcu. LRV 1904., XIII, 1, s. 8; 1908., XVII, 2, s. 14-15.
10K predlozima za promjenu zakona (O lovu od g. 1893.). LRV 1904., XIII, 4, s. 43-45.
11Hankonyi Stjepan. K promjeni zakona o lovu. LRV 1904., XIII, 8, s. 86-93.
12O stanju divljači u Dolnjoj podravini. LRV 1905, XIV, 12, s. 143-144.
13K pitanju promjene zakona o lovu. LRV 1907, XVI, 7, s. 73-74; 8, s. 95.
14Na uvaženje (U obranu lovstva i zakona). LRV 1908., XVII, 4, s. 37-38.

 *** ŠL 1880., s. 144; 1882., s. 227; 1890., s. 376; 1897., s. 589.
 Hankonyi, S.: Sacherov stroj za sadnju žira. ŠL 1888., s. 14-16.
 *** Umro je Josip Sacher, vlastelinski šumarnik. ŠL 6, 1908., s. 249-250.
 *** Spiro Brusina i Josip Sacher. In memoriam. LRV 1908, XVII, 6, s. 61-63.
 Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 55, 126.
 *** PŠH 1846 - 1976., Zg. 1976., s. 409.
 Frković, A.: Bibliografija LRV 1892-1991. Zagreb 1993., s. 126., 172, 285, 340, 358, 437.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM