HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11320
ime S., Zvonko
zvanje
zanimanje     		 dr. sc., dipl. ing. šumarstva, red. sveuč. profesor
     

                                                                IZBOR      (knjiga4/11320)   IZMJENE         ISPIS


     DOGAĐAJI  


lokacija
srednje obr.1962.Šumarska škola KarlovacŠumarski tehničar
apsolvirao1972.
diplomirao5. 2. 1973.
magistrirao27. 4. 1983.Šumarski fakultet u Zagrebu
doktorirao1990.Šumarski fakultet u Zagrebu
trenutno, od Šumarski fakultet ZagrebZavod za ekologiju i uzgajanje šuma, predstojnik
dodatne listečlanovi Akademije šumarskih znanosti

član HŠD ogranak
Zagreb
2014
mirovina
diplomirani inženjer šumarstva


     ŽIVOTOPIS


 Osnovnu je školu završio u Donjim Andrijevcima 1958. Maturirao je na Šumarskoj školi u Karlovcu 1962. Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 5.2.1973. godine.
 Za asistenta iz predmeta ekologija šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 1978. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij. Dana 27.4.1983. obranio je magistarski rad naslova "Šumskouzgojno značenje temperaturne inverzije u kitnjakovim i bukovim šumama Medvednice", obrađujući funkcioniranje šumskih ekosustava na Medvednici.
 Doktorirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 1990. iz područja ekološke problematike u šumskim ekosustavima Slavonskoga gorja s disertacijom naslova "Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus sylva tica L.) u šumskim ekosistemima Slavonskog gorja".
 Za docenta na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 1991., za izvanrednoga 1993. i za redovitoga profesora 1995. godine. Od 1995. do 1997. obnaša dužnost predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma, a od 1995. pročelnik je Zavoda za istraživanja u šumarstvu.
 U dodiplomskoj nastavi na Šum. fakultetu u Zagrebu izvodi nastavu iz predmeta fitološka bioklimatologija, ekologija šuma i uređivanje bujica i vodogradnje. Od 1997. god. predaje honorarno na PMF Sveuč. u Zagrebu, predmet ekologija šuma.
 Mnogobrojnim diplomskim radovima uveo je velik broj studenata u praktično rješavanje ekološke problematike u šumskim ekosustavima.
 Na poslijediplomskoj nastavi voditelj je na usmjerenju "Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata". Voditelj je specijalističkog studija "Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura", gdje kao mentor i član povjerenstva u magistarskim i doktorskim radovima neposredno sudjeluje u izobrazbi novih znanstvenika.
 Aktivan je istraživač. Radio je na više tema, zadataka i projekata.
 Od 1997. izvanredni je član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu. Član je Znanstvenog savjeta u Ministarstvu znanosti i tehnologije za procjenu trajne istraživačke djelatnosti javnih instituta. Član je Uređivač-kog odbora za znanstveno - stručno područje Ekologija i biologija šuma u Šum. listu. Urednik je Znanstvenoga zbornika.
 Sudjelovao je na IUFRO kongresima i velikom broju drugih struč-nih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.
 Od stručnih udruga član je Međunarodnog istočnoalpskog društva za proučavanje vegetacije, član je
 Sekcije za proučavanje i zaštitu tla u okviru zajednice Alpe-Jadran, Hrvatskog ekološkog društva i HŠD, u okviru kojih je održao više predavanja.
 Aktivno surađuje s raznim znanstveno - nastavnim i stručnim ustanovama u zemlji i inozemstvu.
 U svom radu proučava funkcioniranje šumskih ekosustava. Prati promjene u staništu i sastojinama diljem Hrvatske, uspoređujući stanja i promjene sa šumskim ekosustavima izvan naše zemlje. Surađuje s drugim disciplinama te nenametljivo, ali uporno, inzistira na timskom radu i sintezi dobivenih podataka kako bi što uvjerljivije upoznao javnost da zdravi i vitalni šumski ekosustavi predstavljaju izuzetnu ekološku i gospodarsku vrijednost, a njihove općekorisne funkcije uveliko povećavaju kvalitetu življenja.

     RADOVI

1Rauš, Đ., Seletković, Z., Šegulja, N., Topić, J., 1980: Komparativna istraživanja ekosistema u Hrvatskoj (1. faza). Š.L. 5-6, s.201 PDF
2Utjecaj mikroklime i dubine ekološkog profila tla na pojavu šumske vegetacije na jednom dijelu Medvjednice. Prvi kongres biologa Hrvatske, Zbornik 1981., s. 112-118.
3Zvonko Seletković, 1984: Šumsko uzgojno značenje temperaturne inverzije u kitnjakovim i bukovim šumama Medvednice. GŠP vol. 22 s. 305
4Šumsko - uzgojno značenje temperaturne inverzije u kitnjakovim i bukovim šumama Medvednice. Glas. šum pokuse 22, Zagreb, 1984., s. 305-332.
5Svjetlosni uvjeti uspijevanja ranijih razvojnih stadija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vah.) u nizinskim šumskim ekosistemima. III. kongres ekologa Jugoslavije, 2. knj., Sarajevo 1984., s. 316-319.
6Đuro Rauš, Zvonko Seletković, Joso Vukelić, Milan Glavaš, 1987: Ekološko-vegetacijske osobine i stabilnost specijalnog rezervata šumske vegetacije »Stupnički lug« pored Zagreba. GŠP vol. P3 s. 255
7Tannensterben im Gorski kotar in Kroatien im Liche des Einflusses der Industriepollution, (sa Prpić, B.). 5. IUFRO Tannensymposium, Zvolen ČSSR 1987., s. 321-330.
8Wirkung von Phottooxidantien im Alpenraum, Garmisch - Partenkirchen, 1988.
9Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z., 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj. Š.L. 5-6, s.195 PDF
10Utjecaj industrijskih polutanata na obi-čnu bukvu (Fagus silvatica L.) u šumskim ekosistemima Slavonskoga gorja. Glas. šum. pokuse 27, Zagreb 1990., s. 83-196.
11Zvonko Seletković, 1991: Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim ekosistemima slavonskoga gorja. GŠP vol. 27 s. 83
12Blei und Cadium in Standorten von Auen und Bergwaelden Nordkroatiens "Boden Dauerbeobachtung und Datenenerfassung im Bodenschutz", (sa Prpić, B.). Arge und Arge Alpen - Adria, Ljubljana 1991., pp. 81-88.
13Prpić, B., Seletković, Z. i Ivkov, M., 1991: Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti. Š.L. 3-5, s.107 PDF
14Zvonko Seletković, Zvonimir Katušin, 1992: Klima Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, s. 13
15Klima Hrvatske, (s Katušin, Z.). Monografija "Šume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., s. 13-18.
16Radial Increment of the Fir in The Faculty Forest of Zalesina as to the Climatic Excelsses and Input of pollutants, (sa Prpić, B.). 6 IUFRO simpozij o jeli, Zagreb 1992., s. 173-182.
17Zvonko Seletković, Milan Ivkov, Ivica Tikvić, 1993: Prilog istraživanjima klimatskih elemenata i pojava u zagrebačkoj regiji tijekom ovog stoljeća. GŠP vol. P4 s. 25
18Joso Vukelić, Nikola Pernar, Zvonko Seletković, 1993: Ekološko-vegetacijska analiza pridolaska i rasprostranjenosti šumskih sastojina u istočnom Kalniku. GŠP vol. P4 s. 45
19Hineinbringen von Blei in die Waldboden des nordlichen und westlichen Kroatiens, (sa Prpić, B. i Rastovski, P.). Internationales Symposium - Stoffeintrage aus Atmosphare und Waldbodenbelasten in den Londern von Arge Alp und Alpen - Adria, pp. 49-57, Berchtesgaden, 1993.
20Prilog istraživanjima klimatskih elemenata i pojava u zagrebačkoj regiji tijekom ovog stoljeća, (s Ivkov, M. i Tikvić, I.). Ibid., 1993., s. 25-34.
21Ekološkovegetacijska analiza pridolaska i rasprostranjenosti šumskih sastojina u istočnom Kalniku, (s Vukelić, J. i Pernar, N.). Glas. šum. pokuse, posebno izd. 4, Zagreb 1993., s. 45-58.
22Utjecaj sklopa na intercepciju u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto elatae -Quercetum roboris aubass. caricetosum re-motae Horv. 38) u stacionaru Opeke kod Lipovljana, (sa Prpić, B., Ivkov, M. i Tikvić, I.). Zbornik Simpozija "Pevalek", Koprivnica 1993., s. 79-57.
23Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Gordana Žnidarić, 1994: Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumi Turopoljski lug. GŠP vol. 30 s. 193
24Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u nizinskoj šumi Turopoljski lug, (sa Prpić, B. i Žnidarić, G.). Glas. šum. pokuse 30: 193-222, 1994.
25Cu und ZN eintrage in die Waldboden des nordlichen un westichen Kroatien unter dem Einfluss des Stamblanfwassers der Buchen, (s Komlenović, N. i Rastovski, P.). Expertentagung der gemeinsamen Arbeitsgruppe Bodenschulz der Arge Alp und der Arge Alpen - Adria Bozen-Südtirol, pp. 34-40, 1994.
26Der Urwald Čorkova uvala - ein Modell für den multifunktionalen Buchen / TannenPlenterwald, (sa Prpić, B. i Vukelić, J.). 7 IUFRO Tannensym posium, Altensteig 1994., pp. 250-256.
27Prpić, B., Seletković, Z. i Ivkov, M., 1994: Oštećenost krošanja glavnih vrsta drveća u Hrvatskoj u odnosu na radijalne priraste. Š.L. 1-2, s.3 pdf
28Analize fenoloških motrenja u nizinskim šumskim ekosustavima pokraj Lipovljana, (s Tikvić, I.). Peti kongres biologa Hrvatske s međunar. sudjel., Zbornik sažetaka, Pula 1994., s. 257-8.
29Prpić, B., Seletković, Z., Vukelić, J., 1994: Primjena dosadašnjih sustavnih istraživanja propadanja šuma kod procjene kemijske opterećenosti susjednih poljoprivrednih prostora Hrvatske. Š.L. 9-10, s.283 pdf
30Šumska vegetacija kao regulator optimalnih vodnih odnosa sliva, (s Tikvić, I. i Ivan-čević, V.). 1. Hrvatska konferencija o vodama, Zbornik radova 1995., s. 231-239.
31Tikvić, I., Seletković, Z., Anić, I., 1995: Propadanje šuma kao pokazatelj promjene ekoloških uvjeta u atmosferi. Š.L. 11-12, s.361 pdf
32Zvonko Seletković, 1996: Klima lužnjakovih šuma. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 71
33Klima lužnjakovih šuma. "Hrast luž- njak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj", HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci - JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 1996., s. 71-82.
34Elementi u tragovina, kalij 40K i 137Cs u pojedinim dijelovima jele iz Gorskog kotara - Hrvatska, (s Barišić, D., Vertačnik, A., Lulić, S., Kauzlarić, Ž., Hus, M. i Kezić, N.). Zbornik radova III, Zagreb, 1996.
35Fenološka motrenja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, (s Tikvić, I.). Znanstvena knjiga 2, Zaštita šuma i pridobivanje drva, Zagreb 1996., s. 89-103.
36Prpić, B., Seletković, Z., Tikvić, I., 1997: O utjecaju kanala Dunav - Sava na šumske ekosustave. Š.L. 11-12, s.579 pdf
37Nikola Pernar, Zvonko Seletković, Darko Bakšić, 2000: Pedological and microclimatic properties of some experimental plots of pedunculate oak (Quercus robur L.) plantations in Croatia. GŠP vol. 37 s. 251
38Zvonko Seletković, 2001: Klima i hidrološke prilike u dinarskim jelovim šumama u Hrvatskoj. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 133
39Branimir Prpić, Zvonko Seletković, 2001: Ekološka konstitucija obične jele. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 255
40Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević, 2001: Sušenje jele i promjene "kemijske klime". Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 299
41Branimir Prpić, Slavko Matić, Joso Vukelić, Zvonko Seletković, 2001: Bukovo-jelove prašume hrvatskih dinarida. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 479
42Matić, S., Rauš, Đ., Seletković, Z., Španjol, Ž., Anić, I., Oršanić, M., Tikvić, L., Baričević, D., 2001: Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije Nacionalnog parka Kornati i parka prirode Telašćica. Š.L. 11-12, s.583 pdf
43Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2003: Klimatske prilike u šumskim ekosustavima obične bukve u Hrvatskoj. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 72
44Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, Branimir Prpić, 2003: Ekološka konstitucija obične bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 155
45Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Petar Jurjević, Ivica Tikvić, 2003: Propadanje bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 228
46Tikvić, I., Z. Seletković, 2003: Utjecaj pošumljavanja krša na hidrološku funkciju šuma. Š.L. 13, s.* pdf
47Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2005: Klimatske prilike. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 86
48Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2005: Ekološka konstitucija vrsta drveća iz poplavnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 147
49Branimir Prpić, Pavle Vratarić, Zvonko Seletković, 2005: Utjecaj snage rijeke na postanak i opstanak poplavnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 168
50Ivica Tikvić, Dinko Puntarić, Željko Zečić, Damir Ugarković, Zvonko Seletković, 2005: Utjecaj brdskih šumskih ekosustava na kakvoću vode u vodotocima. Š.L. 13, s.* pdf
51Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Nikola Magdić, Višnja Šojat, 2005: Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavima Nacionalnog parka Plitvička jezera. Š.L. 13, s.* pdf
52Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, 2006: Odnos razvoja fenoformi hrasta lužnjaka i mikroklime šumskoga tla. GŠP vol. P5 s. 91
53Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Nikola Magdić, 2006: Dinamika razvoja i odumiranja stabala u prašumi Čorkova uvala Nacionalnoga parka Plitvička jezera. GŠP vol. P5 s. 105
54Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Zlatko Balta, 2006: Procjena propadanja šuma hrasta lužnjaka na temelju indeksa odumiranja stabala. GŠP vol. P5 s. 117
55Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Damir Ugarković, Gordana Žnidarić, 2006: Utjecaj endomikoriznoga inokuluma na rast sadnica poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) i crne johe (Alnus glutinosa Gaertn.) u rasadniku. GŠP vol. P5 s. 129
56Branimir Prpić, Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, 2007: Virgin forest of Čorkova uvala in the light of providing non-wood forest functions. GŠP vol. 42 s. 87
57Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Milan Oršanić, Ivan Seletković, Nenad Potočić, 2009: Dieback of silver fir (Abies alba Mill.) in Gorski kotar in correlation with precipitation and temperature. GŠP vol. 43 s. 19
58Zvonko Seletković, Ivica Tikvić, Marko Vučetić, Damir Ugarković, 2011: Klimatska obilježja i vegetacija mediteranske Hrvatske. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 142
59Branimir Prpić, Ivica Tikvić, Milena Idžojtić, Zvonko Seletković, 2011: Ekološka konstitucija značajnijih vrsta drveća i grmlja. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 245
60Ugarković, D., I. Tikvić, Z. Seletković, M. Oršanić, I. Seletković, M. Blažinkov, M. Mrkonjić Fuka, S. Redžepović, 2011: Neke mikrobiološke značajke tala i prirodno pomlađivanje šumskih otvora oštećenih šumskih ekosustava obične jele (Abies alba Mill.) u Gorskom kotaru. Š.L. 3-4, s.99 pdf
61Jakovac,H., Z. Seletković, 2011: Državna nagrada za znanost za 2010. god. Nagrada za životno djelo, Prof. em. dr. sc. dr. h. c. Branimiru Prpiću. Š.L. 9-10, s.503 PDF
62Seletković, Zvonko, 2012: Prof. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIR PRPIĆ, dipl. ing. šum. (1927–2012). Š.L. 1-2, s.104 pdf
nedeterminirano:
63VAŽNIJI RADOVI
64Der Einfluss des Strassenverkehrs auf das Waldsterben in den Nordwestliche Dinariden Jugoslawiens, (sa Prpić B. i Prebježić, P.). Gesellschaft für Strahlen und Umweltforschung, München Bericht 17: 551-557. Internationales Symposium-Verteilung und
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE

     LITERATURA

 Rauš, Đ.: Značenje i uloga "Glas. za šum. pokuse...", posebno izd. 4, Zagreb 1993., s. 405-423.
 *** ŠL 1-2, 1995., s. 55.
 *** ŠIB, s. 27, 51, 54, 69.
 *** HŠD 1846-1996, s. 13, 295, 381.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU - "HŠ" Vinkovci - Zagreb, 1996., s. 507, 523, 531, 532, 535, 537, 541, 553.
 Maričević, I.: Kazalo autora... ŠL 1976-1995. ŠL 3-4, 1997., s. 179-194.
 *** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 208, 211, 214, 222, 223, 266-269, 570, 571, 633, 647, 652, 653, 668; sv. 3, s. 330-332; sv. 4, s. 33, 55.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM