| | |
| Potječe iz obrtničke obitelji. God. 1926. maturirao je u Gospiću. Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g 1930.-1931., a diplomirao 12.10.1931. Već kao student boravio je na tri neobvezne dvomjese-čne prakse. | |
| Godine 1932. i 1933. služi kao šum. pripravnik u Direkciji šuma na Sušaku, a zatim od 1933. do 1942. radi kao upravitelj šuma u Delnicama, Fužinama i Crikvenici. Početkom 1943. hapse ga talijanski fašisti i osuđen je na 18 godina robije. Od 1944. u Oblasnom je NOO za Hrvatsko primorje. U prvoj polovini 1945. bio je direktor Direkcije šuma u Rijeci i načelnik u Ministarstvu šumarstva NRH, a od kolovoza iste godine do 1950. prvi je rukovodilac Zavoda za praktična šumarska istraživanja. God. 1950.-51 tajnik je Zavoda za šumske pokuse Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu, a zatim do 1954. opet je direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu. U Institutu ostaje kao znanstveni savjetnik do 1969. godine kad odlazi u mirovinu, ali nastavljajući i dalje svoju intenzivnu znanstvenopublicističku djelatnost. | |
| Od 1949. do 1959. bio je suradnik JAZU i član njezine sekcije za šu marske znanosti. Od 1950. do 1957. član je stručnog savjeta Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i tri godine zamjenik direktora instituta. Bio je na specijalizaciji za uzgajanje šuma u Institutu i Tehničkoj visokoj školi u Zürichu (1952.-53.) te na studijskim putovanjima u Švicarskoj, Austriji, Čehoslovačkoj i Poljskoj. | |
| God. 1953. izabran je za predavača na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo Univerze u Ljubljani. Na temelju habilitacijskog rada izabran je za honorarnog izvanrednog profesora i taj posao obavljao je do 1959. God. 1968.-69. predaje i na poslijediplomskom studiju na Poljoprivr. fakultetu u Zagrebu. | |
| U svom znanstvenoistraživač- kom radu istraživao je velik broj stručnih problema: biološkoekološkouzgojne značajke glavnih vrsta drveća naših šuma (jele, bukve i smreke); njegovanje sastojina i proširivanje četinjača u sastojine listača; izmjena vrsta drveća u prirodnim sastojinama; melioracije i konverzije degradiranih sjemenjača, panjača i šikara; osnovni problemi sjemenarstva i pošumljivanja; osnivanje i ekonomičnost tzv. turističkih šuma u primorju; neki faktori degradacije i problemi melioracije posavskih šuma. Rezultate istraživanja objavio je u domaćim i stranim časopisima (vid. bibliografiju: S. Bertović ŠL 9-10, 1988., s. 474-477). | |
| U svojim studijama J. Šafar naglašava agresivnost bukve i predlaže obrat u gospodarenju bukovim šumama u Dinaridima: napustiti preborni način i prijeći na racionalnije raznodobnoskupinasto gospodarenje. | |
| "Čitavo operativno, stručno, znanstveno i nastavno bogato iskustvo i akumulirano znanje Josip Šafar je sintetizirao u svom udžbeniku i životnom djelu "Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma" 1963.", (S. Bertović, ŠL 9-10, 1988., s. 473.). | |
| Bio je aktivan član različitih tijela i komisija. Bio je suradnik, a dvije godine (1950.-1951.) i urednik Šumarskog lista. Bio je glavni urednik monografije "Gorski kotar" (1981.). Čitav njegov opus obasiže oko 220 različitih radova. | |
| Za svoj predani rad primio je Orden zasluge za narod II. i III. stupnja i Orden rada sa zlatnim vijencem. Primio je diplomu zaslužnog člana Saveza Šum. društava Hrvatske i povelju u povodu 130. godišnjice HŠD. | |
RADOVI |
1 | J. Šafar, 1931: Ekskurzija studenata šumarstva u Zagrebu god. 1930.. Š.L. 7, s.327
PDF | |
2 | Šafar, 1942: Štete od suše i zime na hrvatskom Primorju.. Š.L. 10-12, s.316
PDF | |
3 | ŠUMARSKI PRIRUČNIK; POLJOPRIVREDNI NAKLADNI ZAVOD, ZAGREB 1946. BIB
| |
4 | RACIONALIZACIJA ŠUMSKOG RADA; ŠUMARSKI PRIRUČNIK, ZAGREB 1946. BIB
| |
5 | Ing. J. Šafar, 1946: Šumarska predavanja. Š.L. 1-6, s.54
PDF | |
6 | Ing. J. Šafar, 1946: Unapređenje rada u šumi. Š.L. 1-6, s.61
PDF | |
7 | Ing. J. Šafar, 1947: Problemi proizvodnje i potrošnje drveta u okviru svjetske privrede. Š.L. 9, s.290
PDF | |
8 | PREBORNA ŠUMA I PREBORNO GOSPODARENJE; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1948. BIB
| |
9 | J. Šafar, 1948: Sačuvajmo dijelove prašuma. Š.L. 4, s.141
PDF | |
10 | J. Šafar, 1948: Lesnica prace. Š.L. 5-6, s.196
PDF | |
11 | Ing. J. Šafar, 1948: O preduvjetima planske organizacije i unapređenja šumsko-uzgojnih radova. Š.L. 9-10, s.281
PDF | |
12 | MASOVNA POJAVA I SUZBIJANJE GUBARA (LYMANTRIA DISPAR L.) ; NAKLADNI ZAVOD HRVATSKE, ZAGREB 1949. BIB
| |
13 | J. Šafar, 1949: K. Matyaš, Zasady organisace prace v lesniim podnikami. Š.L. 5, s.186
PDF | |
14 | Ing. J. Šafar, 1949: Prorede u prebornim šumama. Š.L. 6-7, s.205
PDF | |
15 | Šafar, 1949: Deseti kongres internacionalnog saveza instituta za šumarska istraživanja. Š.L. 8-9, s.315
PDF | |
16 | Ing. J. Šafar, 1949: Retrospektiva i perspektiva na naše literarne priloge o uzgajanju šuma. Š.L. 10-11, s.364
PDF | |
17 | Šafar, 1949: Obnova četinjara posredstvom lišćara. Š.L. 12, s.423
PDF | |
18 | ing. J. Šafar, 1950: O utjecaju proizvodnih faktora na određivanje cilja gospodarenja u uzgajanju šuma. Š.L. 1-2, s.46
PDF | |
19 | J. Šafar, 1950: Masovna pojava i suzbijanje gubara. Š.L. 1-2, s.81
PDF | |
20 | J. Šafar, 1950: Ž. Tešić: Mikrobiologija šumskog zemljišta s osnovima opće biologije —. Š.L. 1-2, s.81
PDF | |
21 | J. Šafar, 1950: I. Present: U saradnji sa prirodom. Š.L. 1-2, s.82
PDF | |
22 | J. Šafar, 1950: J. Sila: O pošumljavanju autoputa u 1949.. Š.L. 1-2, s.82
PDF | |
23 | J. Šafar, 1950: N. Kornić: Ispitivanje čvrstoće drveta po načinu Kaškarova. Š.L. 1-2, s.82
PDF | |
24 | J. Šafer, 1950: Uzgajanje šuma i vrste drveća brzog rasta (švic.). Š.L. 3-4, s.155
PDF | |
25 | J. Šafar, 1950: Prinos sovětske vědy k lesni typologii, Lesnicka prace 1949.. Š.L. 3-4, s.160
PDF | |
26 | ing. J. Šafar, 1950: Šumarstvo u Akademiji nauka. Š.L. 5, s.206
PDF | |
27 | Štetić, J. Šafar, 1950: Mitteiluagen der schweizerischen Anstalt f. d. foistliche Versuchswesen, XXVI Band, 1 Heft, Zurich 1949.. Š.L. 5, s.217
PDF | |
28 | Šafar, 1950: Biološko popravljanje plodnosti tla pri uzgajanju smrekovih šuma (ruski-franc.). Š.L. 6, s.271
PDF | |
29 | J. Šafar, 1950: Zaštita prirode 1950.. Š.L. 6, s.273
PDF | |
30 | J. Šafar, 1950: Mičurinska nauka — jedan od temelja naučnog uzgajanja šuma. Š.L. 7-8, s.339
PDF | |
31 | J. Šafar, 1950: O principu prebornog gospodarenja (njem.). Š.L. 7-8, s.340
PDF | |
32 | ing. J. Šafar, 1950: Problem njege mladih sastojina listača u NR Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.412
PDF | |
33 | J. Šafar, 1950: Borba protiv šumskih požara. Š.L. 11, s.453
PDF | |
34 | J. Šafar, 1950: Zbornik radova Srpske akademije nauka — Instituta za ekologiju i biogeografiju — knjiga I. 1950.. Š.L. 11, s.454
PDF | |
35 | J. Šafar, 1950: Izvjestja Gozdarskog instituta Slovenije 1947—1949.. Š.L. 11, s.456
PDF | |
36 | ing. J. Šafar, 1951: Uz 75-godišnjicu Šumarskog lista. Š.L. 1-2, s.1
PDF | |
37 | J. Šafar, 1951: Naš novi doktor nauka. Š.L. 3-4, s.177
PDF | |
38 | J. Šafar, 1951: Wiedemann E.: Ertragskudliche und waldbauliche Grundlagen der Forstwirtschaft. Š.L. 5, s.211
PDF | |
39 | ing. J. Šafar, 1951: Ugibanje i obnavljanje jele u prebornim šumama Gorskog Kotara. Š.L. 8-10, s.299
PDF | |
40 | J. Šafar, 1951: Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen l—6/1951. Š.L. 8-10, s.344
PDF | |
41 | ing. J. Šafar, 1951: O gospodarskom značenju podzemnih organa sadnica i drveća. Š.L. 11, s.363
PDF | |
42 | ing. J. Šafar, 1951: Pomoć Organizacije Ujedinjenih Nacija unapređivanju šumarstva i drvne industrije FNRJ. Š.L. 12, s.407
PDF | |
43 | J. Šafar, 1951: Ing. D. Milojković: Problem uređenjai seljačkih šuma u Srbiji. Š.L. 12, s.413
PDF | |
44 | Ing. J. Šafar, 1952: M. Wraber: Gozdna vegetacijska slika in gozdnogajitveni problemi Prekomurja. Š.L. 1-3, s.76
PDF | |
45 | Ing. J. Šafar, 1952: Problemi izmjene vrsta u šumama. Š.L. 4, s.89
PDF | |
46 | Ing. J. Šafar, 1952: T. Bunuševac: Gajenje šuma. Š.L. 5-6, s.188
PDF | |
47 | Ing. J. Šafar, 1952: Mitteilungen der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen. Š.L. 7, s.250
PDF | |
48 | Ing. J. Šafar, 1953: Leibendgut: Izgradnja i šumsko-uzgojno značenje najvažnijih šumskih zajednica u Švicarskoj. Š.L. 4-5, s.246
PDF | |
49 | ing. J. Šafar, 1953: Mitteilungen der Schweizerischen Anstalt für das forstliche Versuchswesen. Š.L. 4-5, s.247
PDF | |
50 | Ing. J. Šafar, 1953: Leibundgut: Der Wald eine Lebensgemeinschaft. Š.L. 4-5, s.248
PDF | |
51 | Ing. J. Šafar, 1953: Pockberger: Der naturgemässe Wirtschaftswald. Š.L. 4-5, s.248
PDF | |
52 | Ing. J. Šafar, 1953: Šume i šumarstvo Švicarske. Š.L. 6, s.269
PDF | |
53 | ing . Josip Šafar, 1953: Razmatranje o problemima preborne šume.. Š.L. 7-8, s.344
PDF | |
54 | Ing. J. Šafar, 1953: Wraber: O gozdno gospodarskim in kulturnoznanstvenem pomenu pragozdnih rezervatov. Š.L. 7-8, s.358
PDF | |
55 | Ing. J. Šafar, 1953: Wraber: Prirodno gospodarski temelji razmejevanja gozdnih in kmetijskih zemljišč. Š.L. 7-8, s.358
PDF | |
56 | Ing. J. Šafar, 1953: Rezultati i efekti naučno-istraživačkog rada u šumarstvu. Š.L. 9-10, s.400
PDF | |
57 | Ing. J. Šafar, 1953: Proces pomlađivanja jele i bukve u hrvatskim prašumama. Š.L. 11, s.441
PDF | |
58 | Šafar ing. Josip i Hajdin ing. Žarko, 1954: Problem proširivanja areala jele na brdskom području između Save i Drave u NRH. Š.L. 9-10, s.486
PDF | |
59 | Šafar ing. Josip, 1954: Problem njege mladog naraštaja u prebornim šumama. Š.L. 11-12, s.561
PDF | |
60 | Šafar ing. Josip, 1955: Osvrt na desegodišnji razvitak i rad Instituta za šumanskn i lovna istraživanja NR Hrvatske. Š.L. 11-12, s.532
PDF | |
61 | Šafar Josip, 1955: Srašćivanje korijenja. Š.L. 11-12, s.563
PDF | |
62 | Ing. Josip Šafar, 1956: Stogodišnjica Tehničke visoke škole u Zürichu. Š.L. 1-2, s.61
PDF | |
63 | Ing. J. Šafar, 1957: O planiranju pošumljavanja i melioracije degradiranih panjača s osvrtom na godinu 1956. u NR Hrvatskoj.. Š.L. 5-6, s.212
PDF | |
64 | Ing. J. Šafar, 1957: što je šikara ili ima li u našoj zemlji još mnogo šikara. Š.L. 9-10, s.383
PDF | |
65 | Ing. J. Šafar, 1957: O podmlađivanju jele na planinskom području Hrvatske.. Š.L. 11-12, s.403
PDF | |
66 | Šafar J., 1958: Prebiralni gozdovi na Snežniku. Vegetacijska in gozdnogospodarska monografija (Institut za gozd. in lesno gospodarstvo Slovenije, Ljubljana 1957.). Š.L. 1-2, s.78
PDF | |
67 | Šafar J., 1958: Osnovna razdioba područja Hrvatske na sjemenarske jedinice.. Š.L. 10, s.329
PDF | |
68 | NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA; NACIONALNI PARK »PLITVIČKA JEZERA«, ZAGREB 1958. BIB
| |
69 | Šafar J., 1958: Miletić Ž.: Metod normale uređivanja prebirne šume na Kršu. Š.L. 11-12, s.451
PDF | |
70 | Šafar J., 1959: Nacionalni parkovi Poljske. Š.L. 6-7, s.231
PDF | |
71 | Šafar J., 1959: Primjeri i značenje toponimije na području naših šuma . . .. Š.L. 10-11, s.375
PDF | |
72 | Šafar Josip, 1960: P. Fukarek i V. Stefanović: Prašuma Perućica i njena vegetacija. Š.L. 3-4, s.124
PDF | |
73 | Šafar Josip, 1960: Pavle Fukarek — Prilog poznavanju crnog bora. Š.L. 3-4, s.124
PDF | |
74 | Šafar Josip, 1960: Šume na području gornje Posavine u vezi s projektom hidrotehničke melioracije. Š.L. 5-6, s.129
PDF | |
75 | Šafar Josip, 1960: Šumarski institut Crne Gore. Š.L. 11-12, s.396
PDF | |
76 | UZGAJANJE ŠUMA; Savez šumarskih društava Hrvatske, Zagreb 1961. BIB
| |
77 | Ing. Josip Šafar, 1961: Rasprostranjenost i proširivanje četinjača u arealu bukovih šuma Hrvatske. Š.L. 1-2, s.1
PDF | |
78 | J. Šafar, 1962: Problem proizvodnosti kultura crnog bora u submediteranskoj zoni. Prilog proučavanju introdukcije Crne topole i drugih vrsta dendroflore. Š.L. 1-2, s.32
PDF | |
79 | J. Šafar, 1962: Problem proizvodnosti panjača u euimediteranskoj zoni Hrvatskog Primorja. (Prilog proučavanju introdukcije borova na otoku Rabu). Š.L. 3-4, s.100
PDF | |
80 | J. Šafar, 1962: Problem i pojam skupinastog gospodarenja. Mogućnosti za primjenu u našoj praksi. Š.L. 8, s.257
PDF | |
81 | J. Šafar, 1962: »Oplodna ili preborna sječa« u bukovim šumama. Osvrt i razmatranja o načinu uzgajanja na Dinarskom području.. Š.L. 9-10, s.340
PDF | |
82 | Šafar J., 1964: Nalazišta i razmnažanje topola na mediteranskom području.. Š.L. 3-4, s.93
PDF | |
83 | Šafar J., 1964: Kakvoća bukovog mladika u sastojinama Dinarskih planina.. Š.L. 7-8, s.307
PDF | |
84 | Šafar J., 1964: Kritičan razvitak jelovih sastojina i problem održavanja jele u Sloveniji. Š.L. 9-10, s.453
PDF | |
85 | Šafar J., 1965: Problem sušenja jele i način gospodarenja na Macelj-gori. Š.L. 1-2, s.1
PDF | |
86 | Šafar J., 1965: Kakvoća stabala u čistoj i mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka. Š.L. 3-4, s.102
PDF | |
87 | Tkalčić B., Šafar J., Marušić R., 1965: O ekonomičnosti turističkih šuma na jadranskom području. Š.L. 3-4, s.129
PDF | |
88 | Šafar J., 1965: Kolaković R.Bukva sa stanovišta konverzije njenih oblika gajenja i gazdovanja kao i zamjene sa drugim vrstama. Š.L. 3-4, s.180
PDF | |
89 | Šafar J., 1965: Pojava proširivanja bukve na Dinaridima Hrvatske. Š.L. 5-6, s.198
PDF | |
90 | Šafar J., 1965: Fukarek P. - Naše listopadno drveće i grmlje. I. Raspoznavanje vrsta prema izbojcima i pupovima.. Š.L. 9-10, s.460
PDF | |
91 | Šafar J., 1965: Osvrt na dvadesetgodišnji rad Instituta za šumarska istraživanja. Š.L. 11-12, s.552
PDF | |
92 | J. Šafar, 1965: Jovković B.: TOPOLA; PRAKTIČNA UPUTSTVA ZA PODIZANJE, NJEGU I ZAŠTITU.. Š.L. 11-12, s.618
PDF | |
93 | Šafar J., 1966: Osvrt na eksploataciju, degradaciju i uzgoj posavskih hrastika. Š.L. 9-10, s.401
PDF | |
94 | Šafar J., 1966: Prikazuje 3 studije: Soljanika —Iskustva u razmnožavanju četinara domaćih i stranih vrsta, mogućnosti i potreba njihovog unošenja u lišćarske šume Kosova i Metohije. Soljanik: Šumsko drveće i žbunje stranog porijekla na području Kos. i Metohije. Veljković V.: O nekim problemima zaštite šumskih kultura četinara od divljači Kosmeta. Š.L. 9-10, s.474
PDF | |
95 | Šafar J., 1966: Problem fizioloških i ekonomskih karakteristika kasnog i ranog hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata tardissima et praecox). Š.L. 11-12, s.503
PDF | |
96 | Šafar J., 1967: Šume i šumarstvo na triglavskom području. Š.L. 1-2, s.69
PDF | |
97 | Šafar J., 1967: Usporedba troškova i prihoda u klasičnom i modernom šumarstvu. Š.L. 1-2, s.74
PDF | |
98 | Šafar J., 1967: Korbel, Vinš: Uzgoj jele. Š.L. 3-4, s.173
PDF | |
99 | Šafar J., 1967: Kadlus — Struktura i tok podmlađivanja smrče, jele i bukve na gori Jesenik. Š.L. 3-4, s.174
PDF | |
100 | Šafar J., 1967: Funkcionalno oblikovanje bukovih sastojina na Dinaridima.. Š.L. 5-6, s.198
PDF | |
101 | Šafar J., 1967: Schober-Fröhlich : Pokusi s arišem. Š.L. 5-6, s.260
PDF | |
102 | Šafar J., 1967: Izmjena bukve i jele na panonskim gorama. Š.L. 7-8, s.291
PDF | |
103 | Šafar J., 1967: Čokl M. — Donja taks. granica i njezina ekonomičnost. Š.L. 7-8, s.338
PDF | |
104 | Šafar J., 1967: Iskustva o unošenju ariša. Š.L. 11-12, s.493
PDF | |
105 | Šafar J., 1968: Aktualnost i problemi pošumljavanja primorskog krša. Š.L. 3-4, s.147
PDF | |
106 | Šafar J., 1968: Marginalije u povodu povećanja fonda četinjača. Š.L. 3-4, s.154
PDF | |
107 | Šafar J., 1968: Tokovi izmjene smjese jele i bukve u prašumi. Š.L. 5-6, s.215
PDF | |
108 | Šafar J., 1968: Prilozi rješavanju problema o održavanju i podmlađivanju jele na području Gorskog Kotara. Historijski profil antropogenih utjecaja.. Š.L. 11-12, s.439
PDF | |
109 | J. Šafar, 1969: Prilozi rješavanju problema o održavanju i podmlađivanju jele na području Gorskog Kotara. Biološka regresija jele u njenoj najugroženijoj zoni.. Š.L. 1-2, s.26
PDF | |
110 | J. Šafar , 1969: Šuma objekt rekreacije u oblikovanju krajolika, seminar održan od l—3. 10. 1969. g. u Dolenjskim Toplicama. Š.L. 9-10, s.332
PDF | |
111 | Šafar, J., 1970: Brucijski bor (Pinus brutia Ten.). I Prilog: areal i stanište. Š.L. 1-2, s.1
PDF | |
112 | Šafar, J., 1970: Brucijski bor (Pinus brutia Ten.). II Prilog: Ekološke i ekonomske značajke. Š.L. 1-2, s.10
PDF | |
113 | Šafar, J., 1970: Letno poročilo 1969. Instituta za gozno in lesno gospodarstvo Biotehniške fakultete v Ljubljani. Š.L. 1-2, s.64
PDF | |
114 | J. Šafar, 1971: Topole u primorju — nalazišta, ekološke i ekonomske značajke. Š.L. 1-2, s.1
PDF | |
115 | Šafar, J., 1971: Izvještaj o radu za godinu 1970. Instituta za šumsko i drvno gospodarstvo Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Š.L. 3-4, s.113
PDF | |
116 | Šafar, J., 1972: Letno poročilo Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fakulteti v Ljubljani, 1972.. Š.L. 7-8, s.294
PDF | |
117 | Šafar, J., 1975: Gašperšić Franc: Zakonitosti naravnega pomlajevanja jelovo-bukovih gozdov na visokem Krasu Snežničko-Javorniškega masiva. Š.L. 1-3, s.89
PDF | |
118 | J. Šafar , 1978: Kvalifikacije stručnjaka za doznaku stabala za uzgojne sječe u prebornim šumama. Š.L. 4-5, s.166
PDF | |
119 |
| |
| -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST |
| -- sve u biblioteci HŠD |
LITERATURA |
| Borošić, J.: ŠIS, s. 8, 42, 114, 151. | |
| *** NP Plitvička jezera. Zagreb 1958., s. 4, 9, 10. | |
| *** ŠL 1940, 1943., (član HŠD); 1954., s. 530; 1965., s. 583, 586. 592, 593: 1976., s. 367, 565: 1979., s. 43, 45, 46; 1986., s. 435-437, 468. | |
| Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 27, 147, 182, 195. | |
| *** ŠN s. 357, 592. | |
| Klepac, D.: Uređiv. šuma. Zg. 1965., s. 62, 75, 126, 163, 190, 307, 328, 341. | |
| *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 40, 116, 132, 700, 702, 708. | |
| *** PŠH 1846-1976., s. 1, 12, 23, 25, 28, 36, 37, 40, 41, 57, 65, 76, 77, 84-86, 88, 91, 92, 96, 97, 98, 116, 118, 127, 174, 184, 330, 333, 405, 414. | |
| *** ŠIM, s. 13, 17, 18, 23, 36, 61, 65, 83, 84, 115, 119, 165-170, 172, 178. | |
| *** ŠE 3, 1987., s. 329. | |
| Bertović, J.: In memoriam. Prof, Josip Šafar. ŠL 9-10, 1988., s. 471-477, (s bibliografijom). | |
| Frković, A.: In memoriam. Josip Šafar (1906-1988.). Goranski list, br. 182 -183, 1988., s. 23. | |
| Frković, A.: Bibliografila LRV 1892- 1991., Zagreb 1993., s. 384, 441. | |
| *** HŠD 1846-1996., s. 13, 236, 238, 241, 242, 244, 246, 248, 249, 251, 253, 255, 277, 279, 285. | |
| Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara... Zagreb 1997., s. 9, 56, 57, 58, 124, 131, 153, 210, 218, 232. | |
| Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista 1976-1995. ŠL 3-4, 1997., s. 182. | |
| *** SŠN 2, ŠF 1998., s. 677, 678, 683. | |
| ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 4, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG |
|
| -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST' |
|
| BERTOVIĆ, Stjepan Marcel: Prof. JOSIP ŠAFAR, dipl. inž. šum, ŠL 9-10/1988, s.471 PDF
|
|
|
Rođen u Delnicama 1906. u obrtničkoj obitelji. God. 1926. maturirao je u Gospiću. Na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu je diplomirao 12.10.1931.
Godine 1932. i 1933. služi kao šum. pripravnik u Direkciji šuma na Sušaku, a zatim od 1933. do 1942. radi kao upravitelj šuma u Delnicama, Fužinama i Crikvenici. Početkom 1943. hapse ga talijanski fašisti i osuđen je na 18 godina robije. Od 1944. u Oblasnom je NOO za Hrvatsko primorje. U prvoj polovini 1945. bio je direktor Direkcije šuma u Rijeci i načelnik u Ministarstvu šumarstva NRH, a od kolovoza iste godine do 1950. prvi je rukovodilac Zavoda za praktična šumarska istraživanja. U Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu je direktor, odnosno znanstveni savjetnik do 1969. godine kad odlazi u mirovinu, ali nastavljajući i dalje svoju intenzivnu znanstvenopublicističku djelatnost.
Od 1949. do 1959. bio je suradnik JAZU i član njezine sekcije za šumarske znanosti. Bio je na specijalizaciji za uzgajanje šuma u Institutu i Tehničkoj visokoj školi u Zürichu (1952.-53.) te na studijskim putovanjima u Švicarskoj, Austriji, Čehoslovačkoj i Poljskoj. God. 1953. izabran je za predavača na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo Univerze u Ljubljani kao honorarni izvanredni profesor, a predaje i na poslijediplomskom studiju na Poljoprivr. fakultetu u Zagrebu.
U svom znanstvenoistraživačkom radu istraživao je velik broj stručnih problema: biološkoekološkouzgojne značajke glavnih vrsta drveća naših šuma (jele, bukve i smreke); njegovanje sastojina i proširivanje četinjača u sastojine listača; izmjena vrsta drveća u prirodnim sastojinama; melioracije i konverzije degradiranih sjemenjača, panjača i šikara; osnovni problemi sjemenarstva i pošumljivanja; osnivanje i ekonomičnost tzv. turističkih šuma u primorju; faktore degradacije i probleme melioracije posavskih šuma. Rezultate istraživanja objavio je u domaćim i stranim časopisima.
Bio je suradnik, a dvije godine i urednik Šumarskog lista. Bio je glavni urednik monografije "Gorski kotar" (1981.). Čitav njegov opus obasiže oko 220 različitih radova.
IMENIK |
|