HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA

https://www.sumari.hr/sumari



ID11831
ime T., Ivo
zvanje
zanimanje     
dr. sc., dipl. ing. agronomije
      red. sveuč. profesor, član Akademije šum. znanosti Hrvatske.


lokacija

apsolvirao1957.
diplomirao1958.
magistrirao1964.PMF u Zagrebu
doktorirao1965.PMF u Zagrebu
dodatne listečlanovi Akademije šumarskih znanosti



 Gimnaziju je završio u Varaž- dinu 1952., a na Poljoprivr.šum. fakultetu u Zagrebu, Poljoprivr. odsjek, diplomirao je 1958, god.
 Poslijediplomski studij biološ-kih znanosti (sistematskoekološki smjer) završio je na PMF-u u Zagrebu 1964., a na istom fakultetu obranio je 1965. disertaciju. Zvanje naslovnog docenta stekao je 1970. godine.
 God. 1959.-60. radi u PZ Varaž. Toplice i u Vrtlarskoj školi Opeka u Vinici kraj Varaždina. Od 1.12.1960. radi kao asistent za botaniku na Šum. fakultetu u Zagrebu. U zvanje docenta izabran je 1971., izv. profesora 1976., a redovitoga profesora iz botanike 1981.
 Njegova znanstvena djelatnost odnosi se na geobotaniku i taksonomiju. Detaljno je proučio floru otoka Hvara, Korčule, Lastova i Krka. Otkrio je veći broj vrsta novih za hrvatsku floru. Razradio je i fitogeografski rasčlanio klimazonalnu šumsku vegetaciju Hrvatske. Postavio je posebnu fitogeografsku Oromediteransku regiju, te ustanovio zastupljenost vegetacije sveze Oleo - Ceratonion u jadranskom bazenu, označivši je kao posebnu stenomediteransku vegetacijsku zonu sredozemlja. Osobitu pozornost posvetio je sintaksonomskoj analizi pojedinih nedovoljno proučenih vegetacijskih oblika i opisao veći broj asocijacija.
 Za ediciju "Analitička flora Jugoslavije" (Zagreb, 1973.-1986.) obradio je 176 biljnih porodica i rodova te revidirao veći broj taksona, a podaci su ušli u ediciju "Atlas Florae Europeae (Helsinki, 1991., 1994., 1996.). Za ediciju "Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske" (Zagreb 1994.) obradio je 18 vrsta.
 Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić objavio je velik broj popularnih članaka u časopisu "Priroda", a za potrebe privrede i turizma izradio je 16 elaborata. Sam, ili s mnogobrojnim suradnicima, objavio je impozantnu brojku
 od 549 radova, od kojih 165 znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Sudjelovao je s priopćenjima na 67 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.
 Član je Akademije šum. znanosti Hrvatske, Instočnoalpskodinarskog društva za istraživanje vegetacije i njegov predsjednik (1993.-97.), član Uredništva "Atlasa Florae Europeae", časopisa "Hladnikia" (Ljubljana), "Gortania" (Udine), "Periodicum biologorum" (Zagreb).
 Kao prof. botanike na Šum. fakultetu u Zagrebu napisao je skripta "Botanika za šumare", a za studente PMF-a u Splitu skripta za internu upotrebu za predmet ekologija bilja s geobotanikom, koji predaje IV. godini smjera Biologijakemija.
 Kolegij jednogodišnje i perensko ukrasno bilje predaje na Šum. fakultetu u Zagrebu u sklopu međufakultetske poslijediplomske nastave na smjeru Oblikovanje prirodnih rekreacijskih površina.
 U mirovinu odlazi 1.10.1999.

1NOVIJI VAŽNIJI RADOVI
2Šume bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske, (sa J. Franjićem). ŠL 7-8, 1999., s. 311-321.
3Trinajstić, I., 1972: O rezultatima komparativnih istraživanja florističkog sastava prašumskih i gospodarskih sastojina zajednice Fagetum croaticum abietetosum Ht. u Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.334 PDF
4I. Trinajstić, 1978: O utjecaju fitogeografskih granica na stupanj antropogene degradacije klimazonalne šumske vegetacije Jadranskog primorja Jugoslavije. Š.L. 11-12, s.496 PDF
5Ivo Trinajstić, 1986: Fitogeografsko raščlanjenje šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja — polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim šumama. GŠP vol. P2 s. 53
6Šume dalmatinskog crnog bora - Pinus nigra Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Francosredozemnog područja Hrvatske. Poljopr. Šum. 32, 1986., Titograd, s. 37-48.
7Fitogeografsko rašćlanjenje šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja - polazna osnovica u gospodarenju mediteranskim šumama. Glasnik za šum. pokuse, pos. izd 2, 1986., s. 53-67.
8Ivo Trinajstić, 1987: Karta prirodne potencijalne vegetacije Jugoslavije 1 : 1 000 000. GŠP vol. P3 s. 269
9Hrast plutnjak (Quercus suber L) u flori Hrvatske. III. kongres biologa Hrvatske - Zbornik sažetaka priopćenja, 1987., s. 108.
10Fitocenološkotipološka analiza sastojina makije somine Juniperus phoenicea L. u Hrv. primorju. Acta Bot. Croat. 46, 1987., s. 115-121.
11Sintaksonomski pregled biljnih zajednica planine Biokovo. Acta Biokovica 4, 1987., s. 143-174.
12Karta prirodne potencijalne vegetacije Jugosl. 1:1000 000. Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 3, 1987., s. 269-276.
13Sintaksonomski pregled vodenjarske, barske i močvarne vegetacije u Hrvatskoj. IV. kongres biologa Jugosl., Ohrid, 1987., s. 321.
14Ivo Trinajstić, 1988: Taksononiska problematika hrasta lužnjaka — Quercus robur L. u flori Jugoslavije. GŠP vol. 24 s. 101
15Ivo Trinajstić, 1988: O problemu sintaksonomskc pripadnosti šuma alepskog bora - Pinus halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije. GŠP vol. 24 s. 233
16Oromediterrane pflanzengeographische Region. Sauteria 4, 1988., pp. 133-139.
17Genetic variability in beechwoods (Fagus sylvatica L.) over central Europe, allozymic variations in six enzyme systems: spatial differentiation among and within populations (u suradnji). Proc. 3rd Symp. Improvement and Silvicult. of Beech. IUFRO - Project Group P 1, Zwolen, 1988, pp. 10-100.
18Varijabilnost i oplemenjivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s Vidaković, M.). Zbornik radova J. Kozarac književnik i šumar. JAZU Centar za znanstv. rad Vinkovci, 1988., s. 93-110.
19Taksonomska problematika hrasta luž-njaka Quercus robur L. u flori Jugoslavije. Glasnik za šum. pokuse 24, 1988., s. 101-116.
20O problemu sintaksonomske pripadnosti šuma alepskog bora - Pinus halepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslav. Ibid., 24, 1988., s. 233-245.
21Ivo Trinajstić, 1990: Šumska vegetacija otoka Brača. GŠP vol. 26 s. 183
22Trinajstić, I., 1990: Cornus hungarica Karpati u dendroflori Hrvatske. Š.L. 3-5, s.127 PDF
23Šumska vegetacija otoka Brača. Glasnik za šum. pokuse 26, 1990., s. 183-205.
24Đuro Rauš, Ivo Trinajstić, Joso Vukelić, Juraj Medvedović, 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume u Hrvatskoj, s. 33
25Ivo Trinajstić, Đuro Rauš, Joso Vukelić, Juraj Medvedović, 1992: Vegetacijska karta šumskih zajednica Hrvatske. Šume u Hrvatskoj, s. 79
26Ante Krstinić, Želimir Borzan, Joso Gračan, Ivo Trinajstić, Davorin Kajba, Franc Mrva, Marija Gradečki, 1992: Oplemenjivanje šumskog drveća. Šume u Hrvatskoj, s. 109
27Đuro Rauš, Šime Meštrović, Ivo Trinajstić, Joso Vukelić, Željko Španjol, 1992: Zaštićeni prirodni objekti u hrvatskim šumama. Šume u Hrvatskoj, s. 197
28Biljni svijet hrvatskih šuma (sa Đ. Rauš, J. Vukelić, J. Medvedović). Šume u Hrvatskoj, Zagreb 1992., s. 33-78.
29Karta šumskih zajednica Hrvatske (isti suautori). Ibid., Zagreb 1992., s. 79-80.
30Krstinić, A. i Trinajstić, I., 1992: Pojava monoecije i hermafroditizma u hibrida (Salix matsudana Koidz X Salix alba L.). Š.L. 9-10, s.389 PDF
31Ivo Trinajstić, 1993: Pretplaninske bukove šume (as. Doronico-Fagetum, ass. nov.) planine Biokovo u Hrvatskoj. GŠP vol. P4 s. 35
32Ivo Trinajstić, Ante Krstinić, 1993: Varijabilnost hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). GŠP vol. P4 s. 185
33Pretplaninske bukove šume (Doronico-Fagetum ass. nov.) planine Biokova u Hrvatskoj. Glasnik za šum. pokuse, pos. izd. 4, 1993., s. 35-44.
34Ivo Trinajstić, 1993: Problem sukcesije vegetacije na požarištima Alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) u Hrvatskom primorju. Š.L. 3-5, s.131 PDF
35Ivo Trinajstić, 1993: Znanstveni simpozij flora i vegetacija Hrvatske u povodu stote obljetnice rođenja akademika Ive Pevaleka. Š.L. 11-12, s.531 PDF
36Trinajstić, L., 1994: Mezofilna šuma običnoga graba (As. Anemone-Carpinetum betuli Trinajstić 1964) u Istri*. Š.L. 3-4, s.81 pdf
37FLORA I VEGETACIJA HRVATSKE; ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, Koprivnica — Zagreb 1994. BIB
38Urwald, Naturwald, Wirtschaftswald ein Vergleich der floristischen Structur. Sauteria 6, 1995., pp 109-132.
39Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Ann. Forest. 20, 1995, 2, pp. 37-66.
40Syntaxonomisch-Nomenklatorische Revision der Ostadriatischen Vegetation mit Paliurus (Rhamno-Paliuretum Trinajstić, nom. nov.). Ann. Mus. Civ. Rovereto. Suppl. II vol. 11 (1995): 209-215, 1996.
41Trinajstić, I., 1995: Sintaksonomska istraživanja šuma (Quercus ilex L.) u istočnoj Istri, Hrvatska. Š.L. 7-8, s.223 pdf
42Ivo Trinajstić, 1996: Taksonomska problematika hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, s. 96
43Trinajstić, I., 1996: Sukcesija vegetacije na požarištima šuma crnike i crnog jasena as. Orno-Quercetum ilicis u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.3 pdf
44Listovi kratkog plodnog izbojka, osnova za morfometrijsku analizu lista hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), (s Franjić, J.). U: Unapređenje proizvodnje biomase šum. ekosustava. Šum. fak. Zgb 1996., s. 169-178.
45Trinajstić, I., Franjić, J., Samardžić, J., Samardžić, I., 1996: Fitocenološke značajke šuma sladuna i cera (as. Quercetum frainetto-ceris Rudski 1949) u Slavoniji (Hrvatska). Š.L. 7-8, s.299 pdf
46Trinajstić, I., 1996: Josip FRANJIĆ. Š.L. 7-8, s.374 PDF
47Trinajstić, I., Kamenjarin, J., 1997: Fitocenološko-sintaksonomska analiza šuma česmine - Quercus ilex L. na Kozjaku kraj Splita. Š.L. 3-4, s.127 pdf
48Trinajstić, I., Franjić, J., Samardžić, I., 1997: O važnosti otkrića vrste Equisetum sylvaticum L. (Equisetaceae) za razumjevanje autoktonosti obične jele (Abies alba Mill., pinaceae) u Požeškome gorju. Š.L. 11-12, s.593 pdf
49Trinajstić, I., 1998: Nomenklaturno-sintaksonomska revizija submediteranskih šuma crnoga bora (Pinus nigra Arnold) u Hrvatskoj. Š.L. 3-4, s.147 pdf
50Trinajstić, I., Kamenjarin, J., 1998: Fitocenološko-sintaksonomska istraživanja vazdazelenih šuma česmine (Quercus ilex 1.) na otoku Čiovu. Š.L. 5-6, s.207 pdf
51Trinajstić, I., 1998: Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Š.L. 9-10, s.407 pdf
52Trinajstić, I., 1999: Što su Abies pardei Gussone i "Abies biokovoensis"?. Š.L. 1-2, s.11 pdf
53Trinajstić, I., Franjić, J., 1999: Šume bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae-fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske*. Š.L. 7-8, s.311 pdf
54Ivo Trinajstić, 2001: Rasprostranjenost, morfologija i taksonomija jele u Hrvatskoj. Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj, s. 93
55Trinajstić, I., 2001: Turkestanski brijest - Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne u dendroflori Hrvatske. Š.L. 9-10, s.533 pdf
56Ivo Trinajstić, Sanja Kovačić, Dijana Simić, 2002: Are there any morphometrical differences in the leaves of two shoot types of Silver birch (Betula pendula Roth, Betulaceae)?. GŠP vol. 38 s. 77
57Ivo Trinajstić, 2003: Taksonomija, morfologija i rasprostranjenost obične bukve. Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj, s. 33
58Trinajstić, I., Franjić, J., Škvorc, Ž., 2003: Sintaksonomska analiza bukovih šuma Međimurja (Hrvatska). Š.L. 1-2, s.3 pdf
59Trinajstić, I., 2004: Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske. Š.L. 1-2, s.3 pdf
60Trinajstić, I., 2004: Nomenklaturno-sintaksonomska revizija kompleksa “Blechno-Fagetum (Ht. 1950) Marinček 1970” (Luzulo-Fagion). Š.L. 7-8, s.375 pdf
61Trinajstić, I., 2004: Nomenklaturno-sintaksonomska analiza šuma obične breze (Betula pendula Roth) u Hrvatskoj. Š.L. 11-12, s.627 pdf
62Ivo Trinajstić, Josip Franjić, Željko Škvorc, 2005: Flora poplavnih i močvarnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 93
63Ivo Trinajstić, 2005: Taksonomska problematika drvenastih vrsta poplavnih i močvarnih šuma. Poplavne šume u Hrvatskoj, s. 193
64Trinajstić, I., Z. Cerovečki, 2005: Prilog sintaksonomskoj analizi asocijacije Erico-Fagetum (Ht. 1962) Trinajstić 1972. Š.L. 3-4, s.135 pdf
65Ivo Trinajstić, Zvonimir Pelcer, 2005: Nomenklaturno-sintaksonomska revizija As.. Š.L. 7-8, s.385 pdf
66Trinajstić, I., Z. Cerovečki, 2005: Prilog sintaksonomskoj analizi asocijacije Ostryo-Fagetum (M. Wraber) ex Trinajstić 1972. Š.L. 11-12, s.575 pdf
67Trinajstić, I., 2006: FitocenoloŠke značajke as. Hippophao-Berberdetum Moor 1958 (Berberidion vulgaris) u Hrvatskoj. Š.L. 9-10, s.421 pdf
68Trinajstić, I., 2007: O problemu međusobnog razlikovanja hrastova Quercus pubescens Willd. i Quercus virgiliana (Ten.) Ten.. Š.L. 1-2, s.57 pdf
69Trinajstić, I., 2007: Fitocenološko-sintaksonomske značajke šuma crnike – Quercus ilex L. na otoku Krku. Š.L. 9-10, s.431 pdf
70Trinajstić, Ivo, 2008: Prilog poznavanju rasprostranjenosti šume tise i lipe – As. Tilio-Taxetum Glavač 1958 u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.25 pdf
71BILJNE ZAJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE; Akademija šumarskih znanosti, ZAGREB 2008. BIB
72Trinajstić, I., Z. Cerovečki, 2009: Asocijacija Festuco drymeiae-Fagetum Magic 1978 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji sjeverozapadne Hrvatske. Š.L. 5-6, s.249 pdf
73Trinajstić, Ivo, 2010: Korološke i fitocenološke značajke vrste Quercus coccifera L. u Hrvatskoj. Š.L. 1-2, s.19 pdf
74Ivo Trinajstić, Jozo Franjić, Marilena Idžojtić, Željko Škvorc, 2011: Taksonomska problematika i rasprostranjenost glavnih vrsta drveća. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 162
75Ivo Trinajstić, 2011: Fitogeografska raščlanjenost biljnoga pokrova. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 182
76Joso Vukelić, Ivo Trinajstić, Dario Baričević, 2011: Šumska vegetacija hrvatskoga Sredozemlja. Šume hrvatskoga Sredozemlja, s. 193
77Trinajstić,Ivo, 2011: Čedomil Šilić (1937–2010). Š.L. 1-2, s.88 PDF
78Ivo Trinajstić, 2014: SVEUČILIŠNI UDŽBENIK ŠUMSKO ZELJASTO BILJE HRVATSKE. Š.L. 5-6, s.321 PDF
 -- sve u časopisu ŠUMARSKI LIST
 -- sve u časopisu GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
 -- sve u biblioteci HŠD

 *** ŠN, s. XII, 183, 519.
 *** PŠH 1846-1976., s. 37, 420.
 Šilić, Č.: Endemičke biljke. "Svjetlost", Sarajevo-Beograd 1984., s. 210.
 *** ŠIM, s. 173, 178.
 *** ŠIB, s. 12, 53, 54, 55, 70.
 *** HŠD 1846-1996., s. 295.
 Ivančević, V.: Velebitski botanički vrt. "HŠ" Zagreb, UŠ Senj, 1997.
 Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista 1976-1995. ŠL 1997., s. 182, 189.
 *** Časop. "HŠ" 21/22, 1998., s. 33.
 *** SŠN 2, s. 479, 512-519, 523, 653, 678, (sa popisom radova).
 Franjić, J.: Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić - hrvatski botaničar, (povodom odlaska u mirovinu). ŠL 1-2, 2000., s. 95-98.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG
 -- spominjan u časopisu 'ŠUMARSKI LIST'
 FRANJIĆ, Jozo: Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić – hrvatski botaničar, ŠL 1-2/2000, s.95 PDF
 FRANJIĆ, Jozo: Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić – Hrvatski botaničar, ŠL 9-10/2003, s.513 PDF

thanks to:
HŠ&HŠD&BM