HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

IMENIK HRVATSKIH ŠUMARA



ID12092
ime VUKOTINOVIĆ, FARKAŠ, Ljudevit
zvanje
zanimanje     
akademik, prirodoslovac, književnik i preporoditelj
     


lokacija

rođen14. 1. 1813.Zagreb
umro17. 3. 1893.Zagreb

 Potječe iz obitelji Farkaš, mađarskoga porijekla, koja je živjela u Lovrečini kod Križevaca. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Zagrebu, a višu gimnaziju u Velikoj Kaniži. Filozofiju je diplomirao u Szombathelyu (Mađarska). God. 1830. upisuje studij prava u Zagrebu koji završava u Požunu (Bratislava).
 Počinje službovati 1834. pri Banskom stolu, 1836. podbilježnik je Križevačke županije, a 1840. veliki sudac u moslavačkom kotaru. Kao vrhovni zapovjednik četa za obranu domovine, u Križevačkoj županiji sudjeluje u ratu protiv Mađara 1848. God. 1850. imenovan je predsjednikom Zemaljskog suda u Križevcima. Umirovljen je 1855. zbog protivljenja uvođenju njemačkog jezika kao službenog. Zatim radi kao upravitelj Narodnog muzeja u Zagrebu. God. 1861. izabran je za velikog župana Križevačke županije, ali je 1867. otpušten iz službe jer se protivio proglašenju neustavne naredbe o općoj vojnoj dužnosti. Za saborskoga zastupnika izabran je 1871.g.
 Iako je po struci bio pravnik, Vukotinović je stekao neprolazne zasluge za hrvatsko prirodoslovlje. Na poticaj botaničara J. Schlossera, s kojim se upoznao 1839. u Križevcima, započela je njihova plodna suradnja na istraživanju biljnog pokrova Hrvatske. Zajedno su objavili osnovna botanička, floristička djela poznata i priznata kod nas i u svijetu: "Syllabus Florae Croaticae", "Flora Croatica" i "Bilinar". Samostalno je objavio veći broj znanstvenih radova s florističkom, taksonomskom i biljnogeografskom problematikom. Između ostalog veliku je pozornost posvećivao hrvatskim hrastovima, posebno hrastu lužnjaku, opisujući na temelju često vrlo promjenljivih morfoloških značajki više od 120 različitih "vrsta", "varijeteta" i "formi" koje se sve mogu svesti u okvire samo četiriju europskih vrsta hrastova. Unatoč nedostacima, niz je Vukotinovićevih imena hrv. hrastova sačuvano u znanstvenoj botaničkoj literaturi u obliku sinonima ili statusu nižem nego što ga je on odredio.
 Dao je i vrijedne prinose geologiji naših krajeva. Bio je član JAZU u Zagrebu od njezinog osnutka 1866. i član nekoliko europskih znanstvenih ustanova. Od 1855. do 1857. bio je urednik "Gospodarskog lista", u kojem je i surađivao. Zalagao se i za osnivanje GŠU u Križevcima.
 Pripadao je krugu uglednih i po znatih domoljuba - iliraca, i u hrvatskom narodnom preporodu imao je is taknuto mjesto. Mogućnost rodoljubnog djelovanja vidio je u književnosti i okušao se kao pjesnik, pripovjedač i dramatik. Sa S. Vrazom i D. Rakovcem pokrenuo je 1842. književni časopis "Kolo", a uređivao je i almanah "Leptir".
 Jedan je od prirodoslovaca druge polovine XIX. stoljeća koji su pozitivno utjecali na razvoj šumarske struke u Hrvatskoj. U znak zahvalnosti znanstveniku Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću Grad Zagreb je ulicu u kojoj se nalazi Hrvatski šumarski dom nazvao njegovim imenom.

1Geologija. Gospod. list, sv. 1, Zagreb 1851., s. 1-108.
2Geognostischbotanischer Reiseberich über das Kroatische Küstenland, das Likaner Otočaner Grenz - Regiment, (sa Schlosser, J.). Ibid. 1852., (prilog).
3Syllabus Florae Croaticae, (sa Schlosser, J.). Zagreb 1857.
4Gospodarska učiona u Križevcih. Ibid. br. 27, 1857., s. 129.
5O moslavačkom granitu i hrastovih u Hrvatskoj. JAZU, Rad br. 2, Zagreb 1868., s. 39-48.
6Flora Croatica, (sa Schlosser, J.). Zagreb 1869., s. 1-1362.
7Rude bei Samobor in Croatien, Verh. der k.k. geol. R.A. Nr. 2, Wien 1873.
8O hrastovih županije belovarske. JAZU, Rad 22, Zagreb 1873., s. 1-24.
9Bilinar, (sa Schlosser, J.). Zgb 1876.
10Beitrag zur Flora Kroatiens. Oest. Bot. Zeitschri. br. 28, Wien 1878., s. 387-391.
11Novi oblici hrvatskih hrastovih te ini dodatci na floru Hrvatsku. JAZU, Rad 51, Zagreb 1880., s. 1-54.
12Najnoviji prilozi za floru Hrvatsku. Ibid. 57, Zagreb 1881., s. 81-101.
13Životopis dra J.C. Schlossera viteza Klekovskog. Ibid. 65, 1883., s. 200-210. Formae Quercuum croaticarum in ditione Zagrabiensi provenientes. (Podobe hrvatskih hrastovah okolice zagrebačke). JAZU, 1883., s. 24 + 10 tab.
14Rosae Croaticae. JAZU, Rad. 69, 1884.
15Neue Eichenformen. Oesterr. Bot. Zeitschr. 38, Wien 1888., s. 82-83.
16Beitrag zur kenntnis der Kroatischen Eichen. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 1889., s. 193-200.

nedeterminirano:
17RADOVI IZ PRIRODOSLOVLJA

 Hirc, D.: Kakova bijaše šuma u našoj domovini za pradobe. ŠL 1897., s. 273 -285, 333-344.
 Anić, M.: O 50. god. smrti hrv. učenjaka Lj. Vukotinovića. Hrv. ŠL 1943., s. 273-275.
 Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 21, 23, 38, 46, 263.
 *** ŠN, s. 55; SŠN 1, s. 23, 32, 192.
 *** Enciklop. LZ 6, Zgb 1969., s. 669.
 Trinajstić, I.: Quercuum croaticarum nomina et synonima Vukotinovićiana. Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 9-13,Zg. 1974.
 *** Spomenica PMF. Zgb 1974., 1996.
 *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 80.
 *** ŠE, 1, 1980., s. 184, 556, 557; sv. 2, 1983., s. 577; sv. 3, 1987., s. 607, (život.).
 Šilić, Č.: Endemične biljke. SarajevoBeograd 1984., s. 195, 211.
 *** ŠL 1987., s. 382; 1992., s. 78.
 Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobora. ŠL 1992., s. 8, 12, 23, 25.
 *** Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Zagreb 1994.
 Trinajstić, I.: Ilirac Lj. Vukotinović - hrvatski botaničar (1813-1893), o stoprvoj god. smrti. Priroda br. 807, Zgb 1994., s. 10-11.
 *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci-Zgb 1996., s. 100, 101, 543, 546.
 *** HŠD 1846-1996., s. 66.
 Tonković, D.: Slavonski hrastici. Zagreb 1996., s. 163.
 Frndić, N: Ljudevit Vukotinović. INA Vjesnik br. 1650., Zg, 5.VIII.1997., s.15.
 ***: Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knjiga 5, TUTIZ LEKSIKA d.o.o., Zagreb 1996. ORG

thanks to:
HŠ&HŠD&BM