HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID11315
ime S., Ivan
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. šumarstva
     

                                                                IZBOR      (knjiga4/11315)   IZMJENE         ISPIS



lokacija

apsolvirao1996.
diplomirao1997.
magistrirao6. 11. 2002.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao2. 6. 2006.Šumarski fakultet u Zagrebu
trenutno, od Šumarski institut Jastrebarsko
dodatne listeautori u bazama HŠD

član HŠD ogranak
Zagreb

1999

Hrvatski šumarski institut

diplomirani inženjer šumarstva

 Sin sveuč. profesora. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Zagrebu. Maturirao je na Elektrotehničkoj školi "Ruđer Bošković" 1992. godine. Iste godine upisao se na Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odsjeku 1997., napisavši i obranivši diplomski rad pod naslovom "Način saniranja erozije na pokusnim plohama Abrami".
 Nakon završenog studija odlazi na odsluženje vojnog roka.

Od 01. lipnja 1998. godine zaposlen je u Šumarskom institutu, Jastrebarsko kao znanstveni novak u odjelu za ekologiju i uzgajanje šuma.

Poslijediplomski studij iz uzgajanja šuma i ekologije upisao je 1998. godine na šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistarski rad pod nazivom „Dinamika biogenih elemenata u prirodnim sastojinama i šumskim kulturama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) obranio je 06. studenog 2002. godine čime je stekao akademski stupanj Magistar biotehničkih znanosti , znanstveno polje šumarstvo, znanstvena grana uzgajanje šuma.Od 29. studenoga 2002. godine izabran je u istraživačko zvanje asistent u trajanju od četiri godine.

Doktorsku disertaciju pod naslovom „Utjecaj gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem na rast i razvoj sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)obranio je 02. lipnja 2006. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega radi u svojstvu višeg asistenta.

Od 1998. godine dr.sc. Ivan Seletković, kao znanstveni novak uključen je u realizaciju znanstveno istraživačkih projekata sufinanciranih od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa i to „Unapređenje rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura” (1997. – 2002. godina; broj projekta 00240102), te «Istraživanje u rasadnicima i šumskim kulturama» (2002. godine do danas ; broj projekta 0024002).

Od 1999. godine aktivno sudjeluje u Međunarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests). Do sada je samostalno i u koautorstvu objavio veći broj znanstvenih i stručnih radova te studija iz područja ishrane šumskog drveća i oštćenosti šuma te sudjelovao na više znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskog tloznanstvenog društva. Aktivno se služi engleskim jezikom.

1Medvedović, J., Milković, J., Vrbek B., Pilaš I., Seletković I., Potočić N., Novosel, D. (1998) : Motrenje stanja šume bukve i jele na pokusnoj plohi «Sljeme». Rad. Šum. inst. Vol. 33, br. 2, str. 31-49.
2Potočić, N., Seletković, I., 1999: XV ICP Forests Task Force Meeting, Vilnius. Š.L. 9-10, s.504 PDF
3Ivančević, V., Seletković, I., Potočić, N., 1999: 12. interkalibracijski tečaj mediteranskih zemalja. Š.L. 9-10, s.505 PDF
4Potočić, N., Seletković, I., 2000: Stanje oštećenosti šuma u Republici Hrvatskoj 1998. godine. Š.L. 1-2, s.51 pdf
5Seletković I, Potočić N. (2000): Rezultati 13. Interkalibracijskog tečaja za mediteranske zemlje, u Crikvenici. Rad. Šum. inst. Vol. 35, br. 2, str. 101-109.
6Seletković, I., Potočić, N., 2000: Međunarodni interkalibracijski tečaj za procjenu oštećenosti šuma – središnja i istočna Europa. Š.L. 9-10, s.608 PDF
7Potočić N, Seletković I. (2001): Utjecaj vremena i metode gnojidbe na uspijevanje sadnica hrasta lužnjaka. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama (Znanstvena knjiga) str 367-371, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb
8Seletković I, Potočić N. (2001): Komparativni prikaz stupnja oštećenosti krošanja na plohama bioindikacijske mreže u Republici Hrvatskoj. Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama (Znanstvena knjiga) str 373-382, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb
9Potočić, N., Seletković, I., 2001: Utvrđivanje jačine depozicije sumpora na području Istre bioindikacijom. Š.L. 9-10, s.487 pdf
10Seletković I, Potočić N. (2002): Uporabna vrijednost treseta iz Livanjskog polja za proizvodnju sadnica šumskog drveća. Rad. Šum. inst. Vol. 37, br. 2, str. 203-210.
11Seletković I. (2003): Dinamika biogenih elemenata u prirodnim sastojinama i šumskim kulturama hrasta lužnjaka ( Quercus robur L.).” Rad. Šum. inst. Vol. 38, br. 1, str. 65-96.
12Potočić, N., Ćosić, T., Pilaš, I. i Seletković, I. (2003): Utjecaj matične podloge i tipa tla na ishranu obične jele (Abies alba Mill.). Rad. Šum. inst. Vol. 38, br. 2, str. 125-146.
13Seletković, I., Potočić, N. (2003): Monitoring of sulphur load in Black pine (Pinus nigra Arn.) cultures at various distances from Plomin power plant, Istria, Croatia. Ekologia Bratislava Vol. 22, Supplement 1: 310-312.
14Potočić, N., Seletković, I., Lepeduš, H. i Cesar, V. (2003): Recovery of Black pine needles in Response to the Lowering of SO2 in the Air – a Case Study of Thermal Power plant Plomin (Croatia). Periodicum Biologorum Vol. 105, No 3: 319-324.
15Seletković, I., Potočić, N., 2004: Oštećenost šuma u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. godine. Š.L. 3-4, s.137 pdf
16Popijač, M., Seletković, I., Volner, M., Lovrenčić, I., Barišić, D., Kezić, N., 2004: Dinamika kretanja 137Cs i 40K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu. Š.L. 5-6, s.269 pdf
17Cesar, V., Užarević, Z., Potočić, N., Seletković, I., Lepeduš, H. (2005): Preliminary report on epicuticular wax structure in Black pine needles affected by SO2 emitted from thermal power plant Plomin (Croatia). Periodicum Biologorum Vol. 107, No 3: 357-360
18Danko Diminić, Nenad Potočić, Ivan Seletković, Maja Gršković, 2005: Utjecaj patogene gljive Sphaeropsis sapinea na protuerozijsku zaštitnu ulogu kulture crnoga bora u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i stanja ishrane. Š.L. 13, s.* pdf
19Perić S., Seletković I., Medak J., Pilaš I., Topić V. (2006) :Istraživanje uspijevanja šest vrsta četinjača u ekološki karakterističnim regijama Hrvatske. Rad. Šum. inst. Izvanredno izdanje 9, str. 99-108.
20Seletković I, Potočić N. (2006): Stanje ishrane obične bukve (Fagus sylvatica L.) i obične jele (Abies alba Mill.) na području Medvednice. Rad. Šum. inst. Izvanredno izdanje 9, str. 117-125
21Vrbek B., Pilaš I., Potočić N., Seletković I. (2006): Istraživanja razina podzemnih voda, unosa teških metala i oštećenosti krošanja u šumskim ekosustavima Hrvatske. Rad. Šum. inst. Izvanredno izdanje 9, str. 159-179.
22Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Milan Oršanić, Ivan Seletković, Nenad Potočić, 2009: Dieback of silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski kotar in correlation with precipitation and temperature. GŠP vol. 43 s. 19
23Potočić, N., I. Seletković, M. Čater, T. Ćosić, M. Šango, M. Vedriš, 2009: Ekofiziološki odziv suncu izloženih sadnica obične bukve (Fagus sylvatica l.) pri različitim razinama gnojidbe. Š.L. 5-6, s.289 pdf
24Seletković,I., N. Potočić,A. Jazbec,T. Ćosić,T. Jakovljević, 2009: Utjecaj različitih sjetvenih supstrata i vrsta sporotopivih gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) u rasadniku i nakon presadnje. Š.L. 9-10, s.469 pdf
25Jakovljević, T., G. Pánczél, M. Manninger, N. Potočić, I. Seletković, T. Dubravac, M. Gradečki-Poštenjak, 2010: Lišće obične bukve (Fagus sylvatica L.), referentni uzorak ICPforesta za međulaboratorijske usporedbe i njegova primjenjivost za određivanje ukupnog dušika i ugljika u lišću. Š.L. 7-8, s.361 pdf
26Ivan Seletković, Nenad Potočić, 2011: Stanje oštećenosti sredozemnih šuma i utjecaj imisija. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 295
27Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović, 2011: Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru. Š.L. 3-4, s.99 pdf
28Seletković,I., N. Potočić,V. Topić, L. Butorac, G. Jelić,A. Jazbec, 2011: Utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora (Pinus nigra Arn.). Š.L. 13, s.* pdf
29Potočić,N., I. Seletković, 2011: Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2006. do 2009. godine. Š.L. 13, s.* pdf
30Seletković,I., N. Potočić, M. Šango, 2011: Primjenjivost preparata za folijarnu primjenu Hungavit u svrhu povećanja kvalitete sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta lužnjaka (Quercus robur l.) u rasadničkoj proizvodnji. Š.L. 13, s.* pdf
31Diminić,D., N.Potočić, I.Seletković, 2012: Uloga staništa u predispoziciji crnoga bora (Pinus nigra Arnold) na zarazu fitopatogenom gljivom Sphaeropsis sapinea(Fr.) Dyko et Sutton u Istri. Š.L. 1-2, s.19 pdf
32Krunoslav SEVER, Matija HRUST, Željko ŠKVORC, Saša BOGDAN, Ivan SELETKOVIĆ, Nenad POTOČIĆ, Jozo FRANJIĆ, 2016: POUZDANOST PROCJENE STANJA ISHRANE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) S DUŠIKOM POMOĆU PRIJENOSNOG KLOROFILMETRA CCM-200. Š.L. 9-10, s.465 pdf
33Mladen Ognjenović, Ivica Čehulić, Ante Kaliger, Maja Križanec, Anamarija Laslo, Ivan Seletković, Nenad Potočić, 2018: Utjecaj poboljšivača tla „Herbafertil“ na uspijevanje Kineskog javora (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.)u rasadničkom pokusu. Š.L. 7-8, s.351 pdf
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM